TERMINOLOŠKE POSEBNOSTI HRVATSKOGA FONOLOŠKOG NAZIVLJA

1. TERMINOLOŠKE POSEBNOSTI HRVATSKOGA FONOLOŠKOG NAZIVLJA Marina Bergovec Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb Gostujuće predavanje 25.03.2014. Institut za slavistiku Sveučilišta „Karl‒Franz“ u Grazu

2. Fonološko nazivlje — dio jezikoslovnoga nazivlja (znanstveni funkcionalni stil) • Nazivlje terminologija (lingvistička poddisciplina)

3. TERMINOLOGIJA • Postanak pojmova • Odnosi i veze među njima stvaranje pojmovnih sustava • Opisi pojmova • Stvaranje definicija • Pridruživanje označilaca pojmovima (nazivanje)

4. TERMINOLOGIJA • Odnosi između objekta, pojma i označioca • Ustroj i stvaranje naziva • Usklađivanje naziva i pojma • Terminološka leksikografija (baze podataka)

5. Tradicionalni pristup terminologiji • Bečka terminološka škola • Eugen Wüster (1898. — 1977.) POJAM DEFINICIJA mjesto u pojmovnom sustavu NAZIV

6. Osnovna terminološka načela tradicionalnoga pristupa • „Univocitiy ideal“— odnos između pojma i označioca jednoznačan • Pojmovi • Stalno mjesto u pojmovnome sustavu • Trajno pridružen naziv • Standardizacija PRESKRIPTIVNOST • Sinonimija i polisemija isključeni jedan pojam jedan naziv

7. Novi pogled na terminološki opis • Sociolingvistički pristup • Svijet znanosti dinamičan — kategorije se mijenjaju, nazivi mijenjaju značenja • Polisemija, sinonimija i metaforika u terminologiji mogući i dozvoljeni • Načelo prototipičnosti umjesto jasnih i strogih granica • DESKRIPTIVNOST (ne preskriptivnost)

8. Fonološko nazivlje • fonološki sustav hrvatskoga (i drugih) jezika davno opisan i ustaljen • fonologija — dio lingvistike koji nije dinamičan • (moguće) promjene — opisi novootkrivenih egzotičnih jezika/dijalekata • Razvoj tehnologije — bolji uvid u mjesto i način tvorbe pojedinih glasova

9. Stručno nazivlje • JEDNOZNAČNOST pojam definicija naziv upućuju na isti pojam

10. Stručno nazivlje • OPĆA PRIHVAĆENOST • struka (literatura, praksa) • obrazovanje (udžbenici)

11. Hrvatsko fonološko nazivlje – kratki pregled • Barić, Eugenija, i dr. 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga • Silić, Josip; Pranjković, Ivo. 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga • Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika. Glasovi, slogovi, naglasci. Zagreb: Sveučilišna naklada.

12. Osnovna podjela glasova • SAMOGLASNICI — SUGLASNICI • SAMOGLASNICI ili VOKALI — SUGLASNICI ili KONSONANTI • OTVORNICI ili VOKALI — ZATVORNICI

13. Uloga u slogu • SAMOGLASNICI (SLOGOTVORNI GLASOVI) — SUGLASNICI (NESLOGOTVORNI GLASOVI) • SAMOGLASNICI —SUGLASNICI • SAMOGLASNIK (SLOGOTVORNI, SILABIČNI GLAS, SILABEM) — SUGLASNIK (NESLOGOTVORNI, NESILABIČNI GLAS)

14. Podjela prema MJESTU TVORBE • USNENI SUGLASNICI p b m v f • JEZIČNI SUGLASNICI

15. Podjela prema MJESTU TVORBE • NEPČANI (PALATALNI) • STRAŽNJOTVRDONEPČANI č dž š ž • PREDNJOTVRDONEPČANI lj nj j ć đ • NENEPČANI (NEPALATALNI) • ISPRED TVRDOGA NEPCA • USNENI (LABIJALNI) • DVOUSNENI (BILABIJALNI) p b m • ZUBNO‒USNENI (LABIO­DENTALNI) v f • ZUBNI (DENTALNI) n t d c z s • NADZUBNI (ALVEOLARNI) r l • IZA TVRDOGA NEPCA (MEKONEPČANI, VELARNI) k g h

16. Podjela prema MJESTU TVORBE • PREDNJONEPČANI (PALATALNI) č ć dž đ j lj nj š ž • ZADNJONEPČANI (VELARNI) k g h • DVOUSNENI (BILABIJALNI) b m p • ZUBNOUSNENI (LABIO­DENTALNI) f v • ZUBNI (DENTALNI) c z s t d n

17. Podjela prema MJESTU TVORBE • USNICI (BUKALI) • USNENICI (LABIJALI) • DVOUSNENICI (BILABIJALI) p b m • USNENOZUBNICI (LABIODENTALI) f v • ZUBNICI (DENTALI) c z s • DESNICI (ALVEOLARI) t d n r l

18. Podjela prema MJESTU TVORBE • NEPČANICI (PALATALI, TVRDONEPČANICI) • PREDNEPČANICI (PRETPALATALI, POSTALVEOLARI, GREBENICI) š ž č dž • NEPČANICI (PALATALI, PRAVI PALATALI, PREDNJONEPČANICI, PRETPALATALI) ć đ nj lj j • JEDRENICI (VELARI, MEKONEPČANICI) k g h

19. Podjela prema karakteru zapreke (načinu prolaska zračne struje) • SONANTI • NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) m n nj • TREPERAVI SUGLASNICI (VIBRANTI) r • BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) l lj • SONANTNI SPIRANTNI SUGLASNICI v j TEKUĆI SUGLASNICI (LIKVIDI)

20. Podjela prema karakteru zapreke (načinu prolaska zračne struje) • ŠUMNICI • ZATVORNI SUGLASNICI (OKLUZIVI, EKSPLOZIVI) p b d t k g • POLUZATVORNI SUGLASNICI (AFRIKATE, SLIVENI, SLOŽENI SUGLASNICI) c č ć dž đ • TJESNAČNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) f s z š ž h

21. Podjela prema karakteru zapreke (načinu prolaska zračne struje) • ZVONAČNICI (SONANTI) l lj m n nj r v j • ŠUMNICI • TJESNAČNI c f h s z š ž • POLUZATVORNI č ć dž đ • ZATVORNI b d g k t d • PRASKAVI (EKSPLOZIVNI) b d g k • PRASKAVO­NOSNI (NAZALNI) m n nj • PRASKAVO­TJESNAČNI (AFRIKATNI, SLIVENICI) c č ć dž đ

22. Podjela prema karakteru zapreke (načinu prolaska zračne struje) • ZVONAČNICI (SONANTI) • NOSNICI (NAZALI) m n nj • PRIBLIŽNICI (APROKSIMANTI) v r l lj j • TREPTAJNIK • LATERALI • KLIZNIK

23. Podjela prema karakteru zapreke (načinu prolaska zračne struje) • ŠUMNICI (KONSONANTI, PRAVI KONSONANTI, TURBULENTI, OPSTRUENTI) • TJESNAČNICI (FRIKATIVI, SPIRANTI) z ž s š f h • ZAPORNICI (OKLUZIVI, ZATVORNI SUGLASNICI, NEPRASKAVI ZAPORNICI, IMPLOZIVI) p t k b d g • PRASKAVCI (EKSPLOZIVI, PROTOTIPNI ZAPORNICI) • SLIVENICI (AFRIKATE, TRLJANI GLASOVI, ZATVORNO­TJESNAČNI, POLUZATVORNI)c č ć dž đ

24. Teškoće s podjelom nepčanika(Jelaska 2004.) • u hrvatskim gramatikama podjele se donekle razlikuju NEPČANI — j nj lj š ž č dž ć đ STRAŽNJOTVRDONEPČANI NADZUBNOTVRDONEPČANI (prednjotvrdonepčani) PREDNEPČANICI GREBENICI č dž ž š

25. Teškoće s podjelom nepčanika PREDNJOTVRDONEPČANI SREDNJOTVRDONEPČANI NEPČANICI SVODNJACI ć đ nj lj j

26. Teškoće s podjelom usnika/nenepčanika (Jelaska 2004.) • nerazlikovanje zubnika i desnika Škarić t d n c z s zubni r l n nadzubni Brozović t d n l zubni c z s r alveolarni (desnici) Barić t d n c z s zubnici r l nadzubnici (alveolari) Težak/Babić t d n c z s zubnici r l desnici često kao zubnodesnici ili desnici

27. Samoglasnik/otvornik/vokal • samoglasnik : suglasnik (prema ulozi u slogu) • suglasnik ≠ konsonant mogu biti i samoglasnici (zvonačnici r, l, n) NESLOGOTVORNI NESILABIČNI

28. Samoglasnik/otvornik/vokal • samoglasnikprototipni samoglasnici su otvornici,ali mogu biti i suglasnici uz zvonkije vokale — dvanaestica) SLOGOVNI GLAS SILABEM • vokal (vowel) otvornik

29. Vrste problema • Neujednačena podjela glasova • Sinonimija — sinonimni nizovi (bilabijali, dvousneni, dvousneni suglasnici, usneni glasovi, dvousnenici) • Višeznačnost jednog naziva

30. Vrste problema • Nazivi podređene i nadređene skupine se izjednačuju • Umjesto podređene koristi se naziv nadređene skupine (usnenici umjesto dvousnenici). • Ne postoje razlikovni nazivi za podređenu i nadređenu skupinu (konsonanti i „pravi“ konsonanti umjesto sonanti).

31. Rješenja • Krenuti od pojma preduvjet ispravnome nazivanju • Sinonimne nazive razvrstati na preporučene, dopuštene i nedopuštene • U školskoj uporabi — jednočlani hrvatski nazivi posuđenica koja se rabi u znanosti • U znanstvenoj uporabi (fonolozi, fonetičari, lingvisti) — poznavanje i prepoznavanje različitih naziva (literatura)

32. Načini stvaranja naziva • Kao i na drugim jezičnim razinama • Preuzimanje iz stranih jezika (dorsum, afrikat, aproksimant) • Tvorba • Prijenos značenja • metaforizacijom (nepce: malo nebo; leđa jezika; hrbat jezika) • prevedenice (kruna: crown; oštrica: blade)

33. Načini stvaranja naziva • TVORBA • PREFIKSACIJA • bezvučnik; bešumnik • SUFIKSACIJA • jedrenik; međuzubnik

34. Načini stvaranja naziva • OJEDNOČLANJENJE • tekući suglasnik > tekućnik • SLAGANJE • dvousnenik; jednoglasnik • polusloženice — nepčano­desnički (palatoalveolari)

35. Načela stvaranja i odabira naziva(Jelaska, Novak 2006.) • Značenjska i oblična jednoznačnost i sustavnost • Oblična uklopivost, točnost, jednostavnost • Značenjska (sadržajna) jasnoća, slikovitost, korisnost

36. Jednoznačnost • Preporuka — jednoznačni nazivi (jedan oblik jedno značenje) • Višeznačnice (poliseme) — razgraničiti pr.: konsonanti : vokali (zatvornici) (otvornici) (pravi) konsonant sonanti (šumnici) (zvonačnici)

37. Jednoznačnost • Bliskoznačnice (sinonime) razvrstati (preporučeni, dopušteni, nedopušteni) pr.: Preporučeni: zatvornik Dopušteni: konsonant Nedopušteni: suglasnik

38. Sustavnost • Izrazna usklađenost • niz: samoglasnici — prijelazni suglasnici — suglasnici (Barić) • sustavnije bi bilo: samoglasnici — prijelaznici — suglasnici • Ponekad novi naziv koji će popuniti prazninu

39. Točnost • Poklapanje temeljnoga značenja s pojmom na koji se odnosi • samoglasnik ≠ vokal (vokali mogu biti i suglasnici uz zvonkije vokale — dvanaestica) • konsonant ≠ suglasnik (konsonanti mogu biti i samoglasnici ako nisu okruženi vokalima —trn, monokl)

40. Jednostavnost • Prednost jednočlanoga naziva umjesto dvočlanoga ili višečlanoga • zatvorni suglasnici > zatvornici • sliveni suglasnici > slivenici

41. Slikovitost • Pomoć u pamćenju naziva glasova i bitnih obilježja • tjesnačnik > tjesnac kroz koji prolazi zračna struja • jedrenik > velar (velum = jedro), stražnje nepce (metaforizacija)

42. Korisnost • Stručniji i detaljniji pristup glasovima — veći broj glasova • Isti se glasovi mogu opisati s različitih gledišta. • Uspješnost — ovisi o obličnoj i značenjskoj prikladnosti, općoj prihvaćenosti, pravodobnosti

43. Zaključak • Različiti pristupi — velik broj istoznačnih naziva • Sređeno nazivlje preduvjet za uspješan znanstveni razvoj i komunikaciju • Potrebno je: • Usustaviti postojeće nazivlje • Ponuditi hrvatske nazive • Normativno hijerarhizirati

44. HVALA NA POZORNOSTI!

45. Literatura: • Barić, Eugenija, i dr. 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. • Bukovčan, Dragica. 2009. Od teorije do prakse u jeziku struke. Zagreb: Školska knjiga. • Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica; Vidović, Domagoj. 2006. Sinonimni parovi i nizovi u temeljnome lingvističkom nazivlju. Filologija 46-47, 101-122. • Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika. Glasovi, slogovi, naglasci. Zagreb: Sveučilišna naklada. • Jelaska, Zrinka; Novak, Ines. 2006. Čemu? Inačnost glasovnoga nazivlja. Filologija 46-47, 131-149. • Silić, Josip; Pranjković, Ivo. 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga. • Temmerman, Rita. 2000. Towards New Ways of Terminology Description - The Sociocognitive Approach. John Benjamins Publishing Company.