ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA DRUMSKOG TRANSPORTA

1. ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA DRUMSKOG TRANSPORTA Prof. dr. Ibrahim Jusufranić

2. OSNOVNI POJMOVI O TRANSPORTU • Trnsportna industrija je četvrta oblast materijalne proizvodnje koja predstavlja sastavni dio razvoja proizvodnih snaga i ima snažno povratno dejstvo u jedinstvenom procesu kružnog kretanja kapitala, jer “kružni tok kapitala izvršava se normalno samo dotle dok njegove različite faze prelaze jedna u drugu bez zastoja”. • Transportna usluga predstavlja proizvod rada transportnih preduzeća. Specifičnost transporta je u tome što ona nije materijalni proizvod i što ne može egzistirati odvojeno od procesa kojima se ona proizvodi. Proces proizvodnje transportne usluge je ustvari promjena mjesta prevoženja i kada se ovaj proces završi, tek tada nastaje i usluga kao proizvod tog rada. • Suština proizvodnje transportnih usluga je savlađivanje prostora kretanjem transportnih sredstava u kojima istovremeno putuju ljudi kao korisnici usluga ili njihova roba i radnici koji vrše proces rada, na svojim pokretnim radnim mjestima.

3. S obzirom na to da se u našoj teoriji i praksi upotrebljavaju sa istim značenjem riječi saobraćaj i transport, a suštinski nemaju isto značenje, potrebno je dati određena pojmovna razjašnjenja. • Pod pojmom transport podrazumijeva se privredna- uslužna djelatnost u okviru koje se odgovarajićom transportnom tehnologijom prenosi roba, putnici, vijesti ili energija u određenom vremenskom intervaku, između dvije tačke u prostoru. • Kao značajan činilac procesa društvene reprodukcije, kao opšti uslov proizvodnje, saobraćaj se tretira kao javna služba koja ima zadatak da zadovoljava potreba društva i proizvoda. • Proizvod transportne djelatnosti je usluga koja ima svoju ekonomsku vrijednost koja se može realizovati na tržištu. • Saobraćaj predstavlja organizovano kretanje transportnih jedinica na zajedničkoj mreži i ona je posljedica primjenjene tehnolgije i potrebe za prevozom ( transportom )

4. Saobraćaj nije privredna djelatnost i ne donosi ekonomsku korist, već izaziva štetu kroz utrošak energije za kretanje i kroz druge negativne efekte ( ugrožavanje okoline, saobraćajne nezgode, saobraćajna zagušenost itd. ).Idealan uslov bio bi kada bi se obavljanje transporta vršilo bez saobraćaja. Saobraćaj je ustvari širi pojam od transporta jer pored prevoza robe i putnika obuhvata sve operacije i komunikacije u transportu. Kada se govori o drumskom saobraćaju, on bi pored transporta putnika i robe obuhvatio operacije utovara i istovara, pretovara, pakovanja, špediterske i druge usluge bez kojih se drumski saobraćaj ne bi mogao odvijati. Transport koji se vrši u okviru preduzeća, bez obzira na kojoj se udaljenosti nalaze pojedini pogoni jedan od drugog, naziva se internim ( unutrašnjim ) transportom. Unutrašnji transpoe+rt se javlja kao jedan od značajnih faktora koji doprinose porastu produktivnosti rada, boljem iskorišćenju proizvodnih kapaciteta, racionalizaciji poslovanja itd.

5. Osnovni elementi svakog procesa proizvodnje: svrsishodna djelatnost tj. Sam rad, predmet rada i oruđa za rad. • Predmet rada u saobraćaju su objekti prevoženja- roba i ljudi. Promjene se vrše samo u prostornoj promjeni i postoje izvjesne specifičnosti predmeta rada u saobraćaju, a to su: • predmet rada u saobraćaju se ne troši • predmet rada u procesu transportovanja nije vlasništvo saobraćajnog preduzeća • postoje pored osnovnog procesa transporta i izvjesni pomoćni i sporedni procesi proizvodnje u kojima kao predmet služe razni pomoćni materijali, gorivo itd. Takvi procesi u saobraćaju su: • održacvanje voznih sredstava i saobraćajnog puta • proces proizvodnje energije za pokretanje vozila Treći osnovni element u svakom procesu proizvodnje jesu sredstva rada. To su u saobraćaju vozni, odnosno plovni park.

6. Proces prizvodnje u saobraćaju odlikuje se još nekim osobenostima u odnosu na industriju: • Prvo, u saobraćaju treba razlikovati proces proizvodnje od procesa rada, pa prema tome jedinica za mjerenje proizvodnje se razlikuje od jedinice za mjerenje rada. Proizvodnja u saobraćaju ima za rezultat korisni učinak- prevozna usluga koja se može kvantitativno izraziti proizvodom, težine robe i daljine prevoza, odnosno broja putnika i daljine prevoza. To su jedinice za mjerenje obima prevoza u saobraćaju: neto tonski i putnički kilometri. • Druga karakteristika procesa transporta jeste da postoji njegova teritorijalna neograničenost. Ova karakteristika je od naročitog značaja za organizaciju saobraćajnih organizacija, a posebno željeznice. • Treća karakteristika je uslovljena teritorijalnom neograničenošću i ogleda se u načinu upravljanja i organizacije u saobraćajnim preduzećima. Ovo je naročito značajno za stvaranje krupnih željezničkih i drugih preduzeća u saobraćaju

7. Četvrta karakteristika procesa proizvodnje u saobraćaju ogleda se u integraciji saobraćaja. Ova pojava ima uticaj na poslovnu politiku saobraćajnih preduzeća, a naročito za vođenje tarifne politike. I na kreju nešto o transportnom sistemu. • Transportni sistem se sastoji iz skupa transportnih sredstava, saobraćajnica po kojima se kreću transportna sredstva uz pomoć tehničkih uređaja, opreme i objekata koji obezbjeđuju normalan rad transportnih sredstava. • Transportna sredstva- vozila su namijenjena izvršenju transportnih usluga. • Saobraćajnice su specijalno pripremljeni i opremljeni putevi po kojima se kreću transportna sredstva. Tehnički uređaji, oprema i objekti sastoje se iz preventivno- remontnih radionica, autobuskih garaža, skladišta, utovarno- istovarnih mjesta i robnih putničkih stanica, sredstava veze, signalizacije itd.

8. OSNOVNE FUNKCIJE SAOBRAĆAJA • Osnovne funkcije izražavaju se u sljedećem: • Prvo saobraćaj ima za cilj da poveže sferu proizvodnje sa sferom potrošnje. • Drugo – saobraćaj utiče na razvijanje teritorijalne podjele rada, kako u okviru jedne zemlje, tako i u svjetskim razmjerama, kako bi se što bolje iskoristili prirodni uslovi koji postoje u pogledu izvora sirovina, energetskih goriva, racionalnijeg i boljeg korišćenja radne snage u pojedinim područjima itd. • Treće – izgradnja i modernizacija gradskog saobraćajnog sistema uslovljava ubrzanje razvoja društvene podjele rada i razvoj novih industrijskih grana ( industrija šinskih vozila, automobilska industrija idr. ) što ima veliki uticaj na zapošljavanje stanovništva. • Četvrto – saobraćaj je značajan uslov privrednog razvitka svake zemlje kao i pojedinih regiona. • Peto –saobraćaj je bitan inicijalni faktor privrednog razvitka nerazvijenih područja u okviru jedne zemlje.

9. PODJELA SAOBRAĆAJA • Podjela saobraćaja se može vršiti na razne načine. Kao kriterijumi za podjelu mogu nam služiti izvjesne tehničke karakteristike, zatim način organizacije prevoza, kao i izvjesne ekonomske funkcije pojedinih saobraćajnih djelatnosti. • Transportni sistem sastoji se od vidova saobraćaja. Prema načinu prevoza i prevoznoh srdstava saobraćajnim putevima, moguće je razlikovati: • Kopneni saobraćaj, koji se dijeli na drumski, željeznički, cjevovodni i saobraćaj sa prenosivim trakama • Vodeni saobraćaj, koji dijelimo na pomorski, riječni, jezerski i kanalski • Vazdušni saobraćaj • Poštanski saobraćaj • Telekomunikacijski saobraćaj

10. Prema načinu povezivanja vrsta saobraćaja, razlikujemo jednoredne i višestruke ( kombinovane ) prevoze, koji mogu biti prekinuti ili neprekinuti. • Prema na području na kome se vrši saobraćaj, razlikujemo domaći, međunarodni saobraćaj između država i kontinenata, tranzitni i pogranični saobraćaj. Domaći saobraćaj može biti gradski, prigradski, regionalni i međugradski, u BiH postoji kantonalni, u Federaciji i međuentitetski u BiH. • Prema definiciji, saobraćaj predstavlja sistem koji se sastoji od pojedinih saobraćajnih grana koje ima karakteristike podsistema u odnosu na saobraćaj kao sistem. S tog stanovišta moguće je sistem saobraćaja podijeliti na sljedeće saobraćajne grane:

11. Prema karakteristikama puta po kojem se odvija, saobraćaj se dijeli na: • Drumski • Željeznički • Pomorski • Riječni i jezerski • Cjevovodni • Vazdušni • Poštanski i • Telekomunikacijski

12. PODJELA DRUMSKOG TRANSPORTA • Drumski transport se može podijeliti prema različitim obilježjima. Prema namjeni voznih parkova, području djelovanja, načinu organizovanosti i karakteristikama kapaciteta voznog parka razlikujemo sljedeće vrste transporta: • Drumski transport prema namjeni • Drumski transport prema teritorijalnom dometu poslovanja • Drumski transport prema predmetu prevoženja • Drumski transport prema načinu organizacije • Drumski transport prema specifičnim karakteristikama kapaciteta voznog parka

13. DRUMSKI TRANSPORT PREMA NAMJENI • Prema namjeni voznih parkova pri korištenju kapaciteta imamo_ • Javni prevoz za opšte potrebe i • Prevoz za vlastite potreba JAVNI PREVOZ ZA OPŠTE POTREBE • Javni prevoz je prevoz lica i stvari uz odgovarajuću naknadu koji je pod jednakim uslovima dostupan svim korisnicima prevoznih usluga, a obavlja se kao linijski i vanlinijski. Osnovna karakteristika javnog transporta je da se prevozni kapaciteti stavljaju na javnu upotrbu i uz naplatu izvršenih usluga. Prevoznici obavljaju transport trajno u obliku stalnog zanimanja, neprekidno iz dana u dan, u okviru svoje registrovane djelatnosti. Takav transport može biti domaći, međunarodni, teretni, putnički, linijski i slobodni. Javni transport ima svoje brojne specifične uloge: tehničke i tehnološke, organizacione, ekonomske i pravne, koje treba imati na umupri obavljanju transportnih usluga.

14. Prevoznici koji obavljaju javni prevoz pored obavezne sudske registracije moraju posjedovati licencu za obavljanje te vrste javnog prevoza. • Zakonom o prevozu u drumskom saobraćaju je dozvoljeno da tu djelatnost obavlja javno ili privatno preduzeće, odnosno fizičko lice, bilo da je prevoz putnika ili robe, ukoliko ispunjava određene zakonske odredbe. • Zakonom o prevozu u drumskom saobraćaju u BiH propisuju se uslovi za registraciju linija u linijskom autobuskom saobraćaju, odnosno prevozne isprave za vozila i linije, kao i obaveza prevoznika da registrovane polaske uredno održava. Tarife za prevoz putnika nisu pod društvenom kontrolom izuzev u javnom gradskom prevozu. U međugradskom autobuskom saobraćaju prevoznici vode kontrolni list kojim se prati protok putnika pri radu vozila. • Kod prevoza robe, prevozne isprave propisane su samo za vozila, dok za robu prevoznici sami vode prevoznicu ili sprovodni list, odnosno tovarni list za izvršenje prevoza sa svim potrebnim elementima.

15. Javni vanlinijski prevoz omogućrn je i fizičkim licima ako im je to osnovna djelatnost, koju mogu obavljati samo jednim vozilom kojim lično upravljaju i koje je u njihovoj svojini i ukoliko ispunjavaju zakonom predviđene norme, kako u pogledu kapaciteta tako i drugih obaveza. TRANSPORT ZA VLASTITE POTREBE • Prevoz za vlastite potrebe naziva se još i režijski prevoz. Bitna karakteristika te vrste prevoza je u činjenici da pravne i fizičke osobe obavljaju transportnu djelatnost i /ili zakupljenim prevoznim i drugim kapacitetima za vlastite potrebe. U vozilu se mora nalaziti ovjeren ili popunjen putni nalog. • Drumski transport zab sopstvene potrebe, također, je definisan zakonom o prevozu u drumskom saobraćaju.

16. Imaoci motornih vozila mogu da obavljaju prevoz za sopstvene potrebe i to: • Kada su imaoci motornog vozila pravna lica: • ako prevoze svoje radnike ili druga lica u vezi sa obavljanjem poslova iz svoje djelatnosti • ako prevoze stvari za zadovoljavanje sopstvenih potreba u okviru svoje registrovane djelatnosti • Kada su imaoci motornog vozila fizička lica: • kad vozila koriste za sopstvene potrebe Prevoz za vlastite potrebe po pravilu obezbjeđuje viši nivo usluga i olakšava komercijalnoj službi plasman proizvoda na tržištu. • Negativna strana ovog vida prevoza je što ima nizak nivo intenziteta iskorištenosti tih vozila, da su često predimenzionirani, tako da za posljedicu imaju znatno veće troškove transporta od optimalnih.

17. TRANSPORT PREMA TERITORIJALNOM DJELOKRUGU POSLOVANJA UNUTRAŠNJI TRANSPORT • Unutrašnji transport naziva se još i domaći transport. To je prevoz robe i putnika koji se obavlja samo na teritoriji jedne države. Taj se transport odvija u skladu sa državnim i pravnim propisima koji su po pravilu usklađeni sa međunarodnim standardima. Države koje ratificiraju određene međunarodne konvencije o prevozu dužne su ih primjenjivati u međunarodnom i nacionalnom saobraćajnom sistemu. • Unutrešnji drumski transport može se podijeliti na gradski, prigradski i međugradski autotrensport. Pod pojmom “gradski” transport podrazumijecva se transport putnika i robe koji se obavlja na površini izgrađene teritorije grada.

18. Kod prigradskog transporta potrebno je istaći da ne postoje jedinstvene strukturne definicije do kojih se udaljenosti od grada obavlje prigradski transport, već da udaljenost zavisi od veličine grada i regiona koji ka tom gradu gravitira. • Pod pojmom ”međugradski” transport podrazumijeva se transport robe i putnika koji se obavlja između dva i više gradova. • U BiH poslije1996. godine ( Dejtonski sporazum ) u funkciji su kantonalni i međuentitetski prevoz.

19. MEĐUNARODNI DRUMSKI PREVOZ • Međunarodni drumski transport naziva se još i internacionalni transport. Ro je prevoz koji se obavlja između dvije ili više država. Međunarodni drumski transport obuhvata i pogranični transport. Pogranični međunarodni transport putnika i robe podrazumijeva transport koji se obavlja između dvije pogranične zone od kojih se jedna nalazi u jednoj, a druga u drugoj državi, utvrđene međudržavnim sporazumom. Prema odredbama našeg zakona, usklađivanje redova vožnje obavlja posebna komisija Ministarstva za komunikacijei transport države BiH po pravilujedanput godišnje. • Međunarodni drumski prevoz odvija se u skladu sa državnim i međunarodnim pravnim propisima. Međunarodni transport može biti: javni, za vlastite potrebe, teretni, linijski i slobodni.

20. Pri vršenju međunarodnog transporta za ulazak na teritoriju naše zemlje drumsko privredno vozilo mora imati posebnu dozvolu te zemlje. Dozvole mogu biti besplatne, sa djelimičnim plaćanjem naknade ili punim iznosom naknade. • Broj dozvola po pojedinim vrstama utvrđuje se bilateralnim sporazumom dvaju zemalja. Dozvole mogu biti jednokratne, za jedan ulazak, ili vremenske za veći broj ulazaka. • Za ubrzanje procedure carinskih i drugih formalnosti pri prelasku državnih granica uveden je prevoz pod režimom TIR- međunarodni rumski transport- upotrebom specijalno opremljenih vozila i KARNET TIR- a. • Kod takvih prevoza carinske formalnosti na granici svode se na kontrolu ispravnosti carinske plombe kojom je tovarni prostor vozila zatvoren.

21. TIR konvencija stupila je na snagu 14. novembra 1975. godine sa sjedištem u Ženevi. Bosna i Hercegovina je postala član sistema TIR 17. juna 2003. godine. • Uvođenjem sistema TIR KARNET- a BiH ostvaruje značajne koristi: • povećanje stepena integracije privrede BiH u svjetske i evropske privredne i transportne tokove • povećanje poslovne konkurentnosti i šire uključenje domaćih prevoznika u međunarodno tržište transportnih usluga • bolju iskorištenost prevoznih kapaciteta, povećanje efikasnosti bh. transportnog sektora • smanjenje vremena zadržavanja na graničnim prelazima ( manji troškovi ) • stvaranje preduvjeta za plasman domaćih proizvoda na novim tržištima

22. Putnički saobraćaj kao značajan segment u procesu prevoza putnika za prelaz preko jedne ili više državnih granica uspostavlja se sa međunarodnim ugovorima, a na osnovu prethodne saglasnosti ministarsrvai nadležnih tijela drugih država: • međunarodni linijski prevoz putnika: • Za linijsku vožnju • Za tranzitnu vožnju • međunarodni slobodni prevoz putnika a) Za slobodni prevoz putnika 8 privremeni i naizmjenični )

23. TRANSPORT PREMA PREDMETU PREVOZA • Prema predmetu prevoza transport može biti: • Teretni transport • Putnički transport TERETNI TRANSPORT • Ovaj transport odvija se u skladu sa domaćim i međunarodnim propisima. Teretni transport može biti: • javni za vlastite potrebe • nacionalni • međunarodni • tranzitni • pogranični • bilateralni • linijski i • slobodni

24. PUTNIČKI TRANSPORT • Putnički transport obavlja prevoz putnika. U putničkom prevozu putnici zahtijevaju udobnost, sigurnost, redovnost, tačnost, učestalost, brzinu i ekonomičnost • Putnički transport odvija se u skladu sa međunarodnim i domaćim pravnim normama. Može biti: javni, za vlastite potrebe, domaći, međunarodni, tranzitni, pogranični, bilateralni, linijski i slobodni. • Vozila za prevoz putnika mogu biti namijenjena za gradski, međugradski i turistički prevoz. Tehničko- eksploatacione karakteristike vozila za svaku od ovih namjena znatno se razlikuju. • DRUMSKI TRANSPORT PREMA NAČINU ORGANIZACIJE • Drumski transport prema načinu organizacije može biti_ • linijski drumski transport • slobodni prevoz • taxi prevoz

25. LINIJSKI PREVOZ PUTNIKA • Linijski prevoz putnika i prevoz osoba i robe je prevoz po unaprijed utvrđenom redu vožnje gdje su cijene i drugi uslovi unaprijed poznati. Linijski prevoz se organizuje da kontinuirano obezbjeđuje efikasniji i međusobno povezaniji prevoz putnika. Prevoz putnika u linijskom prevozu može se obavljati samo na osnovu registrovanih redova vožnje. • Linijski transport može biti stalan, sezonski i povremeni, prema potrebi. Stalan linijski transport odvija se neprekidno preko cijele godine, sezonski transport odvija se samo u sezoni, tj. određenom vremenskom periodu, dok se povremeni odvija samo u određenim unaprijed poznatim danima

26. SLOBODNI DRUMSKI TRANSPORT • Pod slobodnim drumskim transportom podrazumijeva se transport po potrebi, od slučaja do slučaja kako za prevoz putnika tako i za prevoz robe. Kod ove vrste transporta sporazumno se određuju obaveze između prevoznika i korisnika za svaki pojedinačni slučaj • TAKSI PREVOZ • Ovo je posebna vrsta javnog drumskog prevoza koji je po prirodi javni gradski individualni prevoz putnika koji se obavlja po utvrđenoj tarifi, a na relaciji koju određuje korisnik. To je po pravilu slobodni transport. Taksi vozila su obično locirana u blizini željezničke stanice, hotela i dr. institucija. Taksi prevoz najčešće je domaći, ali može biti i međunarodni. Taksi prevoz posluje u skladu sa važećim domaćim i međunarodnim propisima i imaju brojne specifičnosti: organizacijske, finansijske i kadrovske prirode. Vozila su sa posebnim oznakama radi lakšeg uočavanja i diferenciranja od ostalih, imaju taksimetar za pokazivanje iznosa naknade za obavljenu vožnju. • Cijena taksi usluga može biti po pređenom kilometru, vremenu provedenom u vožnji. Cijena je različita za dnevnu i noćnu vožnju.

27. PREVOZNA SREDSTVA • Prevozna sredstva su ona sredstva koja se kreću pomoću motora na vlastiti pogon. • Prevozna sredstva se mogu podijeliti na vozila za prevoz robe ili putnika i vozila specijalne namjene. U vozila specijalne namjene spadaju: vatrogasna, komunalna, hitna pomoć, autodizalice, tehničke pomoći, pokretne radionice i druga vozila. • Transportna vozila po namjeni korištenja dijele se na vozila za prevoz tereta i vozila za prevoz putnika. Vozila za prevoz putnika dijele se na autobuse i putničke automobile

28. PREVOZNA SREDSTVA ZA PREVOZ TERETA • Osnovna podjela teretnih vozila je prema: • konstrukciji • masama, dimenzijama i radnoj zapremini i • vrsti prevoza

29. PODJELA TERETNIH VOZILA PREMA KONSTRUKCIJI Prema konstrukciji teretna vozila mogu biti: • Tertni automobil- vozilo koje u sklopu svoje konstrukcije ima sopstveni pogon i tovarni prostor • Vučni voz- skup teretnog vozila je skup vučnog vozila koje posjeduje pogon i drugog dijela- prikolice za prevoz tereta. Skup teretnog vozila se dijeli na: • teretno vozilo na pogon s tovarnim prostorom i prikolicom- tovrnim prostorom

30. tegljačem ( samo pogonsko vozilo ) i poluprikolicom- tovarnim prostorom • Prema konstrukciji postoje dva osnovna tipa teretnih vozila: • prvi je tovarni prostor na vozilu sa sopstvenim pogonom i to vozilo može da se koristi za transport tereta za koji je namijenjeno • u drugom tegljač- vučno vozilo posjeduje samo pogon bez tovarnog prostora i u njemu mogu da se pridodaju prikolice- tovarni prostor za različite terete u zavisnosti od potrebe transporta

31. PODJELA TERETNIH VOZILA PO MASI • Kod teretnih vozila klasifikacija se obično vrši po ukupnoj masi, odnosno korisnoj nosivosti. Za potrebe korisnika vozila glavna karakteristika je korisna nosivost vozila. • Teretna vozila se dijele na: • male korisne nosivosti 0,5 t ( za potrebe dostave tereta u lokalu ) • male korisne nosivosti od 0,5 do 3 t ( za potrebe transporta robe u lokalu i prigradu ) • srednje korisne nosivosti od 3 do 7 t ( za potrebe transporta u lokalu, prigradu i međugradu )

32. visoke nosivosti od 7 do 12 t (za potrebe transporta u lokalu, prigradu i međugradu ) i • osobito visoke nosivosti preko 12 t ( za potrebe transporta u međugradu ) PODJELA TERETNIH VOZILA PO DIMENZIJAMA • Po dimenzijama standard dozvoljava širinu vozila do 2,5 m i visini mjereno od tla do 4 m. Prema dužini vozila se dijele na: • osobito male dužine do 5 m ( pogodna vozila za vožnju u lokalu )

33. male dužine od 5 do 7 m 8 pogodna vozila za vožnju u lokalu i prigradu ) • srednje dužine od 7,5 m do 9,5 m ( vozila za vožnju u prigradu i međugradu ) • velike dužine preko 12 m ( vozila za vožnju u međugradu )

34. PODJELA PO ZAPREMINI MOTORA • Podjela po zapremini motora vrši se prema radnoj zapremini motora i to: • male radne zapremine do 900 cm³ • male radne zapremine od 900 cm³ do 1300 cm³ • srednje radne zapremine od 1300 cm³ do 1800 cm³ • velike radne zapremine od 1800 cm³ do 2500 cm³ • velike radne zapremine preko 2500 cm³

35. PODJELA TERETNIH VOZILA PO VRSTI PREVOZA- NAMJENI • Podjela teretnih vozila prema vrsti prevoza izvržena je u zavisnosti od robe koja treba da bude transportovana i to: • Standardana teretna vozila i • Specijalna teretna vozila ( koja se dijele ) na: • teretna vozila sa uređajem za samoistovar • teretna vozila furgone, teretna vozila cisterne • teretna vozila hladnjače • teretna plato vozila • teretna vozila za vangabaritne terete

36. PRIKOLICE • Prikolica je priključno vozilo s jednom ili više osovina tako izvedeno da svojom težinom ne opterećuje ili vrlo malo opterećuje vučno vozilo. Prikolice za prevoz tereta se dijele na: • Prikolice za prevoz tereta • teretna prikolica • teretna samoiskrcajna prikolica

37. Specijalna prikolica za prevoz tereta • prikolica za prevoz kontejnera • prikolica cisterna • prikolica hladnjača • prikolica za prevoz stoke • prikolica za prevoz drva - Osovine prikolica modu biti neupravljive, samoupravljive i upravljive, a na jednoj osovini mogu biti jednostruki i dvostruki točkovi.

38. Prikolice za prevoz tereta su najzastupljenije u eksploataciji. Odnos ukupne i vlastite mase prikolica zavisi o tipu, a kreće se u granicama od 3 do 6,4. veći odnos omogućava ekonomičniji prevoz zbog manjeg učešća vlastite mase u ukupnoj masi vozila. Bruto masa za prevoz tereta iznosi od 3 do 34 tone, a prikolica za kontejnere od 18 do 50 tona. • Kako se snaga vučnih vozila sve više povećava, tendencija je i povećanje bruto mase prikolica.

39. POLUPRIKOLICA • Poluprikolica je priključno vozilo s jedne ili više osovina tako da se prednjim dijelom oslanja na sedlo tegljača prenoseći dio svoje težine na stražnji dio tegljača. • Izvode se kao: • teretne • specijalne • za prevoz kontejnera • hladnjače • cisterne • za prevoz drva

40. Većina poluprikolica izvode se kao sandučari, tj., s prostorom za utovar u obliku sanduka. Bruto masa iznosi od 18 do 41 t. Odnos bruto i vlastite mase može biti od 3 do 6, sa samoiskrcajnim sandukom od 2,3 do 5,2 za prevoz kontejnera, a cisterni od 3,2 do 5,4. visina prostora za utovar neopterećene poluprikolice iznosi od 910 do 1800 mm. • Broj bočnih strnica može biti od 1+1 do 5+5, a najčešće je 3+3. • Poluprikolice se najčeće proizvode sa dvije i tri osovine. Bruto masa koja se preko sedla prenosi na tegljač iznosi od 6,5 do 17 t.

41. PREVOZNA SREDSTVA ZA PREVOZ PUTNIKA • Za prevoz putnika u drumskom saobraćaju upotrebljavamo: • bicikle • moped • skuter • bicikle sa motorom • motocikl • putničke automobile • autobuse • trolejbuse

42. Autobus je putničko vozilo namijenjeno za perevoz većeg broja putnika ( uobičajeno od 10 do 60 putnika ). Može imati jednu ili dvije platforme ( sprata ), može vući i prikolicu. S obzirom na to da im namjena može biti različita, autobusi se dijele na: • gradski • prigradski • međugradski • autobus za duge linije • zglobni autobus • trolejbus

43. zglobni trolejbus • autobusi za specijalne namjene • minibus • kombibus KAPACITET AUTOBUSA • Pod kapacitetom autobusa podrazumijeva se broj mjesta u autobusu, odnosno broj putnika koji se može istovremeno prevoziti u autobusu. U izmjeritelje kapaciteta spadaju: nominalan broj mjesta za sjedenje u međugradskom autobusu i površina poda po jednom mjestu za sjedenje.

44. Gradski i prigradski tip autobusa po pravilu se razlikuju po broju mjesta za sjedenje ( veći broj mjesta za sjedenje u prigradskom autobusu ), koji se određuje koeficijentom mjesta za sjedenje. • Kapacitet autobusa neposredno zavisi od korisne površine poda autobusa koji se koristi za smještaj putnika. • U autobusima za gradski i prigradski saobraćaj površina namijenjena jednom putniku koji sjedi ne bi smjela biti manja od 0,315 m², a po jednom putniku koji stoji ne manja od 0,2 m². normativ za putnike koji stoje u časovima vršnih opterećenja ne bi smio biti manji od 0,15 m².

45. TROŠKOVI EKSPLOATACIJE VOZILA Osnovne karakteristike transportnih troškova • Transportni troškovi predstavljaju novčani izraz vrijednosti utrošene količine opredmećenog i živog rada na obavljanju procesa transportovanja, koji obezbjeđuju normalav proces reprodukcije i zadovoljenje potreba stanovništva za saobraćajnim uslugama.

46. KLASIFIKACIJA TROŠKOVA • Troškovi se mogu posmatrati i analizirati sa različitih osnova. Tako se može dati podjela troškova zasnovana na ekonomskoj suštini pojedinih elemenata: • Utroška sredstava za rad ( troškovi amortizacije ) • Utroška predmeta rada ( materijal, pomoćni materijal) • Utroška živog rada i troškova usluga od drugih Pored različitih pristupa i mišljenja u razvrstavanju troškova poslivanja koji zavise od raznih faktora ( npr., način formiranja troškova infrastrukture ), troškove u drumskom saobraćaju možemo klasificirati po većem broju obilježja, i to:

47. Po ekonomskom obilježju • Po proizvodnom obilježju • Prema načinu nastajanja troškova • Prema nosiocima troškova • Prema načinu utvrđivanja troškova Troškovi po ekonomskom obilježju dijele se na dvije grupe elemenata troškova i to: • Troškovi živog rada i • Troškovi opredmećenog rada

48. Troškovi živog rada predstavljaju nadoknadu vrijednosti utroška radne snage, a obuhvataju plate radnika, doprinose na plate za penzijsko- invalidsko i socijalno osiguranje radnika, te naknade za godišnji odmor radnika, rad na dane državnih praznika, bolovanje do 42 dana, rad iznad redovnog radnog vremena. Troškovi opredmećenog rada obuhvataju troškove i to: • materijalne i druge troškove • troškove nadoknade trošenja osnovnih sredstava

49. Materijalni troškovi definisani su novčanom sumom utroška sirovina i materijala (gorivo, mazivo, rezervni dijelovi, autogume, utrošena voda, investiciono održavanje osnovnih sredstava i sl. ) Drugi troškovi obuhvataju lične izdatke koji padaju na tert troškova, a tu spadaju putni troškovi i dnevnice, ternski dodaci, troškovi toplog obroka, naknadno utvrđeni troškovi iz ranijih godina, otpisana sumnjiva i sporna potraživanja itd.

50. Troškovi nadoknade trošenja osnovnih sredstava obuhvataju dvije vrste troškova i to: • Troškove nadoknade trošenja transportnih sredstava • Troškove nadoknade trošenja putne onfrastrukture i trošenja ostalih osnovnih sredstava ( autobaze, garaže, radionička oprema i uređaji isl.) Troškovi transportnih sredsatava rezultiraju novčanim iznosom naknade za njihovo trošenje- promjenu tehničkog stanja osnovnih sredstava pri izvršavanju transportne proizvodnje- prevoza. Ova vrsta troškova naziva se amortizacija, što ustvari predstavlja opis transportnih sredstava.