1 / 20

Uloga medicine rada u sistemu bezbednosti i zdravlja na radu

Sadr?aj izlaganja. . DefinicijeEpidemiolo?ki podaciZakonske osnove Zakon o bezbednosti i zdravlju na raduDrugi zakoni Pravilnik o nacinu i postupku procene rizika na radnom mestu i radnoj okolini Medjunarodni propisi (Direktive EU, ILO konvencije). Definicija pojma medicine rada. Multid

sue
Download Presentation

Uloga medicine rada u sistemu bezbednosti i zdravlja na radu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. Uloga medicine rada u sistemu bezbednosti i zdravlja na radu Prof. dr Milan Pavlovic

    2. Sadržaj izlaganja

    3. Definicija pojma medicine rada Multidisciplinarna delatnost usmerena na zaštitu i poboljšanje zdravlja zaposlenih, kontrolu profesionalnih bolesti i povreda na radu, procenu rizika na radu i njihovu eliminaciju, da održava i razvija radnu sposobnost radnika i omoguci fizicko, mentalno i socijalno blagostanje zaposlenih.

    4. Epidemiologija profesionalnih bolesti i povreda na radu – ILO Profesionalnih bolesti - oko 160 miliona Povrede na radu - oko 250 miliona Smrtne povrede - oko 355 000 godišnje Smrt zbog povreda i profesion. bolesti od 1,9-2,3 miliona Ukupni troškovi-4% BP ili 1260 mlj. $ USA U Srbiji je broj dijagnostikovanih profesion. oboljenja 3-10 puta manji nego u EU

    5. Broj utvrdenih profesionalnih oboljenja u Srbiji u periodu 2000-2006

    6. Najvažniji zakoni sa reperkusijom na medicinu rada 1. Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu 2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti 3. Zakon o zdravstvenom osiguranju 4. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju 5. Zakon o radu 6. Pravilnici

    7. Medunarodni dokumenti i propisi od znacaja za medicinu rada Konvencije Medunarodnog biroa rada, posebno konvencija br. 155 iz 1981. god., i br. 161 iz 1985. godine WHO - 1995. Globalna strategija “Medicina rada za sve” WHO – 2007. “Globalni plan akcije za zdravlje radnika 2008-2017” Direktiva Evropske unije broj 391 iz 1989. godine Smernice za procenu rizika EU, iz 1996. godine Ostale direktive EU (hemiski agensi, buka, vibracije, kancerogene i mutagene materije i dr.)

    8. Clan 13. stav 1. Poslodavac je dužan da donese akt o proceni rizika u pisanoj formi za sva radna mesta i u radnoj okolini i da utvrdi nacin i mere za njihovo otklanjanje. Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu (,,Službeni glasnik RS ”, broj 101/05)

    9. Procena rizika- uloga medicine rada Clan 41. Zakona o BZR Za obavljanje poslova zaštite zdravlja zaposlenih na radu poslodavac angažuje službu medicine rada.   Služba medicine rada iz stava 1 ovog clana dužna je da obavlja poslove u skladu sa ovim zakonom a narocito: 1) ucestvuje u identifikaciji i proceni rizika na radnom mestu i radnoj okolini prilikom sastavljanja akta o proceni rizika

    10. Procena rizika- uloga medicine rada-2 Clan 41. Zakona – tacka 2 i 3 Upoznaje zaposlene sa rizicima po zdravlje koji su povezani sa njihovim radom i obavlja poslove osposobljavanja zaposlenih za pružanje prve pomoci; 3. Utvrduje i ispituje uzroke nastanka profesionalnih oboljenja i bolesti u vezi sa radom;

    11. Procena rizika- uloga medicine rada-3 Clan 41. Zakona – tacka 8, 9 i 10 8. Savetuje poslodavca u izboru i testiranju novih sredstava za rad, opasnih materija i sredstava i opreme za licnu zaštitu na radu, sa zdravstvenog aspekta; 9. Ucestvuje u analizi povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti u vezi sa radom; 10. Neposredno saraduje sa licem za bezbednost i zdravlje na radu.

    12. Medicinski podaci potrebni za izradu akta o proceni rizika 1. Pri utvrdivanju podataka o opasnostima i štetnostima na radnom mestu i u radnoj okolini polazi se od postojeceg stanja bezbednosti i zdravlja na radu (važeci strucni nalazi o ...”izveštaji o prethodnim i periodicnim lekarskim pregledima zaposlenih, podaci o povredama na radu, profesionalnim bolestima i oboljenjima u vezi sa radom (clan 7, stav 2 Pravilnika o proceni rizika ...,),

    13. Zadatak medicine rada u toku izrade akta o proceni rizika P?slodavac je dužan da ??t?m ? ?roceni rizik?, n? ?snovu ?cene službe ??dicin? rada ?dredi posebne zdravstvene uslove koje moraju ispunjavati zaposleni za obavljanje ?dredenih poslova na radnom mestu i u radnoj ???lini ili za upotrebu pojedine opreme za rad. (cl. 16 Zakona i cl. 13 Pravilnika)

    14. Obaveze poslodavca nakon procene rizika vezano za ucešce medicine rada Osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad Upucivanje zaposlenih na prethodne i periodicne lekarske preglede u skladu sa ocenom službe medicine rada Nadoknada bolovanja zaposlenim kod povreda na radu i profesionalne bolesti u visini od 100% 4. Promena radnog mesta zaposlenom po predlogu medicine rada nakon periodicnog pregleda 5. Obezbedivanje skracenog radnog vremena pod odredenim uslovima 6. Radni staž sa uvecanim trajanjem (beneficirani) pod odredenim uslovima

    15. Clanom 102 Zakona o zdravstvenom osiguranju Srbije utvrdeno je da „naknadu zarade u slucaju privremene sprecenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, obezbeduje poslodavac iz svojih sredstava za vreme trajanja radnog odnosa osiguranika, od prvog dana privremene sprecenosti za rad, za sve vreme trajanja privremene sprecenosti za rad osiguranika“.

    16. Pitanje: Da li poslodavac može spreciti povrede radnika na putu od stana do kuce i obratno kada iste nemaju veze sa merama zaštite na radu u njegovom preduzecu? Logicnije je rešenje u crnogorskom zakonu gde stoji da „fond ima pravo da zahtijeva naknadu štete od poslodavca, ako su bolest, povreda ili smrt osiguranika nastali usljed toga što nijesu sprovedene mjere zaštite na radu“.

    17. Pitanje: Ako je profesionalno oboljenje nastalo nakon 25 godina ekspozicije istoj noksi ali kod razlicitih poslodavaca, da li je u redu da placa samo poslednji poslodavac kod koga oboleli radi poslednjih pet godina? Nije li to razlog za sudski spor? Primer: Pneumokonioze pluca, rak i sl.

    18. Obaveze zaposlenih na radnim mestima sa povecanim rizikom Da koriste licna zaštitna sredstva Da se pridržavaju ostalih mera bezbednosti na radu 3. Da se odazovu na periodicni pregled kod specijaliste medicine rada 4. Da se obuce za bezbedan rad i pružanje prve pomoci povredenim i obolelim radnicima 5. Da prihvate promenu radnog mesta na predlog službe medicine rada

    19. Interakcija aktivnosti lekara medicine rada lica za bezbednosti i zdravlje na radu

    20. Obavezno ucešce medicine rada u izradi akta o proceni rizika Utvrditi kriterijume za verifikaciju bolesti u vezi sa radom Implementirati Strategiju SZO “Medicina rada za sve” Doneti propis da svaki poslodavac mora da ima “svoju medicinu rada” Doneti zakon o osiguranju od profesionalnih bolesti i povreda na radu Kako unaprediti ulogu medicine rada u sistemu BZR

    21. Služba medicine rada ima znacajnu ulogu u sistemu bezbednosti i zdravlja na radu, posebno u izradi akta o proceni rizika, oceni radne sposobnosti, prevenciji profesionalnih bolesti, povreda na radu i bolesti u vezi sa radom; Za poboljšanje sistema bezbednosti i zdravlja na radu, ona mora mnogo više nego do sada da saraduje sa licem za bezbednost i zdravlje na radu; Implementacija medunarodnih standarda i propisa u oblasti medicine rada povecace kod nas ulogu medicine rada u sistemu BZR. Zakljucak

More Related