BIBLIJA

1. BIBLIJA

2. Naziv Biblija • kasnolat. Biblija • od grč. Βίβλος • knjiga βıβλία • deminutiv mn. • jed. βıβλίον

3. Naziv

4. Što je Biblija? • Sveta knjiga Židova i kršćana • za vjernika Riječ Božja • koja se ljudima objavila i na taj način ostala trajno s nama • Bog se služi ljudima, koji sredstvima koja su im na raspolaganju, (in – spiratio!) bilježe Božju riječ i tako je ostavljaju sljedećim naraštajima • (Humano modo Deushominibuslocutusest! – Sv. Augustin)

5. Što je biblija? • Istovremeno: • jedinstvena knjiga koja predstavlja Božju objavu ljudima • zbirka od 73 knjižice • Napisali: • mnogi pisci koji su živjeli u različitim povijesnim vremenima • bili su nadahnuti Duhom Svetim

6. Podjela Svetog pisma dijeli se na dva dijela: • Stari zavjet • temelji se na Božjoj objavi Židovima kada su Izraelci s Bogom sklopili Savez i obećali mu vjernost • Novi zavjet (Savez) • predstavlja zapravo novi savez koji je Bog definitivno sklopio s cijelim čovječanstvom, i to u krvi njegova Sina – Isusa Krista

7. Podjela Svetog pisma Židovi su podijelili svoju Bibliju na tri dijela: • ZAKON • sastojao se od pet knjiga za koje su Židovi vjerovali da ih je napisao Mojsije. • To su prvih pet knjiga u Bibliji, koje se zajedničkim imenom nazivaju Pentateuh, Tora ili Petoknjižje. • Njega čine sljedeće knjige: Knjiga Postanka, Knjiga Izlaska, Knjiga Ponovljenog zakona, Knjiga Brojeva i Knjiga Levitskog zakonika) • PROROCI • (ostali) SPISI

8. Podjela Svetog pisma: Po uzoru na Židove, katolici od 13. st dijele Stari zavjet na: • povijesne, • poučne i • proročke knjige • po istoj podjeli dijele i Novi zavjet. • Katolička Biblija u svom Starom zavjetu sadrži nešto više knjiga nego židovska • Židovi uopće ne priznaju Novi zavjet • jer ne vjeruju da je Krist Mesija, nego ga još uvijek čekaju.

9. Vrijeme nastanka

10. Tumačenje • Bibliju nije lako tumačiti. • Da bi se to moglo, potrebno je poznavati puno toga, npr.: • semitski mentalitet, • vrijeme i mjesto nastanka biblijskog teksta, • otkriti tko je bio pisac, • čime se pisac bavio, • kome je pisao • zašto je pisao • kakvo mu je bilo obrazovanje • kojim se književnim vrstama služio itd.

11. Autor i autori • Pravi autor Svetog pisma je Bog • on se poslužio konkretnim čovjekom koji je, nadahnut Duhom Svetim, zapisao Božju objavu. • Autori koji su zapisali Božju objavu • Bog se poslužio njihovim talentom i znanjem. • neki od pisaca bili obrazovaniji, a neki neuki, neki su imali dar za lijepo pisanje, drugi ne, neki su živjeli u vrijeme blagostanja, drugi u vrijeme ropstva, gladi, potresa i slično. • svaki onaj tko je pisao, pisao je iz svoje perspektive • zbog toga treba poznavati razne podatke i o piscu i o vremenu pisanja, kako bi se bolje shvatila Biblija. • U tom smislu: Biblija je istovremeno i riječ Božja i riječ ljudska.

12. Kanon • Neke knjige Starog zavjeta: • Židovi i protestanti ne prihvaćaju • katolici ih cijene i štuju kao Božju objavu. • KANON • Zbirka knjiga koju prihvaćaju kao Bogom nadahnute • konačno je utvrđen na Tridentskom saboru u 16. st. • katolici u Starom zavjetu prihvaćaju 46 knjiga • protestanti i Židovi ne prihvaćaju 7 knjiga kao kanonske: Tobija, Judita, Mudrost, Sirah, Baruh, Prva i Druga Makabejska, te dijelovi Estere i Danijela; • katolici te knjige nazivaju deuterokanonskim (time hoće pokazati kako je postojala neodlučnost u Crkvi da se one uvrste u kanon), a one za koje nije postojala neodlučnost protokanonskim; • tih 7 knjiga su za protestante apokrifi, odnosno samo pobožni spisi.

13. Jezici Svetog pisma STARI ZAVJET: • neke su knjige napisane na • hebrejskom jeziku (izvorno je oko 98% teksta napisano na hebrejskom, ali se svi originali nisu sačuvali), dok su ostale ili na • aramejskom ili na • grčkom koine jeziku (tj. pojednostavljenom svakodnevnom narodnom grčkom jeziku). • Židovi su najprije govorili hebrejskim jezikom (pisao se bez samoglasnika i s desna na lijevo), no on je ubrzo gotovo iščeznuo, a istisnuo ga je aramejski, kojim se govorilo i u Isusovo vrijeme. NOVI ZAVJET: • cijeli napisan na grčkom koine jeziku • koji se od vremena Aleksandra Velikog (oko 330. pr. Kr.) proširio po cijelom njegovom carstvu.

14. Kumranski rukopisi • Sveto pismo se tijekom stoljeća slabo istraživalo • zbog toga često krivo tumačilo. • S razvojem znanosti i nastankom mnogih metoda • Biblija se počinje sve više istraživati i bolje razumijevati. • Posebno su tome pripomogla otkrića biblijskih spisa sredinom 20. st. • beduin Mohameded-Dib 1947. godine naišao na spilju u Qumranu, na obali Mrtvog mora • u njoj je otkrio neke spise Starog zavjeta. • do 1956. god. u Qumranu je otkriveno još 10 spilja sa starozavjetnim spisima, te još neki spisi nedaleko od Qumrana.

15. SVICI S MRTVOG MORA S PRIJEPISOM NA HEBREJSKI JEZIK

16. PEĆINA U QUMRANU GDJE SU PRONAĐENI SPISI

17. KUMRANSKI RUKOPISI • prije 2. st. pr. Kr. u Qumranu postojala posebna židovska zajednica – tzv. ESENI • živjeli veoma strogim životom, u celibatu, te u molitvi i askezi iščekivali Mesijin dolazak • pretpostavlja se da je i Ivan Kristitelj bio esen • Tu su imali i svoje svete knjige. • 68. god. posl. Kr. Rimljani su ih sve poubijali • oni svoje spise uspjeli spasiti tako da su ih sakrili u kumranskespilj • gdje su i ostali neotkriveni sve do polovice prošlog stoljeća. • Riječ je uglavnom o prijepisima biblijskih knjiga. • Od ponekih knjiga pronađeno je više od 10 primjeraka • sve su knjige Starog zavjeta posvjedočene • pa i deuterokanonske, osim Estere

18. RUKOPISI SVETOG PISMA • U prva se dva stoljeća Biblija prepisivala na papirusu • Od drugog se st. počela upotrebljavati pergamena • Pergament je bio puno izdržljiviji od papirusa kojega je u 4. st. potpuno istisnuo, a prednost mu je bila i u tome što se napisano moglo sastrugati, te se mogao ponovno upotrijebiti. • tako upotrijebljen pergament naziva se palimpsest (od grč. palin – opet, i psao – brisati, strugati) • danas se izvorni tekst može pročitati pomoću raznih kemijskih sredstava. • Od tog vremena koristi se i kodeks • folije koje su se na jednom kraju spajale, a ponekad su bile uokvirene kožnim uvezom, te su zapravo bile preteče knjizi. • U 8. st. na Istoku ulazi u upotrebu papir • ali se papirus zbog svoje veće izdržljivosti i dalje češće koristio za svete spise. • Sačuvano je više spisa Novog zavjeta iz tih vremena.

19. SLOVA SVETOG PISMA • Najstariji rukopisi Novog zavjeta • pisani slovima onog vremena • uncijalna ili majuskulna slova (uncijale i majuskule). • Uncijalni oblik • velika slova koja se nisu međusobno povezivala, niti je postojao razmak između riječi i rečenica. • Majuskalni oblik • manja, često kosa i povezana slova, a sadrži i mnoge kratice. • Kasnije je prevagnuo

20. MASORETSKI TEKST BIBLIJE • postoje i mnogi kasniji sačuvani tekstovi Starog i Novog zavjeta. • važni su prijepisi biblijskih knjiga na hebrejskom jeziku koji su provedeni pod vodstvom židovskih učenjaka zvanih masorete • koji su djelovali otprilike između 600. i 1000. god. posl. Kr. • Oni su nastojali obnoviti već gotovo zaboravljeni hebrejski jezik • nastojali su oko ustaljenja teksta Biblije • To su činili unoseći u rukopise bilješke sa strane • zbirka se takvih bilježaka nazvala massora (predaja). • Izvorni se hebrejski jezik pisao samo suglasnicima • budući da se on gotovo zaboravio - masorete su izmislili sustav pisanja samoglasnika pomoću točaka, • Tako je nastao masoretski tekst Biblije • piše se kraticom TM. • Najstariji sačuvani hebrejski masoretski tekst Biblije potječe iz 10. st. posl. Kr.

21. MASORETSKI TEKST BIBLIJE

22. NAJZNAČAJNIJI PRIJEVODI SVETOG PISMA - SEPTUAGINTA • Biblija se nije samo prepisivala • još se u davna vremena počela i prevoditi • Za židovsku je Bibliju značajan prijevod nazvan SEPTUAGINTA • riječ je o prijevodu Biblije na grčki jezik. • Oko tog prijevoda nastala je legenda. • Prema njoj je, naime, budući da je u Aleksandriji živjelo mnogo Židova koji su se sporazumijevali na grčkom jeziku, u 2. st. pr. Kr. veliki svećenik Eleazar na zahtjev kralja Ptolomeja II. Filadelfa (285.-246. pr. Kr.) poslao 72 starješine iz Jeruzalema u Aleksandriju da prevedu Zakon. • Oni su se smjestili na otoku Farosu i za 72 dana načinili traženi prijevod. • Po broju prevoditelja, prijevod je i dobio naziv Septuaginta, što znači Sedamdesetorica, te se označava s LXX. • Kasnije su prevedeni i ostali spisi, a tim se prijevodom služilo u Isusovo vrijeme

23. Ulomak iz Seputaginte

24. NAJZNAČAJNIJI PRIJEVODI SVETOG PISMA - VULGATA • Veoma značajan prijevod Biblije • Njega je načinio sv. Jeronim, tajnik pape Damaza • na čiji je poziv dobio zadaću 382. god. napraviti reviziju latinskog prijevoda Biblije. • najprije počeo s revidiranjem • od toga je odustao i načinio novi prijevod s hebrejskog izvornika • Njega je završio u vremenu od 391.-405. god. • na Tridentskom saboru proglašena službenimprijevodom Latinske crkve.

25. NASLOVNICA TISKANOG IZDANJA VULGATE IZ 1590.

26. PRIJEVODI SVETOG PISMA NA HRVATSKI JEZIK

27. PRIJEVODI SVETOG PISMA NA HRVATSKI JEZIK

28. NAJNOVIJI PRIJEVODI SVETOG PISMA NA HRVATSKI JEZIK • 1992. objavljen je tzv. EKUMENSKI NOVI ZAVJET • revidirano ranije objavljeno izdanje Duda-Fućak. • 1993. dvojezični Novi zavjet (engleski i hrvatski) • Đuro Martinjak izdaje u vlastitom izdanju,  • pridodao Psalme i Mudre izreke. • 1994. objavljena je tzv. JERUZALEMSKA BIBLIJA • uredili Adalbert Rebić, Jerko Fućak i Bonaventura Duda • zadržala prijevod Starog zavjeta iz Zagrebačke Biblije • umjesto Rupčićevog Novog zavjeta uvršten prijevod Duda-Fućak • pridodane i bilješke iz francuskog izdanja Jeruzalemske Biblije • 2013. izdana je cijela EKUMENSKA BIBLIJA.

29. Hrvatski prijevodi U hrvatskim krajevima biblijski tekstovi tijekom povijesti pisani su: • na tri narječja: • čakavsko, kajkavsko i štokavsko • četiri pisma : • glagoljicom, latinicom, bosančicom i ćirilicom.

30. CITIRANJE SVETOG PISMA • Mt 2,2 = Matejevo evanđelje, drugo poglavlje, drugi redak • Mt 2-4 = Matejevo evanđelje, drugo do četvrto poglavlje • Mt 2,2 – 3,3 = Matejevo evanđelje, drugo poglavlje drugi redak, do treće poglavlje treći redak • Mt 2,2.4.7 = Matejevo evanđelje, drugo poglavlje drugi, četvrti i sedmi redak • Mt 2,5; 6,7-8 = Matejevo evanđelje, drugo poglavlje peti redak i šesto poglavlje, sedmi do osmi redak

31. Ponavljanje

32. NADOPUNI! • KNJIGA POSTANKA • ? • ? • ? • ? KNJIGA IZLASKA PETOKNJIŽJE LEVITSKI ZAKONIK KNJIGA BROJEVA PONOVLJENI ZAKON

33. IZBACI ULJEZE! • 1. i 2. LJETOPISA • PJESMA NAD PJESMAMA • PSALMI • 1. i 2. SAMUELOVA • ZAHARIJA • MATEJEVO EVANĐELJE • KNJIGA MUDROSTI • JOŠUA • 1. i 2. O KRALJEVIMA • IZAIJA • EVANĐELJE PO MARKU POVIJESNE KNJIGE

34. ZAOKRUŽI TOČNE ODGOVORE! • SUCI • KNJIGA MUDROSTI • PROPOVJEDNIK • RUTA • TOBIJA • ESTERA • KNJIGA SIRAHOVA • MUDRE IZREKE • SEFANIJA • POSLANICA KOLOŠANIMA MUDROSNE KNJIGE

35. PREKRIŽI NETOČNE ODGOVORE! • PSALMI • JEREMIJA • IZAIJA • MIHEJ • PJESMA NAD PJESMAMA • LEVITSKI ZAKONIK • JONA • DANIEL • MIHEJ • EZRA • KNJIGA OTKRIVENJA PROROČKE KNJIGE

36. SPOJI PAROVE! a SEPTUAGINTA d slova kojima je pisano Sveto pismo b VULGATA a prijevod na grčki jezik c KUMRANSKI RUKOPISI c esenski prijepisi d UNCIJALI b prijevod na latinski jezik

37. ODABERI TOČAN ODGOVOR! Jeruzalemska Biblija djelo je: • Bartola Kašića • Ivana Matije Škarića i Đure Martinjaka • Bonaventure Dude, Adalberta Rebića i Jerka Fućaka

38. ŠTO ZNAČI NAVEDENA SKRAĆENICA? Mt 2,5; 6,7-8 = Matejevo evanđelje, drugo poglavlje peti redak i šesto poglavlje, sedmi do osmi redak

39. JE LI TVRDNJA TOČNA ILI NETOČNA? T • Biblija je sveta knjiga Židova i kršćana. • Židovska Biblija u svom Starom zavjetu sadrži više knjiga nego katolička. • Stari zavjet je završen 50-ih godina poslije Krista. • Vulgata je prijevod biblije svetog Jeronima. N N T

40. HVALA!