1 / 29

podloga za raspravu

podloga za raspravu. Prijedlog Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. opće ciljeve odgoja i obrazovanja, što učenici trebaju znati i za što trebaju biti osposobljeni. što i kako učiti

roy
Download Presentation

podloga za raspravu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. podloga za raspravu Prijedlog Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi

  2. opće ciljeve odgoja i obrazovanja, što učenici trebaju znati i za što trebaju biti osposobljeni što i kako učiti kako pratiti i vrjednovati kvalitetu učeničkih postignuća Nacionalni okvirni kurikulum temeljni dokument, na nacionalnoj razini, donosi

  3. = otvoren za promjene i poboljšanja, a promjene će se temeljiti na rezultatima istraživanja i rezultatima vrjednovanja razvojni dokument

  4. Nacionalni okvirni kurikulum • temelj je za izradbu svih ostalih kurikulumskih dokumenata. • Osnova je za izradbu školskog kurikuluma.

  5. nije ih moguće ostvariti kroz tradicionalni odgojno-obrazovni sustav – činjenično znanje. usvajanje činjeničnoga znanja zamjenjuje se razvojem kompetencija tj. obrazovnim ishodima ZAŠTO? Život i rad u društvu brzih promjena i oštre konkurencije zahtijevaju novi tip znanja, vještina, vrijednosti i stavova, tj.

  6. Drugim riječima: nacionalni kurikulum polazi od pitanja • što učenik određene dobi treba znati i može znati u razdoblju jednoga razvojnog ciklusa koji nije strogo vremenski određen razdobljem od jedne školske godine.

  7. omogućuje učinkovitije vrjednovanje i kontrolu ostvarenosti ciljeva= obrazovnih ishoda vanjsko vrjednovanje i samovrjednovanje kao relevantne sastavnice Usmjerenost na učenička postignuća

  8. … naše vlastite obrazovne tradicije i potreba, važnu odrednicu u definiranju obrazovne politike i razvoju nacionalnog kurikuluma predstavljaju i europski obrazovni dokumenti, posebice Europski kompetencijski okvir. Osim…

  9. Da bi uspješno odgovorila izazovima razvoja društva znanja i svjetskog tržišta, Europska Unija definirala je osamtemeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje: • sporazumijevanje na materinskom jeziku • sporazumijevanje na stranim jezicima • matematička kompetencija i osnovne kompetencije u znanosti i tehnologiji • digitalna kompetencija • učiti kako učiti • socijalna i građanska kompetencija • inicijativnost i poduzetnost • kulturna svijest i izražavanje.

  10. predlažu se otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji učenicima, ali i učiteljima i nastavnicima pružaju mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. U skladu s Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS)

  11. interdisciplinarni pristup i međupredmetno povezivanje veću autonomiju škola i nastavnika veću odgovornost Kurikulum omogućuje

  12. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD USMJEREN NA DIJETE I UČENIKA • Smisao nastave sada više nije realizacija programa, nego …

  13. nastava usmjerena na učenika: planiranje i priprema školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika, stvarajući razlikovne sadržaje i djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave odabir i primjenunastavnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja učenikove osobnosti uzimanje u obzirrazličitih stilova učenja učenika, kao i razvojnih razlika između dječaka i djevojčica te između pojedinih učenika općenito …

  14. Uvode se novi i aktualiziraju tradicionalni načini i oblici učenja: istraživačka nastava, iskustvena nastava, projektna nastava, multimedijska nastava, bonus nastava, problemsko učenje, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima međupredmente korelacije, učenje u parovima (tandemsko učenje), učenje u skupinama i sl.

  15. Posebni odgojno-obrazovni ciljevi jesu: • razvijene komunikacijske kompetencije (na materinskom i na stranim jezicima) • razvijena matematička kompetencija (konceptualna znanja i primjena matematike u rješavanju problema, uključujući i probleme u različitim životnim situacijama) • razvijena informatička pismenost (poznavanje i upotreba informacijsko–komunikacijske tehnologije) • poznavanje i razumijevanje prirodnih pojava i razvijanje svijesti o potrebi očuvanja prirode • razvijeno prirodoznanstveno mišljenje • razvijena sposobnost kritičkoga mišljenja (prosuđivanja) i sposobnost rješavanja problema • razvijene stvaralačke sposobnosti (kreativnost)

  16. Nacionalni okvirni kurikulum za opći odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj uključuje sljedeća odgojno-obrazovna područja: • jezično-komunikacijsko područje • društveno-humanističko područje • matematičko-prirodoslovno područje • tehničko-tehnologijsko područje • tjelesno-zdravstveno područje • umjetničko područje • praktični rad i dizajniranje

  17. Poduzetništvo Učiti kako učiti Osobni i socijalni razvoj Informacijsko-komunikacijska tehnologija Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša Građanski odgoj pridonose međusobnom povezivanju odgojno-obrazovnih područja i predmeta u povezanu i skladnu cjelinu znanja, vještina i stavova Međupredmetne teme/moduli u OŠ i SŠ

  18. Uvođenje novih nastavnih predmeta: Domaćinstvo, Profesionalna orijentacija i vlastita budućnost, Informacijsko-komunikacijska tehnologija, Odgoj i obrazovanje za građanstvo, Religijske kulture Uvođenje izbornih sadržaja koje će škola samostalno odrediti uvažavajući potrebe učenika.

  19. Opći odgoj i obrazovanje - odgoj i obrazovanje ZA SVE!

  20. uz osmogodišnjeopće obrazovanje i opće obrazovanje u prve dvije godine srednjih škola = cjelina

  21. Obvezni minimum općeobrazovnih sadržaja u I. razredu 60%, a u II. razredu 40% školskog kurikuluma. Srednje strukovne i umjetničke škole kreirat će školski kurikulum ovisno o kvalifikaciji, odnosno kompetencijama koje učenik treba steći za određeno zanimanje, ali su dužne poštivati minimalni nacionalni standard općeg odgoja i obrazovanja u navedenom omjeru.

  22. Općeobrazovne srednje škole (gimnazije) imaju u cijelostiopćeobrazovni kurikulum, pa je njima opće obrazovanja šire od obveznoga općeg obrazovanja strukovnih i umjetničkih škola.

  23. Odgojno-obrazovni ciklusi • Nacionalni okvirni kurikulum definira za opći obvezni odgoj i obrazovanje cikluse u vremenskim razdobljima od 4 + 2 + 2 + 2 godine.

  24. Učenik će steći temeljne kompetencije završavanjem II. razreda srednje škole, s mogućnošću da ih u srednjoj školi općeg smjera (gimnaziji) proširi i produbi te stekne viši stupanj općeg odgoja i obrazovanja. U srednjoj strukovnoj školi učenik ima mogućnost općeg odgoja i obrazovanja te stjecanja stručnih kompetencija, odnosno stjecanja zanimanja.

  25. učenik gimnazije završava srednjoškolsko obrazovanje polaganjem državne mature na nacionalnoj razini učenik srednje strukovne škole završava srednjoškolsko obrazovanje izradom završnog rada, u školi, prema posebnom pravilniku na nacionalnoj razini

  26. OČEKIVANA POSTIGNUĆA UČENIKA U STRUKOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU školski kurikulum ovisno o vrsti škole, odnosno kvalifikaciji i zanimanju, složenosti programa, potrebama i afinitetima profiliranja za stjecanje prvog zanimanja ili pripremanja za daljnje obrazovanje. Cilj srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja je samostalna, radno osposobljena i odgovorna osoba.

  27. Očekivana odgojno-obrazovna postignuća učenika nakon završetka strukovnog obrazovanja su: • razvijene komunikacijske kompetencije • razvijene matematičke kompetencije • razvijene prirodoznanstvene i društveno-humanističke kompetencije • razvijene informatičko-komunikacijske kompetencije • razvijena tehničko-tehnologijska kompetencija • razvijene kreativne sposobnosti i kritičko mišljenje • razvijena svijest prema osobnom zdravlju i zdravlju svoje okoline • razvijene socijalne kompetencije • razvijena ekološka svijest • poznavanje, poštivanje i provođenje ljudskih prava • razvijene poduzetničke kompetencije • osposobljenost za samoorganizirano učenje.

More Related