Promatranje sa sudjelovanjem

1. Promatranje sa sudjelovanjem Promatranje Sudjelovanje Promatranje sa sudjelovanjem

2. Promatranje sa sudjelovanjem • Istrazivac ili istrazivacica pomno motri, biljezi i ukljucuje se u svakodnevni zivot zajednice ili grupe koju istrazuje.

3. Lalic, Drazen (1993) Torcida: pogled iznutra • Tri sata prije pocetka utakmice. Stojim na platou ispred sjeverne tribine stadiona JNA: tu se vec nekoliko sati nalazi oko 300 torcidasa koji leze na travi, suncajuci se na skrtom proljetnom suncu, ili stojeci medusobno pricaju, otpijajuci iz boca vino. Malo po strani razgovaraju dvojica pripadnika Grobara, trojica milicionara I jedan plavokosi torcidas odjeven u narancastu jaknu koji nosi RayBan naocale…

4. Ulazim na sjevernu tribinu I promatram prazni stadion, koji ce se poceti ispunjavati gledaocima tek za dva sata. No, dobro, barem cu imati dovoljno vremena za uspostavu kontakt s torcidasima. Nekoliko metara od mene stoji naocit plavokosi navijac… Prilazim mu, predstavljam se … On me nepovjerljivo gleda, te odlazi prema grupici momaka udaljenoj desetak metara. Nije bas uspjesno pocelo, mislim u sebi, ali ne treba odustajati….Sjedim, pusim i razmisljam kako dalje. Vidim onog plavog kako malo dalje s nekim onizim momkom.

5. Prilazim im i zovem ih na pivo. Plavi objasnjava kolegi :’Ovo ti je novinar’. Kazem kako nisam novinar, vec sociolog koji otpocinje istrazivanje navijaca…. ‘Jebes sociologe. Kad je ono bija suzavac, svasta su govorili o nama. Nemaju oni pojima’. • ‘Zasto tako mislis’, pitam ga. • ‘Jednostavno ti papci ne znaju kakav je nas dir. Nas niko ne moze znat nego samo mi sami.’

6. Obicno se promatranje ili promatranje sa sudjelovanjem koristi u istrazivanjima manjina, devijacija ili roda (istrazivaci/ice su vec cesto ukljuceni u rad s tim grupama). Ili se ponekad ‘promatranje sa sudjelovanjem’ koristi kako bi se osigurao pristup nekoj grupi koju zelimo istrazivati.

7. Promatranje (sa sudjelovanjem) • Strukturirano i nestrukturirano • Otvoreno i prikriveno • Direktno i indirektno

8. Pojmovi (kontradikcija) • Promatranje sa sudjelovanjem je zapravo problematican pojam kao tehnika istrazivanja jer ne postoji odvojeno od drugih tehnika. Nemoguce je raditi promatranje sa sudjelovanjem ukoliko niste ukljuceni u neku grupu tj. postavljate pitanja, neformalno razgovarate, citate i prikupljate druge mnaterijale vezane uz vasu temu i sl. Znaci nikad nije ‘samo’ promatranje ili‘samo’sudejelovanje.

9. Drugo tu imamo kontradikciju. Cinjenica je da mi nikad ne mozemo do kraja participirati u grupi ukoliko se ne opustimo i sudjelujemo bez razmisljanja o tom sudjelovanju. Ukoliko sudjelujemo, a moramo i konstantno razmisljati o tom sudjelovanju, vec prestajemo biti aktivan/a participant/ica. Ta kontradikcija proizlazi iz toga da promatranje zapravo vec podrazumijeva neku objektivnost, distanciranje a sudjelovanje znaci subjektivnost, ukljucenost, aktivnost. Znaci u metodi promatranje sa sudjelovanjem imamo konstantnu tenziju dva nepomirljiva stajalista.

10. Sudjelovanje – opazanje????

11. Vec smo nekoliko puta spomenuli da su u pocetku kvalitativna istrazivanja u sociologiji kao i u socijalnoj antropologijitezila objektivnom znanju, znanju koje je bilo mjerljivo i dokazljivo. Tada je PROMATRANJE bila jedna od glavnih tehnika jer se vjerovalo da promatranje moze biti objektivno, tj. da istrazivac ili istrazivacica mogu zapisati sto se zapravo dogada bez obzira sto o tome rekli oni koji participiraju u tom sto se promatra. • Participacija istrazivaca je tada bila minimalna. • Vrijeme (duzina promatranja)

12. Povijest • Socijalna antropologija (Malinowski) • Sociologija (Chicago School)

13. Etnografija (minimalna definicija) • Etnografija je istrazivacki proces u kojem istrazivac ili istrazivacica pomno motri, biljezi i ukljucuje se u svakodnevni zivot zajednice ili grupe koju istrazuje.

14. Etnografija, kao metoda istrazivanja, pociva na temeljnim kriterijima kao sto su: • terenski rad (direktan kontakt s osobama ili zajednicama o kojima se radi istrazivanje, ukljucivanje u njihov svakodnevni zivot) • razlicite tehnike (promatranje sto se dogadja, aktivno slusanje svega sto je receno, postavljanje pitanja...) • pisanje etnografskog rada ili izvjestaja koji je bogat detaljima • indukcija (razvoj teorije) i naglasavanje tj. svijesnost oko uloge teorije u procesu istrazivanja • svijest o ulozi istrazivaca ili istrazivacice (predznanja, subjektivnost...) - samorefleksivnost

15. Posljednjih tridesetak godina je u skoro svim drustvenim I humanistickim znanostima doslo do pomaka u tome da se stavri i dogadanja oko nas ne vide kao ‘fakti’ vec kao drustveni konstrukti. Svijet je konstruiran i dekonstruiran kroz interakciju onih koji u njemu participiraju. To znaci da i istrazivac/ica koji upotrebljavaju metodu promatranja sa sudjelovanjem zapravo participiraju u proizvodenju odredenih znacenja.

16. Ono sto ‘vidimo’ nikako nije objektivna datost jer je vec interpretirano uz pomoc mentalnih koncepata kojim mi kao istrazivaci/ice operiramo (samorefleksivnost). • Sociolozi/igine se ne slazu oko toga koliko mi zapravo mozemo nauciti koristeci tehniku promatranja ili promatranja sasudjelovanjem. Naravno ta debata je vezana uz debatu subjektivno/objektivno. Ono sto je vazno je pitati sebe zasto zapravo zelim koristiti ovu tehniku. Sto mi ona donosi?

17. Sto sve mozemo promatrati • zajednica (prosetati uokolo, napraviti mapu, obici ducane, trgove, crkve…) • susjedstvo (tipovi zgrada, vrtovi, ograde, na koji nacin su postavljene….) • Dogadaj (vjenjcanje, pogreb, festival, sastanak gradskog vijeca, utakmica…) • Pojedinac (konobar/ica … postar/ica…)

18. Promatranje Komunikacija (5 nacina komuniciranja) • Tijelo • Lice • Oci • Boja glasa • Ono sto zapravo kazemo cini samo 20% komunikacije)

19. Sto zabiljeziti? • tko • gdje • kada • Sto • Zasto • Nacini ponasanja (sto se dogadja a sto se ne dogadja…) • Ukoliko je potrebno koristiti mape

20. Obratiti paznju na: • Prostor Objekte • aktivnosti/radnju/dogadaj • Vrijeme • Sudionici/participanti • Cilj • Emocije • (opisati detaljno kako je prostor organiziran;koje aktivnosti se dogadaju u tom prostoru, na koji nacin se prostor koristi, sto je cilj prostorne uredenosti, koje emocije su vezane za pojedina mijesta…)

21. Data • Biljeske & fotografski aparat • Diktafon & fotografski aparat • Video • Dnevnik • Crtezi (mape, dijagrami…)

22. Analiza • Interpretacija – deskriptivna naracija o onom sto je promatrano • Interpretacija – pokusati razumjeti kako svaki djelic onog sto je promatrano djeluje, u kojem je odnosu prema drugim dijelovima, o cemu se ‘stvarno’ radi. Vazno je kako ste dosli do odgovora o ‘cemu se zapravo radi’. Interpretacija nikad nije jednostavna. Da biste mogli nesto interpretirati trebate se baviti ‘znacenjem’ onog sto ste promatrali. I tu veliku ulogu igra teorija. O znacenju je uvijek moguce raspravljati I u tom kontekstu interpretacija nikad nije neopoziva. Ono sto je vazno istaci da je bez obzira koji teorijski pristup koristili znacenje uvijek odredeno kontekstom, tj. veliku paznju moramo posvetiti kontekstu.

23. Analiza • Obratiti paznju na znacenje kljucnih pojmova koji odreduju aktivnost odredene grupe • Obratiti paznju na ‘patterns’ i devijacije • Triangulacija – komparirati s drugim izvorima podataka • Pisati detaljne izvjestaje, bogate detaljima • Ukljuciti citate prikupljene na ‘terenu’, fotografije, anegdote…

24. Prednosti: • ‘prirodno’ okruzenje • Fleksibilnost i nestrukturiranost • Moze se lagano kombinirati s drugim tehnikama istrazivanja • Korisno za istrazivanja manjih grupa kao npr. susjedstvo, navijaci, studenti itd. • Korisno pri longitudalnim istrazivanjima • Biljezi sto se dogadja, sto ljudi ‘rade’, a ne samo ono sto kazu o tome sto rade. Na taj nacin se moze komparirati ono sto je receno u odnosu na ono sto je napravljeno. Mogu se otkriti kontradikcije koje su zanimljive za analizu, tj. obogacuju analizu, daju joj viseslojnost.

25. Nedostaci • Ukoliko je dugotrajno troskovi su veliki • Nemogucnost generaliziranja • Neponovljivost • Maksimalna angaziranost istrazivaca/istrazivacice • Utjecaj istrazivaca/istrazivacice na ono sto se dogadja. • ‘You’ve slowed me down plenty since you’ve been down here. Now when I do something I have to think what Bill Whyte would want to know about it, and how I can explain it’ (Whyte, 1981)

26. subjektivno / objektivno; iznutra / izvana • ‘going native’ (vrijeme, mjesto, prostor) • Fieldnotes (biljeske) • Dnevnik • Etika

27. Identitet istrazivaca/ice • Koji identitet ili identifikaciju trebam imati? Koju ulogu trebam odigrati? • Kakvu impresiju trebam ostaviti? • Na koji nacin se trebam ponasati?

28. Odluciti sto I kako biljeziti • Na koji nacin cu zabiljeziti ono sto promatram? Pisati biljeske? Ili snimati na diktafon? • Sto cu zapisati ili snimiti…sve sto mi se cini zanimljivim, ili samo ono sto se direktno odnosi na temu mog istrazivanja? • Koliko cesto trebam pisati biljeske I ‘promatrati’ odredeni fenomen?

29. Fieldnotes • Kako cu pisati biljeske s terena? • Zasto su te biljeske vazne? Na koji nacin se mogu koristiti u analizi? Ukoliko pisem svoj dnevnik (osobni), mogu li ga koristiti za analizu? Koliko su moja osobna razmisljanja I dileme koje imam u svezi istrazivanja relevantna za analizu?

30. Etika • Kako mogu procijeniti sto je eticno a sto ne? • Ukoliko promatram neki javni dogadaj, kao npr. interakciju putnika na autobusnom kolodvoru, moram li obrazloziti sto radim svima koje promatram?

31. Moguca pitanja ispitanika/ica Za sto ti trebaju te informacije? Zasto bi to bilo nekom interesantno? Zasto uopce zelis pisati o ovoj temi? Pa to nikog ne interesira… Tko te poslao? Jesi li placena za ovo istrazivanje? Kakva je korist za mene od tvog istrazivanja? Zasto si prvo razgovarao/la s mojim kolegom a ne sa mnom? Gdje zivis? A od kud si?

32. Promatranje sa sudjelovanjem Posvecuje posebnu paznju • Detaljnim opisima • Kontekstu Promatra drustveni i kultuirni zivot kao proces Fleksibilnost

33. Observation Continuum( Adapted from Marshall & Rossman, 1989)

34. Participant observation generates a rich source of highly-detailed, high-quality, information about people's behaviour. In short, this type of research produces a depth of detailed information about all aspects of a group's behaviour.

35. Most participant observation is restricted to fairly small-scale studies carried out over a long period and the group being studied is unlikely to be representative of any other social group.It's also unlikely a researcher will be able to generalise their findings from one study to the next (for example, is Goffman's study of a mental asylum applicable to all mental institutions?).

36. Reliability • Participant observation is not the most reliable research method. Such studies are, by their very nature, impossible to repeat and the data they produce is, when all's said and done, simply the opinion of one observer. In addition, the reliability of overt participant observation can be further questioned in terms of the extent to which the presence of the observer actually changes of behaviour of those being studied. • However, while such studies may lack reliability it is evident that the validity of the data gained can be impressive. Validity Participant observers study people in their natural environment, gaining a depth of insight into behaviour that comes not simply from close, detailed, observation but also from the researcher's own experiences within the group being studied - a technique that provides first hand insights into why people behave as they do.  In addition, participant observation does not prejudge issues and events (in the way a questionnaire may, for example) and, for these reasons it is possible to argue that such a method provides data that has a high level of validity.