Političke stranke

1. Dr. sc. Anđelko Milardović Političke stranke Hrvatski studiji Kolegij: Sociologija politike

2. Struktura predavanja • Pojam i određenje • Što jednu organizaciju čini strankom? • Povijesni razvoj stranaka • Tipologija • Tipologija prema društveno-političkim ciljevima • Funkcije stranaka • Stranački sustav • Faktori bitni za formiranje stranačkog sustava • Budućnost političkih stranaka

3. Pojam i određenje • Od lat. pars – dio, pravac • Stranka je "grupa istomišljenika, čiji je cilj provedba njihovih zajedničkih političkih predodžbi". (Rainer-Olaf Schultze) • Udruženje ljudi koji imaju iste ili slične političke, socijalne, gospodarske stavove te sličan ili isti pogled na svijet, s ciljem da u državnom životu dobiju više utjecaja.

4. Što jednu organizaciju čini strankom? • Utječe na formiranje političke volje • Teži cjelokupnosti političkog djelovanja • Mora prepoznati volju naroda i redovito sudjelovati u zastupanju naroda(time se stranka razlikuje od udruženja koja ne nose političku odgovornost za sva područja, ili od građanskih inicijativa koje imaju utjecaja, ali ne preuzimaju obnašanje političkih službi) • Stranka je udruženje građana, koja djeluje prema načelu pojedinačnog članstva • Broj članovastranke ne smije biti ispod određene granice kako bi bilo moguće zadržati ozbiljnost ciljeva organizacije, kao i izglede na uspjeh  • Političko udruženje koje ima za cilj biti priznato kao stranka mora istupati i u javnosti

5. Cilj jedne stranke ili grupe srodnih stranaka je osvojiti većinu u parlamentu (koalicijske stranke, većinske stranke), a time dobiti politički utjecaj. • Promjena pozicija stranaka je osnovna pretpostavka modernog ustavnog života, posebno u parlamentarnim sistemima. • Tamo gdje jedna stranka tvrdi da sama predstavlja volju naroda (kao većina ili manjina) ili tamo gdje jedna stranka sebe shvaća kao elitnu, nastaje jednostranački sistem (npr. diktatura). 

6. Povijest • Političke stranke su postojale još u gradovima-državama starog vijeka i u republikanskom Rimu te u tijeku političkih i religioznih pokreta u 16. i 17. stoljeću.  • Razvoj modernih stranaka kao čvrstih grupacija ponajprije je karakteristika 18. i 19. stoljeća, koja su bila pod jakim utjecajem primjera iz engleskog političkog života, gdje su se najprije formirali tori i vigi u 18. stoljeću(dvostranački sistem) • Jasnije obilježene stranačke grupe formirale su se tijekom američke borbe za nezavisnost, Francuske revolucije i njemačkog ustavnog pokreta

7. Tipologija

8. Tipologija stranaka prema društveno-političkim ciljevima Nacionalističke stranke Suprotno demokratskimpravilima igre, njeguju nacionalističko razmišljanjekoje se često kosi s demokracijom. Konzervativne stranke Pokušavaju održati tradicionalno", odnosno ponovno ga uspostaviti. Istodobno naglašavaju da se tradicionalni principi ne mogu provoditi trajno bez bitnih reformi. Liberalne stranke Pozivaju se na prava individue na slobodu i naglašavaju nepovredivost pravne države. Odbijaju nacionalizacija proizvodnih sredstava. Socijaldemokratske stranke Teže prema socijalnoj pravednosti i političkom redu koji počiva na izjednačavanju socijalnih razlika među ljudima. Posebno se zauzimaju za ekonomski slabe kategorije stanovništva.  Komunističke stranke Insistiraju na njihovoj vodećoj ulozi ‘avangarde’ društvenog napretka i propagiraju diktaturu proletarijata.

9. Koje funkcije ispunjavaju stranke? Stranke intermedijarni sustav

10. Funkcije • Regrutiranje osoblja - odabiru određene osobe iz svojih redova i predstavljaju ih na izborima kao kandidate za određene političke službe • Artikuliranje interesa - formuliraju javna očekivanja i zahtjeve društvenih grupa i snaga i prenose ih dalje u politički sustav • Programska funkcija - integriraju različite interese u zajedničku predodžbu politike, i to u sklopu programa koji izlažu i uz pomoć kojeg se bore za osvajanje većine glasova • Funkcija participacije - predstavljaju vezu između građana i političkog sistema; one omogućavaju političko učešće pojedinca ili grupe u političkim procesima • Funkcija legitimacije - pridonose ukorjenjivanja političkog reda u svijest građana i društvenih snaga

11. Stranački sustavi • Pretpostavka postojanja stranaka • Razgovarati o strankama ima smisla samo ako one djeluju unutar sustava konkurirajućih stranaka. • Tipovi stranačkih sustava: monopol jedne stranke nad formiranjem političke volje; kontradikcija sam po sebi jednostranački osim dvije najvažnije stranke – ostale stranke imaju jako maluili nemaju gotovo nikakvuulogu pri formiranju vlade i unutar oporbe dvostranački ‘harmoničan’ sustav – obraća se pozornostna mnoštvo interesa višestranački

12. Društvo • homogen – heterogen • konfliktne linije itd. Stranački sustav • Politički sustav • parlamentarni ili predsjednički • izborno pravo itd. • Povijest/ Kultura • razvoj stranaka • tradicije itd. Faktori bitni za formiranje stranačkog sustava

13. Budućnost političkih stranaka • ‘Antistranački efekt’ – averzija prema strankama (posebice kod mladih); zalaganje za ‘neutralne stručnjake’ u vladi, umjesto pripadnika političkih stranaka • Stranke su neophodne za modernu demokraciju (neki tvrde da je demokracija moguća jedino kao stranačka demokracija) • Održanje stranaka ovisit će o njihovoj fleksibilnosti i prilagodbi novim situacijama i očekivanjima