METODOLOŠKE OSNOVE UTVRĐIVANJA NOMINALNOG, EMISIONOG I BERZANSKOG KURSA OBVEZNICA NA RENTNOM TRŽIŠTU

1. METODOLOŠKE OSNOVE UTVRĐIVANJA NOMINALNOG, EMISIONOG I BERZANSKOG KURSA OBVEZNICA NA RENTNOM TRŽIŠTU Prednosti finansiranja kapitalnih ulaganja preduzeća emisijom obveznica ogledaju se u tome što je ukupan kapital podeljen na manje zaokružene iznose na koje glase obveznice. Kada investitor kupuje obveznicu on faktički investira onog koji je emitovao tu obveznicu. Emitent sa svoje strane preuzima obavezu da plaća investitoru (kupcu) fiksnu kamatu u sukcesivnim vremenskim intervalima (obračunskim periodima) u toku vremena važenja obveznice, a na dan isticanja važnosti obveznice da plati iznos glavnice (nominalnu vrednost obveznice). Postoje kratkoročne i dugoročne obveznice. Postoje različite vrste dugoročnih obveznica, kao što su kuponske, amortizacione, indeksirane, štedne itd.

2. Nominalni kurs • nominalna vrednost obveznice ili nominalni kurs (iznos na koji glasi obveznica). • to je u stvari glavnica koju će investitor naplatiti od emitenta (izdavaoca) na dan njenog dospeća. Što se tiče odnosa nominalnog i emisionog kursa imamo tri slučaja: 1. nominalni kurs = emisionom kursu kada je nominalna vrednost obveznice jednaka njenoj prvoj prodajnoj ceni na dan emitovanja. (obveznice sa “al pari” kursom). 2. nominalni kurs  emisionog kursa nominalna vrednost obveznice veća od prve prodajne cene. (obveznice koje se prodaju sa diskontom). 3. nominalni kurs  emisionog kursa nominalna vrednost obveznice manja od prve prodajne cene (prodaja obveznica uz premiju).

3. Emisioni kurs Emisioni kurs obveznice ili njena prva cena koštanja na primarnom tržištu je zapravo novčani iznos koji kupac mora platiti emitentu kod prve prodaje obveznice. • Obveznica sa “al pari” kursom Emisioni kurs odnosno prva prodajna cena jednaka je nominalnom kursu . Na primer: država prodaje svoju obveznicu nominalne vrednosti od 1.000 dinara na primarnom tržištu za1000 dinara . • Obveznice sa diskontom Emisioni kurs = nominalni kurs - diskont Na primer: država prodaje svoje obveznice nominalne vrednosti od 1.000 dinara na primarnom tržištu po emisionom kursu 955 dinara (diskont iznosi 45 dinara, pa je 1000 - 45 = 955). • Obveznice sa premijom Emisioni kurs = nominalni kurs + premija Na primer: država prodaje svoje obveznice nominalne vrednosti 1.000 dinara na primarnom tržištu po emisionom kursu 1.075 dinara (premija je 75 dinara, pa je emisioni kurs 1000 + 75 = 1.075 dinara).

4. Berzanski kurs Berzanski kurs ili tržišna cena obveznice je u stvari novčani iznos po kome se ostvaruje druga i svaka dalja kupoprodaja obveznica na sekundarnom finansijskom tržištu. Svakodnevno formiranje kursa obveznice naziva se kotacija. Primer: firma “AB” 1.1.1990. godine emitovala je obveznice od 10.000.000 dinara. Prodajom 10.000 pojedinačnih obveznica po 1.000 dinara za svaku firma je dobila 10.000.000 dinara i obavezala se da narednih 15 godina investitorima plaća fiksnu godišnju kamatu u iznosu od 150 dinara uz godišnje kapitalisanje a o rokovima dospeća i glavnicu. Odrediti berzanski kurs obveznica ove firme. Tržišna kamatna stopa je 15%. 1000 150 150 150 150 150 …….150 150 0 1 2 3 4 5 14 15 Do prve tržišne cene dolazimo na sledeći način: odnosno gde je P - godišnji iznos kamate N - nominalni kurs obveznice gde je p kamatna stopa na tržištu novca odnosno diskontna stopa, n - vek trajanja obveznice izražen u godinama

5. U našem primeru je Odnosno C0=1000, pri čemu su troškovi emisije zanemareni. Dakle, u ovom slučaju berzanski kurs odnosno tržišna cena obveznica ostao je na nivou od 1.000 dinara. Možemo zaključiti da će berzanski kurs ostati na nivou od 1.000 dinara sve dok odgovarajuća kamatna stopa na tržištu novca i ostali uslovi ostanu nepromenjeni. Šta će se desiti kada se kamatna stopa na tržištu novca na primer promeni na kraju prve godine od emisije obveznice? Neka je tržišna kamatna stopa pala na 10%, prinosna stopa obveznice je fiksna 15%, a nominalna vrednost je takodje ostala nepromenjena, a menja se berzanski kurs obveznice i u tom slučaju bi iznosio: Odnosno, C1=1.368,33 dinara. Obveznica bi se u ovom slučaju prodavala na sekundarnom tržištu iznad nominalne vrednosti i emisionog kursa. Naime, sa padom aktuelne kamatne stope na tržištu novca na 10% emitovaće se nove obveznice koje će pri nominalnoj vrednosti od 1.000 dinara davati 100 dinara kamate. Kako bi nam bile unosnije obveznice sa 150 dinara kamate bićemo spremni da za takvu obveznicu damo više od 1.000 dinara. Iz tog razloga obveznice firme “AB” bi se nudile po povećanoj ceni 1.368,33 dinara i u tom slučaju bi one obezbedile istu stopu prinosa kao nove obveznice (10%). Kada bi kupili obveznicu po ceni 1.368,33 dinara i onda je prodali godinu dana kasnije kada je kamatna stopa na tržištu novca 10% imali bi kapitalni gubitak. Kupljeno za 1.368,33 dinara Prodato za 1.355,17 dinara Kapitalni gubitak 13,16 dinara Ukupan prinos za tih godinu dana bi bio 150 - 13,6 din. = 136,84 dinara.

6. Ukupna stopa prinosa R u ovom slučaju bi bila gde je Ct - berzanski kurs obveznice u godini t Ct+1 - berzanski kurs obveznice u godini t+1 U našem slučaju bi imali Pretpostavimo da je sada aktuelna kamatna stopa na tržištu novca porasla na 20%. Godinu dana posle emisije berzanski kurs obveznice bi bio: odnosno C2=769,49 dinara. U ovom slučaju obveznica bi se prodavala ispod nominalne vrednosti i emisionog kursa, uz diskont pa bi emitent ostvario kapitalni gubitak od 1000 din. - 769,49 din. = 230,51 dinara. Sa porastom aktuelne kamatne stope na tržištu novca, da bi obveznice zadržale svoju konkurentnost, one se prodaju po nižoj ceni, jer bi u protivnom postojao veći interes za alternativna ulaganja sredstava.

7. Sa porastom aktuelne kamatne stope na tržištu novca, da bi obveznice zadržale svoju konkurentnost, one se prodaju po nižoj ceni, jer bi u protivnom postojao veći interes za alternativna ulaganja sredstava. Ako bi kamatna stopa na tržištu novca i ostali uslovi ostali nepromenjeni, tada bi npr. dve godine posle emitovanja obveznica njen berzanski kurs bio: Odnosno, C3=773,37 dinara. Ovde bi ostvareni kapitalni gubitak bio 1000 din. - 773,37 = 226,63 dinara. Dakle, u ovom primeru, na bazi razlike berzanskog kursa obveznice (C3 i C2) ostvaren je kapitalni dobitak bez obzira na diskont: C3 – C2 = 773,37 - 769,49 = 3,88 dinara. Daljim odredjivanjem berzanskog kursa može se dokazati da bi se tokom godina berzanski kurs obveznice povećavao za kapitalni dobitak i da bi o roku dospeća obveznice iznosio 1.000 dinara.

8. 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 vrednost obveznice kada je P =10% 1368 1000 vrednost obveznice kada je P =15% 769 vrednost obveznice kada je P =20% Grafikon 1.Vremenska putanja vrednosti obveznicenominalne vrednosti od 1.000 dinara kada su kamatne stopena tržištu novca 10%, 15% i 20% • Kada je aktuelna kamatna stopa na tržištu novca jednaka stopi prinosa obveznice, za ceo vek trajanja obveznice poklapa se nominalni, emsioni i berzanski kurs obveznice (obveznica će se prodavati i na primarnom i na sekundarnom tržištu po istoj ceni koja je jednaka njenoj nominalnoj vrednosti). • Ukoliko je aktuelna kamatna stopa na tržištu novca iznad stope prinosa obveznice ona će se prodavati ispod svoje nominalne vrednosti (obveznica sa diskontom - disažio). • Kada je aktuelna kamatna stopa na tržištu novca ispod stope prinosa obveznice ona će se prodavati iznad svoje nominalne vrednosti (obveznica sa premijom - ažio).