Različiti učenici, različiti problemi-jedan učitelj

1. Različiti učenici, različiti problemi-jedan učitelj INTEGRACIJA UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U SUSTAV OSNOVNOG ŠKOLSTVA

2. SADRŽAJ PREZENTACIJE • Zakonske odredbe koje reguliraju školovanje djece s teškoćama u razvoju • Razmišljanja učitelja o integraciji djece s teškoćama-rezultati ankete • Grupe učenika s teškoćama: • SPECIFIČNE TEŠKOĆE U UČENJU • ADHD • POREMEĆAJ S PRKOŠENJEM I SUPROTSTAVLJANJEM • TEŠKOĆE UČENJA (mentalna retardacija) • IOOP-natuknice za izradu • Primjeri iz prakse

3. UVOD Međunarodna zajednica se temeljem poštivanja ljudskih prava i jednakosti opredijelila za stvaranje inkluzivnog društva, „društva za sve“. Izazov suvremenog odgoja i obrazovanja je osigurati uključivanje djece s teškoćama u redovni sustav odgoja i obrazovanja infrastrukturompotpore (materjalna i profesionalna potpora,oblici i metode rada) Škola kojoj je važno poučavanje, obrazovna postignuća, stavovi i dobrobit svake mlade osobe, što se vidi u njenom etosu i spremnosti za pružanje novih prilika onima kojima su bile uskraćene (Ofsted, 2000).

4. Učenici s posebnim potrebama imaju pravo na obrazovanje koje će im omogućiti dostojanstvo, poticati njihove najbolje sposobnosti, samostalnost, uključivanje u zajednicu, a time i društvo (prema čl. 23. Konvencije o pravima djeteta, 2000.god.) • Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. – 2012. predviđa niz mjera vezanih uz integraciju i inkluziju djece s posebnim obrazovnim potrebama • Propisi ključni za uključivanje DPP: • Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja - N.N. 2008. • Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – N.N. 2008. • Zakon o suzbijanju diskriminacije-2008. • Nacionalni okvirni kurikulum -2010.

5. Podzakonski akti • Pravilnik o načinima,postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi – NN,rujan 2010. • Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastav stručnog povjerenstva – NN, svibanj ,2011. • Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju djece s teškoćama u razvoju – NN 23/ 1991. • Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odg.-obraz.skupini u osnovnoj školi -2010.

6. ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNOJ ŠKOLI čl.62 • Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su: • Učenici s teškoćama • Daroviti učenici

7. UČENICI S TEŠKOĆAMA čl.65 UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU UČENICI S TEŠKOĆAMA U UČENJU, PROBLEMIMA U PONAŠANJU I EMOCIONALNIM PROBLEMIMA UČENICI S TEŠKOĆAMA UVJETOVANIM ODGOJNIM, SOCIJALNIM, EKONOMSKIM I KULTURNIM ČIMBENICIMA

8. Učenik s teškoćama je učenik koji ima teškoće radi: - dugotrajnih tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih oštećenja, - privremenih i dugotrajnih teškoća učenja, emocionalnih poremećaja te poremećaja ponašanja - odgojnih, socijalnih, ekonomskih, kulturalnih i jezičnih čimbenika, te međudjelovanja čimbenika iz okoline koji svojom prisutnošću ili odsutnošću utječu na funkcioniranje učenika u odgojno-obrazovnom procesu.

9. Tko su djeca s teškoćama u razvoju / posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 1. Oštećenje vida (slijepi, slabovidni) 2. Oštećenje sluha (gluhi, nagluhi) 3. Poremećaji glasovno - jezično - govorne komunikacije i specifične teškoće u učenju (disleksija, disgrafija, diskalkulija) 4. Tjelesni invaliditet i kronične bolesti 5. Teškoće učenja (mentalna retardacija) 6. Emocionalne teškoće i poremećaji u ponašanju uzrokovani organskim faktorima ( ADHD) ili progredirajućim psihopatološkim stanjem 7. Autizam 8. Postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća

10. UČESTALOST UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U OSNOVNOJ ŠKOLI PO VRSTAMA • Oštećenja vida - 0,1% • Oštećenja sluha - 1% • Poremećaj govorno-glasovno-jezične komunikacije i specifične teškoće učenja (disleksija, disgrafija -10%) • Tjelesna invalidnost - 0,5% • MR- 1% • PUP - 10 % • ADHD sindrom - 5 % • Kombinirane teškoće - 8 -10%

11. Novost je što se kao posebne skupine ističu • učenici s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti • učenici sa specifičnim teškoćama učenja, • učenici s poremećajima u ponašanju • učenici s emocionalnim teškoćama Ovakvi učenici čine više od 50% sve djece s posebnim potrebama

12. Zadnjih 10 godina intenzivirale su se promjene u edukaciji djece s teškoćama (svjesnost, stavovi, dostupnost, metode rada, edukacijski pojmovi)

13. OBLICI ŠKOLOVANJARedovne osnovne škole Potpuna integracija Individualizirani pristupPrilagođeni program Djelomična integracija

14. Potpuna integracijatemeljem Rješenja po čl.65 Zakona o odgoju i obrazovanju… i čl.4. Pravilnika o školovanju djecom s TUR određuje se : • prilagođeni program • učenici sa smanjenim intelektualnim sposobnostima • za predmete u kojima ne može svladati ni minimum programa • odobrava se na Učiteljskom vijeću • u razredni odjel može biti uključeno najviše 3 učenika s teškoćama (optimalan broj je 20 učenika). Broj učenika u razrednom odjeljenju smanjuje se za 2 učenika kod uključenja 1 učenika s posebnim odgojno – obrazovnim potrebama (Državni pedagoški standard, 06/2008),izmjene-dopune DPS- 2010. • redovni program uz individualizirani pristup i metode rada • bez smanjenja opsega sadržaja • prilagodba postupaka i metoda u radu sa učenikom

15. Nacrt Pravilnika jezgrovni i razlikovni kurikulum uz dodatnu stručnu potporu jezgrovni i razlikovni kurikulum s individualiziranim planom i programom-IOOP Odgojno-obrazovna ustanova pod posebnim uvjetima posebni kurikulum unutar posebnoga odjela u školskoj ustanovi

16. Najzahtijevnije kategorije učenika-PREDMETNA NASTAVA Legenda: 1. Motorički nemirni učenici 2. Nemotivirani, rezignirani učenici 3. Učenici s poremećajem pažnje i koncentracije 4. Učenici sa specifičnim teškoćama u učenju 5. Učenici sa emocionalnim teškoćama 6. Učenici koji zaostaju u intelektualnom razvoju 7. Učenici koji žive u ugrožavajućim obiteljskim sredinama

17. Zadovoljstvo rješavanjem problema u radu s učenicima s TUR-PREDMETNA NASTAVA • Legenda: 1.Potpuno zadovoljstvo – 27% 2.Djelomično zadovoljstvo,s nekim učenicima postižu pozitivne rezultate, a kod nekih ne uočavaju pozitivne pomake – 70% 3.Potpuno nezadovoljstvo – 3%

18. Prijedlozi za uspješniju integraciju djece s TUR • Više razumijevanja, razred kao terapijska zajednica, dodatna edukacija nastavnika i rehabilitacija učenika • Bolji pedagoški standard i materijalni uvjeti rada • Osobni pristup učeniku • Manje učenika u razredu, asistent u nastavi • Bolja suradnja svih koji su uključeni u rad s djetetom • Bolja dodiplomska edukacija učitelja, senzibilizacija djece u odjelima • Suradnja i pomoć institucija izvan škole-mobilni stručni timovi • Više materijalnih ulaganja, selektivna integracija, veći broj defektologa

19. ISPRAVAN TEKST/ KAKO GA ČITA DIJETE S DYSLEKSIOM • Najvećaljudska zajednica zove se država.Ona je Naveća ljubsga sabnica zove se bržava. Ano je domovina svih ljudi koji žive u njoj.Ako državi zaprijete donovina svi ljubi koje živi u noj. Kao tržavi prijeti vanjski neprijatelji,pozovu se odrasli muškarci pod oružje da vinski ne prijatelj, zovu se obrasli muški po ružje pa brane domovinu. Za izdržavanje vojske, ali i za druge važne drane damavinu. Za isdržati vojsku, a i sa bruge važne potrebe, npr.ceste,mostove,škole, plaćaju državljani poreze. potrebe, npr.cestu,most,školu, blaća ..... bržavlji pozere. Države kojima je na čelu vladar zovu se monarhije. Držve ......je na čelu vlabar zovu se morhija. (Iz Povijesti staroga vijeka –za 5.raz.- Država)

20. UČENICI SA SPECIFIČNIM TEŠKOĆAMA UČENJA / DISLEKSIJA,DISGRAFIJA • jezično utemeljena teškoća, konstitucijskog podrijetla a karakteriziraju je teškoće u dekodiranju pročitane riječi (čitanje, razumijevanje) • Iskazuju NEOČEKIVANO loš uspjeh u odnosu na intelektualne i obrazovne sposobnosti. • Uobičajeni simptomi disleksije: • Pamćenje • Loše pamćenje • Loše mehaničko pamćenje • Teškoće u slijeđenju i pamćenju usmenih uputa • Nestabilnost u pamćenju gramatike, matematike, imena, datuma, nizova abecede, dana u tjednu i mjeseca u godini

21. Vidna obrada • strukturalne pogreške( iz-zi, do-od, po-op, mi-im, Ivo-ovi; vino-novi, vrata-trava) • Zamjena slova grafički ili fonetski sličnih (d-b, m-n, n-u, a-e; d-t, b-p, g-k, z-s, v-f, l-r; beba-deda, bili-pili, nema-mena, moj-noj; drži-trži, brati-prati, grije-krije)i brojeva (6-9, 16 -61) • Slova i riječi se zamućuju, podvostručuju, miješaju, kreću, ispuštaju • Sklonost preskakanju reda, riječi, rečenica • Loša koncentracija, distraktibilnost • Kašnjenje vidne i fonemske obrade • Fonološka obrada • Sporo uočavanje suptilnih razlika u zvukovima koji čine riječi • Miješanje zvukova u višesložnim riječima • Nesposobnost rimovanja do 4 godine

22. Pisanje • Vizualna disgrafija • Neuredan i neujednačen rukopis • Motorna disgrafija • Deficit motoričke koordinacije

23. DOBRO JE UČINITI • Naglasiti ono VAŽNO što se u lekciji uči • Neka dijete sjedi bliže ploči • Provjeriti je li zapamtilo domaću zadaću • Zapisati važne događaje u djetetovu informativku • Odrediti količinu domaće zadaće • Dijeliti zadatke na MANJE SKUPINE • Produljiti vrijeme prepisivanja s ploče • Na ploči koristiti boje i pisati čitko • UVEĆATI FONT SLOVA kod tekstova za čitanje i ispitni materijal • GREŠKE ISPRAVLJATI KVALITETNO - ispravak treba biti iznad ili ispod pogreške

24. ŠTO NIJE DOBRO?! • Tjerati dijete da glasno čita pred svima u razredu • Uspoređivati ga s drugom djecom, naglašavajući njegove nemogućnosti • “Zacrveniti” mu pismeni rad • Zadavati mu velike domaće radove i puno prepisivanja • Tražiti da u istom vremenu, kao i ostali, riješi zadatke

25. Kako koncipirati i oblikovati tekst ? • Pišite u kratkim rečenicama. • Izbjegavajte velike tekstualne cjeline, pišite u kraćim odlomcima • Upotrebljavajte font slova kao što su Arial i Comic Sans • Nastojite da veličina slova bude 12 pt ili više.

26. Povećajte razmak između slova i redaka. • Upotrebljavajte podebljana (bold) ili istaknuta (highlighted) slova, izbjegavajte kosa slova (italic) i podcrtani tekst

27. Odvajajte rečenice dvostrukim razmakom. • Ne počinjite rečenicu na kraju retka. • Upotrebljavajte široke margine. • Pišite naslove i podnaslove. • Ostavljajte prazan redak između odlomaka.

28. VAŽNO JE ZAPAMTITI • umara se puno brže od druge djece; ono mora upotrijebiti puno više pažnje da bi uopće moglo pratiti što se događa • može pročitati jednu riječ na nekoliko pogrešnih načina, a da to ne primijeti • može pročitati riječi točno, a da uopće ne razumije što čita • može jedan dan"zablistati",a drugi dan biti potpuno isključeno i nesigurno • može se činiti kao da ne sluša, a zapravo ima problema s pamćenjem instrukcija u nizu • može se činiti lijeno,a zapravo ima probleme u organizaciji obveza i treba mu pomoći u tome

29. Povremeno mu davati lakše zadatke koje može riješiti -motivacija! • Koristiti INDIVIDUALIZACIJU u radu, češće mu prilaziti • U radu koristiti RAZLIČITA SREDSTVA I POMAGALA (audiovizualna) • Ne očekivati od djeteta da se uvijek pridržava “naučenog” • Dati mu MOGUĆNOST TEMELJITE PRIPREME PRIJE OCJENJIVANJA • ČEŠĆE koristiti način PROVJERE ZNANJA koji njemu više odgovara • Raditi s djetetom DOPUNSKE SADRŽAJE U KOJIMA SU TEŠKOĆE NAJIZRAŽENIJE • Graditi u razredu POZITIVNO OZRAČJE – pravo na različitost

30. Što možete očekivati? Razina izazova: umjerena do visoka Potrebna podrška: kvalitetan IOOP, suradnja svih koji su uključeni u rad s djetetom Očekujte pozitivne rezultate: nakon duljeg vremena

31. U KOŽI "HIPERAKTIVCA" • vježba ”zbrka”

32. POREMEĆAJ PAŽNJE/ADDPOREMEĆAJ PAŽNJE S HIPERAKTIVNOŠĆU/ADHD • Poremećaj je poznat pod nazivnom deficit pažnje koji često može biti praćen hiperaktivnošću (ADD/ADHD). Karakterizira ga impulzivnost i nesnalaženje u vremenu. Recentniji rezultati istraživanja ukazuju na to da je centralni problem NEMOGUĆNOST KONTROLE IMPULSA. Kod djece s ovim poremećajem prefrontalno područje mozga je neučinkovito u sljedećim funkcijama: • Odvajanje vanjskih od unutarnjih stanja/podražaja • Pomak s usmjeravanja na druge prema usmjeravanju na sebe • Razlikovanje sadašnjosti od budućnosti • Odgoda trenutačnog zadovoljenja

33. HIPERAKTIVNOST NEPAŽNJA • VRPOLJI SE • USTAJU SA STOLCA I ŠETAJU PO RAZREDU • ČESTO PRETJERANO PRIČAJU • RADE POGREŠKE ZBOG NEMARA • ČESTO NE PRATE UPUTU, NE DOVRŠAVAJU ŠK. URADAK • ČESTO IZBJEGAVAJU ZADATKE KOJI IZISKUJU MENTALNI NAPOR Č V • ČESTO GUBE PRIBOR ZA ŠKOLU “ISTRČAVAJU “ S ODGOVORIMA • OMETAJU IH VANJSKI PODARŽAJI PREKIDAJU DRUGE, OMETAJU POTEŠKOĆE S ČEKANJEM REDA IMPULZIVNOST

35. SIMPTOMATOLOGIJA U DSM-IV POREMEĆAJ IMA TRI PODTIPA: • kombinirani tip, • dominantno nepažljiv tip i • dominantno hiperaktivno-impulzivni tip • Motoričko područje-nemir, potreba zaaktivnošću i pokretom, nerijetko praćena lošom koordiniranošću i nestabilnošću, crtež ne odgovara dobi • Pažnja-kratkotrajna, neselektivna,bez uspostavljene hijerarhije važnijih i manje važnih događaja, svaki je podražaj za dijete jednako važan • Percepcija-poteškoće u vidnoj i slušnoj percepciji, otežana usklađenost procesiranja informacija iz različitih perceptivnih kanala, loše opažanje vremenskih i prostornih odnosa, loša procjena veličina, udaljenosti, odnosi lijevo-desno, loša sposobnost precrtavanja figura, problemi uočavanja odnosa dio-cjelina

36. SIMPTOMATOLOGIJA Kognitivne sposobnosti-loše apstraktno mišljenje (u radu što više koristiti konkretne i zorne primjere), dezorganiziranost u razmišljanju, teškoće u stvaranju sažetka, teškoće pamćenja, poremećaji čitanja, pisanja, računanja Emocionalno-socijalno područje-teškoće u kontroli poriva, nema kočnica ni na somatskom (enureze, enkompreze u ranoj dobi) ni na emocionalnom planu. Skloni napadima bijesa, destrukciji, agresivnost, nisko samopoštovanje, što u konačnici rezultira neprihvaćanjem među vršnjacima i niskim sociometrijskim statusom. Emocionalne veze s roditeljima i odgajateljima su površne, vezane na očekivanja o neposrednoj koristi, ne iskazuju separacijsku anksioznost, lako stječu poznanstva, ali ne uspijevaju održati prijateljstva, iskazuju trajnu potrebu za dominacijom.

37. ETIOLOGIJA POREMEĆAJA • Danas dominira mišljenje da se radi o primarno organski uvjetovanom poremećaju kojem su u podlozi neuroendokrinološki, neurofiziološki, neurokemijski, neuroanatomski i hematološki čimbenici. Nerijetko je teško dokazati organsku uvjetovanost postojeće kliničke slike. • Važan je i utjecaj psihosocijalnih čimbenika (poremećaj odnosa majka-dijete, loši socio-ekonomski uvjeti i sl.) • Genetski čimbenici • Emocionalni problemi djeteta • ETIOLOGIJA JE MULTIFAKTORSKA I NEDOVOLJNO ISTRAŽENA • Prevalencija u populaciji iznosi 3-5%, poremećaj se susreće češće kod dječaka, češće se dijagnosticira u gradskim sredinama.

38. DIJAGNOSTIKA I TRETMAN • Problem zahtjeva timski pristup (defektolog-socijalni pedagog, psiholog, pedagog, liječnici, psihijatar, učitelji). • Tretman se modificira individualno, ovisno o kliničkoj slici. Dobre rezultate daju različite tehnike bihevioralnih metodamodifikacije ponašanja (stimuliranje pozitivnih oblika ponašanja i sankcioniranje negativnih oblika ponašanja), uspješnom se pokazala tehnika gašenja koja podrazumijeva ignoriranje neadekvatnih djetetovih postupaka (ukoliko dijete ne uspijeva privući pažnju, neželjeno ponašanje se gasi), tehnika izolacije podrazumijeva fizičko izdvajanje iz problematične situacije. Koristi se i farmakoterapija (uz nadzor liječnika),a za uspjeh je neophodna suradnja svih osoba uključenih u rad s djetetom.

39. DEFICIT PAŽNJE/HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ → POSTUPCI PODRŠKE • Naš je zadatak otkriti pravu kombinaciju podrške, suosjećanja, prikladnog pristupa i očekivanja koja su u skladu s mogućnostima djeteta • Prilagođavanje se provodi na više područja: perceptivnom, spoznajnom,govornom,interakcijskomi planu prilagođavanja zahtjeva.

40. ADHD - POSTUPCI PODRŠKE • Postavite jasna pravila u razredu. Dijete s ADHD poremećajem TREBA strukturiranu situaciju i jasne granice jer ih samo ne može postaviti. • Strukturirajte okolinu tako da dijete uspješno završizadatak(stavite naglasak na ono što dijete može radije nego na ono što ne može učiniti).

41. ADHD-POSTUPCI PODRŠKE • Preporuča se da dijete sjedi u prvom redu, blizu učitelja, odmaknuto od buke, ne pokraj vrata ili prozora ako je uz ulicu. • Djeca s poremećajem pažnje i hiperaktivnošću imaju manje poteškoća ako su klupe u razredu organizirane klasično, u redovima. • Korisno je ako kraj djeteta s teškoćama sjedi dijete koje je dobar model. Ako to nije moguće, preporuča se da dijete s većim teškoćama sjedi samo uz asistenta.

42. ADHD - POSTUPCI PODRŠKE • Ako dijete griješi, objasnite što ne valja, uvijek pokažite što i kako treba činiti ili mu pomozite da samo dođe do rješenja – tada ga obavezno pohvalite. Pohvalite trud koji dijete ulaže u određeni zadatak. • Vodite računa o tome da zbog slabije uspješnosti ne jača osjećaj manje vrijednosti u odnosu na grupu vršnjaka, a da pri tome, zbog prihvaćanja objektivnih poteškoća, ne dođe u poziciju povlaštenog djeteta. Taj je zadatak, uzimajući u obzir kompleksnost razredne situacije, izuzetnozahtjevan.

43. ADHD-POSTUPCI PODRŠKE • Pismene zadatke smanjite u odnosu na ostalu djecu, ali to učinite diskretno i ne ističite pred razredom djetetova ograničenja. • Izmjenjujte teške i lake, zabavne i dosadne zadatke. • Pripremite za dijete već napisan tekst s osnovnim činjenicama koje treba naučiti. Neka bude napisan čitko, velikim slovima s istaknutim pojmovima.

44. ADHD-POSTUPCI PODRŠKE • Ako vidite da je pažnja odlutala, priđite i lagano ga dodirnite po ramenu. • Korisno je kada nastavnik kontinuirano usmjerava djetetovu pažnju verbalno (pitajte nešto jednostavno) ili neverbalno (pokažite djetetu mjesto gdje se čita, pogledajte da li slijedi zadatke u kontrolnom radu, da li uspijeva prepisivati s ploče). • Uposlite ga zadatcima koji nisu vezani za nastavu kako bi razbili monotoniju i omogućili ciljano kretanje: zamolite ga da opere spužvu, donese kredu, potraži nekoga. Svoje izlaganje obogatite pričama, slikama, filmovima, audio-materijalima i sl. To će biti zanimljivo i djeci koja nemajuteškoće.

45. ADHD-POSTUPCI PODRŠKE • Prelazak na nove metodske jedinice uvijek mora biti postupan, s polazištem od starog. • Njima ne odgovara uobičajena dužina rada na metodskim jedinicama, kao što im ne odgovara niti dužina školskog sata. Zato im treba omogućiti kraće prekide tijekom učenja radi odmora. • Novi materijali moraju se dati na početku sata, napisati na ploču kako bi čitav sat bili dostupni. • Dobro je pažnju usmjeriti na sadržaj kroz neke šale, kratke anegdote i sl. • Koristite zadatke koji će razvijati djetetovumotoriku i opažanje (preslikavanje, izrezivanje, uočavanje prostornih i vremenskih odnosa)

46. ADHD-POSTUPCI PODRŠKE • Djetetu dajte jednostavne, konkretne upute i provjerite da li vas je razumjelo. • Pitajte dijete da ponovi što od njega tražite, kako bi ste bili sigurni da vas je razumjelo. Ukoliko nije razumjelo, objasnite ponovno na jednostavniji način. • Potičite dijete da aktivno sudjeluje na satu kako bi ste mu zadržali pažnju. • Prilikom ocjenjivanja ove djece, treba uzimati u obzir individualne mogućnosti učenika i uloženitrud.

47. ADHD-POSTUPCI PODRŠKE Ponašanje djeteta s deficitom pažnje je pozitivnije kada je način rada, podučavanja, osmišljenost radnog okruženja i socijalna interakcija među učenicima primjerena teškoćama djeteta. Pokušajmo sačuvati i jačati samopouzdanje djeteta dok je u školi jer je njegovo narušavanje rizik za školski uspjeh i mentalno zdravlje. Sazrijevanjem će se navedene teškoće ublažiti, naučit će se nositi s njima, poglavito ukoliko se izvrši pravilan odabir zanimanja. Tada nije važno koliko brzo i izražajno čita i pravilno piše, već kako je uklopljen u širu socijalnu sredinu i zadovoljan odabirom zanimanja.

48. Što možete očekivati? Razina izazova: umjerena do visoka Potrebna podrška: kvalitetan IOOP, suradnja svih koji su uključeni u rad s djetetom Očekujte pozitivne rezultate: nakon duljeg vremena

49. POREMEĆAJ S PRKOŠENJEM I SUPROTSTAVLJANJEM (PUP) • Poremećaj s prkošenjem i suprotstavljanjem je ozbiljan psihijatrijski poremećaj za koji je svojstvena verbalna agresivnost, sklonost uznemiravanju drugih, neobaziranje na tuđe osjećaje i prkošenje svim oblicima autoriteta. • Osobe s ovim poremećajem ne reagiraju na razumna uvjeravanja, bez obzira na vlastitu dobrobit, a njihovo suprotstavljanje svim osobama od autoriteta sveobuhvatno je i stalno. Obično je praćen i drugim poremećajima pa tako 30 do 40% djece s poremećajem opozicionalnosti istodobno ima i ADD, a 15 do 20% ima poremećaj raspoloženja ili anksiozni poremećaj.

50. ETIOLOGIJA I UČESTALOST • Podatci iz literature govore da od ovog poremećaja pati oko 5% djece i da se najčešće javlja u kasnom djetinjstvu ili adolescenciji. Uočava se utjecaj okolinskih i genetskih čimbenika jer se poremećaj javlja tri puta češće u obiteljima roditelja alkoholičara i/ili roditelja koji dolaze u sukob sa zakonom (registrirani kao izvršitelji krivičnih djela)