1 / 24

Šuma

Šuma. Andrea Miloš 4.b. Biljke u šumi. Najpoznatije drveće u listopadnim šumama jesu hrast, bukva, lipa, grab, breza i javor. Grab. Lipa. Javor. Breza. Hrast raste u nizinskim i brežuljkastim područjima. Kora drveta je izborana. Prepoznaje se po plodu – žiru.

nishi
Download Presentation

Šuma

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Šuma Andrea Miloš 4.b

  2. Biljke u šumi • Najpoznatije drveće u listopadnim šumama jesu hrast, bukva, lipa, grab, breza i javor. Grab Lipa

  3. Javor Breza

  4. Hrast raste u nizinskim i brežuljkastim područjima. Kora drveta je izborana. Prepoznaje se po plodu – žiru. • Bukva ima debelo stablo pokriveno sivom glatkom korom. Hrast Bukva

  5. U listopadnim šumama ima dovoljno svjetlosti, a najviše na njezinim rubovima i na proplancima. Tu rastu grmovi bazge, lijeske, kupine, gloga i divlje ruže. Njihove plodove ljudi iskorištavaju za hranu. Bazga Lijeska

  6. Divlja ruža Kupine Glog

  7. Na brežuljcima i gorama uz bukvu raste i vazdazeleno, crnogorično drveće, jela i smreka.To su miješane šume.

  8. Na višem gorju raste vazdazeleno drveće. Ono tvori vazdazelenu šumu. U njoj ima malo svjetlosti. • Vazdazeleno drveće ima igličasto lišće koje tijekom cijele godine postupno opada i raste novo. Najpoznatije drveće su smreka, jela i bor.

  9. Smreka ima stožastu krošnju. Iglice smreke poredane su oko grančice. Češeri vise s grana.

  10. Jela ima zaobljeni vrh krošnje. Na vodoravno položenim granama češeri stoje uspravno.

  11. Krošnja bora je kišobranasta, a grane uspravne.

  12. Gljive • U šumi rastu jestive, ali i otrovne gljive. Samo ljudi koji dobro poznaju i razlikuju jestive od otrovnih gljiva mogu ih skupljati. Tako se izbjegavaju opasna i često smrtonosna trovanja gljivama. Otrovna gljiva muhara

  13. Jestiva gljiva Judino uho Jestiva gljiva bukovača Jestiva gljiva vrganj Ljekovita gljiva puhara

  14. Životinje u šumi • Mnogo životinja nalaze zaklon, hranu, vodu i ostale životne uvjete u našim šumama.

  15. Jelen je velika šumska životinja. Mužjak na glavi ima rogovlje, a ženka – košuta ga nema. Na najmanji znak opasnosti udaljuje se skokovitim trkom.

  16. Srne često žive u stadima. Hrane se biljem na sočnim planinskim pašnjacima. Zimi brste lišće kupine i mlade grančice raznolikog drveća i grmlja.

  17. Vuk je poznata i zaštićena zvijer u našim šumama. Ljeti luta sam, a zimi se kreće u čoporima. Njegov je plijen najčešće slaba i iznemogla životinja. Zimi kad je jako gladan, napada i domaće životinje.

  18. Smeđi medvjed najveća je u šumama Like i Gorskog kotara. Hrani se pretežito bukvicom i ostalim slatkim plodovima. Zbog malog broja očuvanih primjeraka smeđi medvjed je zaštićena životinja.

  19. Lisica kopa hodnike do brloga u tlu. Hrani se miševima i zečevima. Glavni je prijenosnik opasne bolesti bjesnoće.

  20. Vjeverica najveći dio dana provodi na drveću. Hrani se plodovima lijeske, hrasta, bukve, ali i pupovima drveća i gljivama.

  21. U šumi žive i mnogi kukci, primjerice, jelenak i hrušt. Najčešće žive na drveću. Koje im pruža stan i hranu. Jelenak Hrušt

  22. Velik broj kukaca hrana su brojnim pticama. U šumi često možemo čuti djetla i žunu kako kljucaju po stablima i granama drveća tražeći kukce koji žive pod korom. Velike su ptice jastreb i sova. Žuna Djetlić

More Related