IDEOLOGIJA

1. IDEOLOGIJA Šime Lukačić Luka Antunović 22. siječanj 2008.

2. Pojam ideologije • Skup ideja i uvjerenja o ljudskoj prirodi, društvu, i povijesti pomoću kojih ljudi objašnjavaju svoj položaj, opravdavaju postojeće stanje ili pružaju razloge i ciljeve za njegovu promjenu

3. Nastanak pojma • Antoine Destutt de Tracy 1796. skovao je pojam ideologije kao znanosti o idejama. Cilj je uspostava racionalnog društva preko sustava obrazovanja i uloge intelektualaca.

4. Funkcije ideologije • Pridonosi ispunjenju osobne i grupne potrebe za identitetom • Osigurava perspektivu i orijentaciju • Motivira djelovanje • Omogućuje političko jedinstvo neke grupe ili zajednice

5. IDEOLOGIJA I ZNANOST • ideologija se obično shvaća kao “lažna znanost” • znanost je objektivna i istinita spoznaja, a ideologija je iskrivljenje istine, manipulacija • Raymond Boudon u svojoj knjizi “Ideologija” opisuje odnos ideologije i znanosti • dva argumenta sličnosti: • ideologija opisuje društvenu stvarnost tipom analize sličnom znanstvenoj analizi • većina ideologija je utemeljena na znanstvenim doktrinama • učinkovite ideologije obično imaju znanstvene jezgre, ali ta se dva pojma ne smiju brkati

6. ANTOINE DESTUTT DE TRACY- tvorac pojma ideologija

7. ideologija je učenje o idejama, a te ideje potječu iz osjeta • nastoji uspostaviti ideologiju kao nadznanost, odnosno analizu svih ljudskih ideja • četiri elementa pojma ideologija, koji se i danas navode u definiciji ideologije • Ljudski svijet i iskustvo • Program društvene i političke organizacije • Upućenost na javno djelovanje • Ideje o posebnoj ulozi intelektualaca • sebe smatra ideologom, a svoje učenje ideologijom

8. PODJELA NA LIJEVE I DESNE

9. LIBERALIZAM →zajednički naziv za političke ideologije koje se zalaže za državno uređenje kojemu je cilj što je moguće veća sloboda pojedinca postignuta kroz demokratski proces pod zaštitom pravne države. →Liberalizam se ponekad definira i kao otvorenost prema novim idejama i društvenom eksperimentiranju, nasuprot konzervativizma koji se zalaže za držanje na tradicionalnim principima.

10. →pojmu ideologija pridodaje dva značenja 1. Nadgradnja koja obuhvaća sva područja duhovne djelatnosti 2. Lažna, kriva svijest i spoznaja, što proizlazi iz njezine posebne klasne uvjetovanosti i određenosti →s Engelsom objavljuje Komunistički manifest, iznose teorije revolucionarnog proleterijata i ukidanje klasne vladavine →marksizam biva opravdanje totalitarnim režimima i diktaturama, osobito komunizmu →“Ja nisam marksist”, “Religija je opijum za narod”

11. SOCIJALIZAM • socijalizam je društveno - ekonomska formacija koja nastupa nakon revolucionarnog sloma kapitalizma • čini prijelaz iz klasnog društva u besklasno • sva proizvodnja sredstava u općedruštvenom vlasništvu, a višak proizvoda je također opće vlasništvo • socijalizam je , za Marxa, društvo koje će konačno rješiti pitanje slobode ljudskog rada • većina poznatih komunističkih zemalja su sebi pripisivale pridjev “socijalistička”

12. KOMUNIZAM KOMUNIZAM

13. četiri značenja pojma komunizam • Ideja besklasnog društva, potpune jednakosti • Ideologija utemeljena na ukidanju privatnog vlasništva i uspostavi zajedničkog • Politički pokret koji obuhvaća ukupnost komunističkih partija u svijetu • Politički sustav jednostranačke vlasti • ideja komunizma još u antičkoj Grčkoj i razdoblju ranog kršćanstva • komunizam definiran u “Komunističkom manifestu” • Lenjin, Staljin, Trocki, i dr. ideju diktature proleterijata pretvaraju u opravdanje svoje osobne diktature, osnova boljševizma

14. MARKSISTI ANTONIO GRAMSCI LOUIS ALTHUSSER

15. Antonio Gramsci, “Zatvorske bilježnice” • ideologija je pogled na svijet koji se odražava u svim individualnim i kolektivnim manifestacijama • dvije skupine intelektualaca: • tradicionalni intelektualci • organski intelektualci

16. Louis Althusser, “Za Marxa”, “Ideolgija i državni ideološki aparati” • Ideologija je sustav reprezentacije ideja • razlikuje represivne i ideološke aparate • Karl Mannheim, “Ideologija i utopija” • partikularni i totalni pojam ideologije • definicija utopije

17. VILFREDO PARETO →fašisti ga nepravedno slave kao svog ideologa →razvio pozitivističko učenje o ideologijama →oštro kritizira dosege i mogućnosti demokracije, ali ju ne želi uništiti →njegovu kritiku prihvaćaju fašisti razarajući demokraciju i dovode Mussolinija na vlast →Pareto se nikada nije smatrao fašistom

18. FAŠIZAM →politički pokret koji vlada Italijom od 1922. do 1943. pod vodstvom Benita Mussolinija (duce) →razni oblici fašizma ideološki se razlikuju u različitim zemljama →javlja se kao razočaranje liberalizmom →fašisti vladaju diktatorski, guše političke i građanske slobode, te vode osvajačku vanjsku politiku →simbol: svežanj pruća sa sjekirom u sredini (fascio)

19. NACIZAM

20. nacionalsocijalizam (nacizam) je politički pokret u Njemačkoj iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke Njemačke Radničke Partije • teoretičari nacizma Alfred Rosenberg, Albert Speer • zastupaju stajalište da se čovječanstvo dijeli na više (arijevce) i niže rase • nacistički program u Hitlerovoj knjizi “Mein Kampf” • nacizam se javlja kao posljedica velike inflacije koja je zarazila Njemačku poslije Prvog svijetskog rata i pojavom Velike ekonomske krize (1929.)

21. dolazi do centralizacije koja će ujediniti svu moć u rukama vođe • dolazak Hitlera na vlast (Führer) i provođenje diktature • provođenje ratne ekonomije • konc-logori, holokaust – okrutnost nacizma • SS, SA, GESTAPO

22. MODERNE IDEOLOGIJE • Feminizam • Ekologizam • Vjerski (islamski) fundamentalizam

23. VJERSKI FUNDAMENTALIZAM →naziv za različite političke ideologije i pokrete koji nastoje cjelokupni društveni život uskladiti s dosljednim tumačenjem određene vjerske nauke. →relativno nov fenomen, uočen tek posljednjih 30 godina

24. KRAJ IDEOLOGIJE • tezu o kraju ideologije iznio je američki sociolog Daniel Bell u knjizi Kraj ideologije (1966.) • Francis Fukuyama - članak Kraj povijesti (1989.) -završava razdoblje velikih ideologija i ideološkog napretka • slomom komunističkog sustava i njegove ideologije globalni ideološki sukob je završen

25. LITERATURA • UVOD U SOCIOLOGIJU; Kregar, Sekulić, Ravlić, Grubišić 2. UVOD U POLITOLOGIJU; grupa autora • IDEOLOGIJA; Teun A. van Dijk • LEKSIKON TEMELJNIH POJMOVA POLITIKE • INTERNET HVALA