Nacionalni računi (national accounting )

1. Nacionalni računi (national accounting)

2. Bruto društveni proizvod • Osnovni makroekonomski pokazatelj • Najsveobuhvatnija mjera ukupne prizvodnje dobara i usluga nekog društva • Kako se mjeri?

4. Kružni tok novca (circular flow of income) • Tok novca od tvrtki do kućanstava (u zamjenu za faktore proizvodnje) i natrag (u zamjenu za dobra i usluge)

5. Ekonomska aktivnost (1) • Prethodna diskusija navodi na slijedeće zaključke: • Ekonomska aktivnost može se mjeriti na 3 načina: • Vrijednost proizvedenih roba i usluga • Vrijednost korištenih faktora proizvodnje • Potrošnja na proizvedene robe i usluge Napomena: trenutno ignoriramo državni sektor, transakcije sa ostalim tvrtkama, štednju, investicije, transakcije s inozemstvom

6. Ekonomska aktivnost (2) • Prethodni model je previše pojednostavljen jer izostavlja: • državni sektor (potrošnju, poreze itd.) • štednju i investicije • transakcije među poduzećima i s inozemstvom • Potreban je sveobuhvatni sistem nacionalnih računa koji uključuje sve navedene situacije

7. Komponente nacionalnog dohotka • Štednja: količina trenutno raspoloživog dohotkaYdkoja nije potrošena • Prihodi kućanstava se mogu prikazati kao C(potrošnja na finalna dobra) + S (štednja) • Investicije: kupovina novih kapitalnih dobara • za buduću proizvodnju roba i usluga • označavaju se sa I • Državna potrošnja • Izdaci na dobra i usluge (npr. gradnja bolnica, zapošljavanje učitelja)- označuje se sa G • Transferi (npr. naknade nezaposlenima, kamate na javni dug) – ne računaju se kao dio ekonomske aktivnosti, označuju se sa B(ne računa se kao dio dohotka)

8. Mjerenje • Postoje tri načina mjerenja: • vrijednost kupljenog (expenditure method) • Zbrajaju se vrijednosti potrošene na kupovine finalnih proizvoda • Vrijednost proizvedenog (output method) • Zbrajaju se dodane vrijednosti za sva poduzeća (dodana vrijednost=cijena proizvoda-cijena sirovina i ulaznih komponenti) • Vrijednost zarađenog (income method) • Zbrajaju se sve zarade od svih faktora proizvodnje

9. Ekvivalentnost dohotka, potrošnje i outputa u nacionalnim računima • Proizvodnja uzrokuje troškove koji su prihodi onih koji daju npr. rad • Profit proizvodnog sektora postaje prihod kućanstvima i državi • Dijagram (poduzeća, država, kućanstva)

10. Bruto društveni proizvod • BDP (ili GDP Gross domestic product) mjeri output proizveden faktorima proizvodnje koji se nalaze u državi bez obzira na to tko ih posjeduje • Može se definirati na tri ekvivalentna načina: • Potrošnja u domaćoj ekonomiji na C+I+G+X-Z • Dodana vrijednost za sva poduzeća u domaćoj ekonomiji • Prihodi faktora za sve faktore proizvodnje u domaćoj ekonomiji X=izvoz, Z= uvoz

11. Bruto društveni proizvod • Da bismo izbjegli dvostruko računanje istih stvari: • uključujemo samo finalna dobra u BDP i • isključujemo intermedijarna dobra koje se koriste u proizvodnji finalnih dobara PRIMJER

12. Bruto društveni proizvod • BDP se može definirati na dva načina: • BDP po tržišnim cijenama (at market prices) mjeri domaći output uključujući indirektne poreze, jednak je C+I+G+(X-Z) • BDP po faktorskim troškovima (at factor cost) mjeri domaći output bez uključivanja indirektnih poreza, jednak je C+I+G+(X-Z)-Te • BDP po koštanju faktora se uzima u izvještajima (inače promjena u PDV-u bi se reflektirala u BDP-u iako je ukupna proizvedena količina dobara i usluga jednaka)

13. Potencijalni BDP • Potencijalni BDP je dugoročni trend realnog BDP-a • Predstavlja dugoročne proizvodne mogućnosti koje privreda može ostvariti uz održavanje stabilnih cijena • Nekad se to zove i proizvod na razini visoke zaposlenosti • Kad privreda djeluje na svom potencijalnom BDP-u nezaposlenost je niska a vrijednost proizvodnje visoka • Razlika između stvarnog i potencijalnog BDP-a zove se BDP jaz • Ovisno o veličini jaza možemo imati recesiju ili depresiju

14. Izvor: Croatian Economic Outlook, 2008

15. Štednja i investicije (1) Pretpostavljamo jednostavni model (kućanstva i poduzeća) • Prihod (jednak vrijednosti prihoda kucanstava) Y:=C+S • Prihod=rashod, pa zato Y:=C+I • Iz prethodne dvije jednakosti  S=I

16. Štednja i investicije (2) • Tri sektora: kućanstva, poduzeća i državni sektor • Označimo BDP sa Y, tada Y=C+I+G+X-Z-Te • Štednja je definirana kao dio prihoda koji potrošači ne potroše, tj. S=Yd-C=(Y+B- Td)-C Iz toga slijedi Y=C+S-B+ Td, Sada je C+I+G+X-Z-Te=C+S-B+ Td Iz toga slijediI+G+B+X=S+Td+ Te+Z

17. Bruto nacionalni proizvod BNP • Mjeri razinu ekonomske aktivnosti proizvodnih faktora koji su u posjedu državljana te zemlje • BDP + neto prihod koji su iz inozemstva dobili državljani (prihod umanjen za prihod isplaćen stranim državljanima) • Nadnice isplaćene državljanima u inozemstvu • Plaćene rente za posjede u inozemstvu koji su u vlasništvu državljana • Novac primljen iz inozemstva na osnovu kapitala u vlasništvu državljana

18. Stvarni i nominalni BDP • Nominalni BDP računa se na osnovu tekućih cijena • Stvarni (realni) BDP mjeri se skupom stvarnih cijena • Da bismo dobili realni BDP moramo uzeti u obzir promjenu cijena • Zato se koristi BDP deflator

19. Stvarni i nominalni BDP • BDP deflator • indeks sličan indeksu cijena potrošačkih dobara, ali uključuje investiranje, vladinu potrošnju i neto izvoz • Ponderirana sredina cijena svih dobara u BDP-u, pri čemu je utjecaj svakog dobra jednak njegovom postotnom udjelu u BDP-u • Pokazuje kolika je stvarna potrošnja (po stvarnim cijenama) • Nominalni BDP se dijeli sa BDP deflatorom da se dobije stvarni BDP • Isto vrijedi i za BNP

20. Društveni proizvod • U BDP-u računaju se bruto investicije bez obzira na amortizaciju • Neke investicije moraju zamijeniti odumrli kapital • Neto prirast kapitala dobije se tako da se od ukupne investicije oduzme amortizacija • Oduzimanjem amortizacije od BDP-a dobije se društveni proizvod • BDP je ipak glavni pokazatelj jer je amortizaciju teško procijeniti

23. GDP per capita by country (World Bank, 2012)