Neoanalitičari

1. Neoanalitičari Carl Gustav Jung Alfred Adler Karen Horney Asmir Gračanin 2009/2010

2. Carl Gustav Jung (1875 - 1961)Analitička psihologija

3. Iznimno znakovita biografija, posebice djetinjstvo Predsjednik međunarodnog psihoanalitičkog udruženja i “planirani” Freudov nasljednik Razlaz s Freudom prvenstveno zbog neslaganja oko uloge seksualnosti u psihičkom životu

4. Analitička psihologija Proizlazi iz psihoanalize, ali... ... Smanjen je naglasak na osobnu prošlost ... Čovjeka karakterizira traženje smislenog osobnog identiteta i osobnog značenja ... Čovjek je usmjeren na budućnost (primjer religije) ... Jung uvodi pojam KOLEKTIVNO NESVJESNO

5. - KOLEKTIVNO NESVJESNO Kumulativno iskustvo ljudskog roda Arhetipovi Npr. Self Animus / Anima brak heroj/spasitelj zmija Univerzalnost ! INTROVERZIJA / EKSTRAVERZIJA

7. Alfred Adler (1879-1937)Individualna psihologija

8. Osnovni koncepti i doprinosi • Inferiornost i kompenzacija • Temeljni motiv: težnja ka savršenstvu (u suvremenijim teorijama – samo-aktualizacija)  teleologija • Holizam  individualna psihologija • Kompleks inferiornosti/kompleks superiornosti • Socijalni interes • Psihološki tipovi • Red rođenja

9. Inferiornost i kompenzacija • Inferiornost:  organska • psihička  a) razmaženost; b) zanemarenost • prirodna inferiornost u djece Ishodi:  Samointeres  kompleks inferiornosti neuroza  kompleks superiornosti  Socijalni interes  kompenzacija  zdrav ishod

10. Psihološki tipovi Razlika između tipova ličnosti i osobina ličnosti Tip – kategorija koja isključuje drugu kategoriju (ako je netko A onda nije B). Npr. A tip ličnosti. Sinonim za tip ličnosti je stil ličnosti Osobina – kontinuirani parametar na kojem pojedinac može varirati. Pojedinca istovremeno određuju sve moguće osobine koje su kod njega više ili manje izražene. Npr netko ima nisku introverziju, visoki psihoticizam, itd.

11. Psihološki tipovi • Razlikuju se prema količini energije i socijalnog interesa; Kod prva tri tipa je prisutna neuroza koja je posljedica nedostatka socijalnog interesa; četvrti tip je jedini zdravi psihološki tip  Vladajući (ruling) tip (energičniji – sadizam, maltretiranje; manje energični – agresija prema sebi: alkoholizam, droge) motiv za moći u kombinaciji s niskom inhibicijom je kod muškaraca povezan s alkoholizmom (McClelland, Davis, Kalin i Wanner, 1972)  Pognuti (leaning) tip (niska razina energije; ovisni o drugima, anksiozni, skloni histeriji) • Izbjegavajući (avoiding) tip (najniža razina energije; u ekstremnom slučaju psihotičnost) • Socijalno korisni tip – zdravi tip - Rano uspostavljanje psiholoških tipova – do 5. godine života

12. Red rođenja • Prvi teoretičar koji naglašava ulogu braće i sestara u razvoju ličnosti Jedinci dva moguća nepoželjna ishoda: 1. previše roditeljske pozitivne pažnje ili zabrinutosti  razmaženost 2. roditeljska sklonost zlostavljanju  kapacitet za zlostavljanje usmjeren samo na jedinca, nema se na koga drugog rasporediti Prvorođeni “izbacivanje s trona” od strane drugorođenog djeteta; Adler smatra da imaju veću šansu postati problematična djeca ili da mogu prerano sazrijeti. Također su konzervativniji.

13. Red rođenja Drugorođeni Kompetitivni, pokušavaju prestići prvorođeno dijete. I nakon uspjeha nastavljaju s kompetitivnošću kao trajnim obilježjem ličnosti. Zadnjerođeni Više mogućih ishoda: Moguća razmaženost; Adler smatra da su šanse da postanu problematična djeca odmah iza onih za prvorođene. Također je moguće da kao najmlađi osjećaju inferiornost ili pak da su motivirani “prestići” svu stariju braću i sestre.

14. Red rođenja Redosljed rođenja i petofaktorski model ličnosti (Sulloway, 1996)  Efekt redosljeda rođenja na ličnost rezultat je konflikta između djece unutar iste obitelji za roditeljske resurse.  Selekcijski pritisci koji proizlaze iz konflikta među braćom/sestrama prisutni su zajedno s roditeljskim preferencijama prema većem ulaganju u prvorođeno dijete.  Starija braća i sestre pokušat će zaštititi svoj favorizirani status u pogledu roditeljskih ulaganja, dok će s druge strane mlađa braća i sestre pokušati doći do većeg roditeljskog ulaganja, bez obzira na prepreke, kao što su snaga i veličina starije braće i sestara.

16. Iz dosadašnjih se istraživanja može izvesti nekoliko zaključaka:  dobiveni rezultati često ne pokazuju nikakve razlike u osobinama ličnosti s obzirom na redosljed rođenja, međutim, kada se razlike dobiju tada su one često u skladu sa Sullowayevim hipotezama. Dakle, moglo bi se zaključiti da redosljed rođenja ima efekt na individualne razlike, međutim, taj je efekt relativno slab (Jefferson, Herbst i McCrae, 1998).  Efekt redosljeda rođenja češće se pojavljuje u istraživanjima koja se zasnivaju na mjerenju stvarnog ponašanja, te na procjenama drugih (bračnog partnera, braće i sestara), a rjeđe u istraživanjima koja koriste samoprocjene.  Efekt redosljeda rođenja lakše se može identificirati uspoređujući pojedince iz istih nego iz različitih obitelji (Paulhus, Trapnell i Chen, 1999).

17. Karen Horney (1885-1952)

18. Osnovni koncepti i doprinosi • Rodne uloge • Neuroza kao normalan dio života • Feminina psihologija • Samo-analiza (“Self Analysis”, 1942)

19. Neurotske potrebe • ljubavlju i odobravanjem Popustljvost, udovoljavanje (Compliance) • partnerom • moći • Iskorišavanjem drugih Agresija • Socijalnom zamjetljivošću • Osobnim divljenjem • Osobnim postignućem • Samodostatnošću • Savršenošću Povlačenje • Pojednostavljivanjem života Karen Horney izdvaja 10 neurotskih potreba, za

20. Osnovni koncepti • Indiferentnost (nezainteresiranost, ravnodušnost) roditelja •  “temeljno zlo” Posljedice: tri oblika neurotičnog ponašanja 1. temeljna hostilnost (agresivno suočavanje) 2. temeljna anksioznost (popustljivost i udovoljavanje) 3. povlačenje

21. Osnovni koncepti • prezreni self nastaje na osnovu toga što neurotik misli kako ga drugi vide u negativnom svjetlu a idealni je u startu nerealan jer se takva osoba u stvari niti ne može biti; • primjer: popustljivi tip osobe ima idealni self da je »sveta«, nikome neće nauditi, podnosi žrtve • agresivna osoba ima ideal pobjednika, treba biti močna • Osoba koja je odabrala strategiju povlačenja ima ideal nezavisnosti, distanciranosti i savršenstva.

22. Osnovni koncepti - Zavist za maternicom kod muškaraca - Ovisnost, submisivnost i osjetljivost žena određeni su kulturom a ne biologijom - Karen Horney kao jedan od prvih psihoanalitičara koji su istaknuli kulturalne i povijesne odrednice ličnosti - Distinkcija između spola i roda - Strah od uspjeha

23. Suvremene spoznaje o spolnim razlikama u ličnosti i njihovom porijeklu

24. Ellenore Maccoby i Carol Jacklyn: Psychology of Sex Differences (1974) • Žene su neznatno bolje u verbalnim sposobnostima a muškarci u matematičkim (geometrija, algebra) i prostornim (rotacije) sposobnostima. • jedina razlika u osobinama ličnosti: muškarci su agresivniji • Zaključak: spolnih razlika je malo i nevažne su!

25. Nova istraživanja spolnih razlika • Nužnost uzimanja u obzir spolnih razlika u svim kasnijim istraživanjima • Metaanalize  veličina efekta (d) d = 1 = 1sd • 0,20 – ili -0,20 mala razlika • 0,50 – ili -0,50 srednja • 0,80 – ili - 0,80 velika • verbalne sposobnosti: - 0,11 • matematika: 0,15 • spacijalne sposobnosti 0,73 (npr. određivanje putanje bačenog objekta)

26. Spolne razlike - Petfaktorski model ličnosti Ekstraverzija • Razlike na facetama: Žene su nešto više na društvenosti a muškarci na aktivnosti. Od umjerenih razlika jedino je asertivnost važna – muškarci su asertivniji (0.50) Ugodnost Žene su nešto više sklone povjerenju od muškaraca a znatno su više (čak 0.97) sklone brižljivosti (tender-mindedness). Žene su općenoto sklonije smiješenju (0.60) (Hall, 1984). Na to možemo gledati kao na višu ugodnost iako neki utjecajni autori to interpretiraju kao pokazivanje submisivnosti (Eagly, 1995).  ljudi nižeg statusa se više smiješe.

27. Spolne razlike - Petfaktorski model ličnosti - U cijelom svijetu muškarci počine 90% svih ubojstava Agresivnost (osobina koja je suprotna ugodnosti) - najveće spolne razlike dobivene su pri korištenju projektivnih tehnika (0,86), • nešto su manje pri procjeni od strane vršnjaka (0,63) • a najmanje pri samoprocjeni (0,40) (Hyde, 1986)

28. Spolne razlike - Petfaktorski model ličnosti Savjesnost Jedina spolna razlika u savjesnosti očituje se na faceti red (order)  osobna organzacija (žene nešto malo više: 0.13) Emocionalna stabilnost Larsen i Buss (2005) emocionalna stabilnost nasuprot ekspresivnosti ili promjenjljivosti raspoloženja (umjesto neuroticizma). Impulzivnost – neznatno veća kod muških 0,06 a anksioznost malo veća kod žena (0,28). Npr. žene se nešto više boje pauka i zmija. Otvorenost za iskustva faceta ideje: minimalna razlika – muški – minimalno više (0.03), novija istraživanja: nema razlike!

29. Spolne razlike u seksualnosti - Iznimno plodno područje istraživanja u kontekstu evolucijske psihologije! Najvažniji nalaz: Spremnost na povremene seksualne odnose – muškarci su tome znatno skloniji d = 0.81 Istraživanje koje su proveli (Bleske i Buss, 2001) je pokazalo: Muškarcima je znatno teže održavati prijateljstvo s osobom suprotnog spola nego li što je to ženama. Muškarci su: - skloniji započeti prijateljstvo s osobom suprotnog spola zato jer ih ta osoba seksualno privlači - postoji veća vjerojatnost da će prijatelj suprotnog spola kad-tad početi seksualno privlačiti muškarca nego li ženu - muškarci su skloniji prekinuti takvo prijateljstvo ako nije došlo do seksualnog odnosa (Bleske i Buss, 2001).

30. Spolne razlike u seksualnosti • Veća vjerojatnost da će muškarci prisiljavati žene na seksualne odnose onda kada one to neće nego li što će to žene biti sklone činiti (Buss, 2003).  Takvo ponašanje je prisutno kod onih muškaraca koji su visoko na dimenziji hostilna maskulinost (dominirajući i omalovažavaući stavovi prema ženama) i koji su nisko na dimenziji empatije a visoko na dimenziji narcisoidnosti Ostale dimenzije: • Dimenzija ljudi/stvari (Little, 1972; Lippa, 1998)  vezana je uz profesionalne interese d = 1.35

31. Spolne razlike - samopoštovanje d = 0.21, muški imaju nešto više globalno samopoštovanje Razlike u samopoštovanju najveće su tokom adolescencije a u starijoj dobi se u potpunosti gube. Takav se obrazac razlika može sagledati u kontekstu povećane ženske sklonosti depresivnosti koju pojedini autori vezuju uz ulazak u kompeticiju za partnera a koji se događa upravo u adolescenciji.

32. Spolne razlike – sklonost depresiji - U djetinjstvu nema spolnih razlika u sklonosti depresiji. - Od puberteta na dalje kod žena se ona javlja 2 do 3 puta češće nego kod muškaraca;  25% žena ima barem 1 depresivnu epizodu tokom života dok je to slučaj samo s 10% muškaraca. - Žene su općenito sklonije ruminaciji a ruminacija sama po sebi doprinosi nastanku i održavanju depresije ( Nolen-Hoeksema, Larson i Grayson, 1999).

33. Spolne razlike – sklonost depresiji • Istraživanje koje su proveli Hoyenga i Hoyenga (1993) je pokazalo razlike u mnogim obilježjima depresije između žena i muškaraca: - depresivne žene sklonije jedenju iako je smanjen apetit karakteristika depresije - žene češće plaču dok su muškarci agresivniji - muškarci češće ne dolaze na posao a žene češće traže psihološki tretman - žene češće iskazuju nervozno ponašanje dok su muškarci češće pasivni - među depresivnim studentima muškarci su skloniji povlaćenju i uzimanju droga, te izvješavanju o bolovima u tijelu dok su žene sklonije subjektivnom osjećaju negativnih emocija i padanju samopoštovanja - muškarci će vjerojatnije uspjeti u pokušaju samoubojstva (iz tehničkih razloga)

34. Spolne razlike – sklonost depresiji • Prema jednoj od važnjih teorija češća depresivnost kod žena je vezana uz njihov ulazak u kompeticiju za seksualne partnere i nezadovoljstvo fizičkim izgledom (Hankin i Abramson, 2001). • U prilog teoriji Hankina i Abramsona:  spolne razlike u depresiji javljaju se upravo pri porastu heteroseksualnih interakcija (oko 13. godine života) a muškarci pridaju veću važnost fizičkom izgledu pri odabiru partnera (Buss, 2003).  Upravo je nezadovoljstvo tjelesnim izgledom vezano s depresivnošću kod žena

35. Maskulinost, femininost, androginost i spolne uloge • maskulinost/femininost kao jedna dimenzija  da li se sve spolne razlike mogu podvesti pod tu dimenziju?! • da li pojedinac može istovremeno biti i maskulin i feminin pa se ustvari radi o dvije dimenzije?  androginost • Skale spolnih uloga (Bem, 1974; Spence, Helmreich i Stapp, 1974)  skala maskulinosti: asertivnost, hrabrost, dominantnost, samodostatnost i instrumentalnost  skala femininosti: brižljivost, ekspresija emocija, empatija - Androgini pojedinci – visok rezultat na obje skale; smatrani su psihički najrazvijenijima. - Nediferencirani pojedinci – nizak rezultat na obje skale

36. Maskulinost, femininost, androginost i spolne uloge • Rezultati kasnijih istraživanja ne idu u prilog dvodimenzionalnosti! • Ipak, ne može se isključiti mogućnost da dio pojedinaca posjeduje više ili manje androgene karakteristike!

37. Teorija socijalizacije i socijalnih uloga Osnovna pretpostavka: Dječaci postaju maskulini a djevojčice feminine jer ih roditelji potkrepljuju za takva ponašanja. • Empirijski podaci doista dokazuju da roditelji u većoj mjeri potiću ovisnost kod djevojčica nego li kod dječaka (Block, 1983). • Bandura (1977) : teorija socijalnog učenja: djeca također uče kroz promatranje modela čak i ako direktna potkrepljenja izostanu.

38. Hormonalne teorije • Hormonalni utjecaji na spolne razlike započinju u maternici • Kongenitalna adrenalna hiperplazija (CAH)  ženski fetus ima prereaktivnu adrenalnu žlijezdu što dovodi do disbalansa estrogana i androgena. • Djevojčice sa CAH-om preferiraju muške igračke • Žene sa CAH-om pokazuju poboljšane muške kognitivne sposobnosti: spacijalna rotacija, preciznost pri bacanju predmeta. Također preferiraju tradicionalno muška zvanja.

39.  Testosteron • Kod žena se količina cirkulirajućeg testosterona kreće između 200 i 400 pikograma na mililitar krvi u najnižoj fazi menstrualno ciklusa i između 285 i 445 u najvišoj fazi (neposredno prije ovulacije) • Kod muškaraca se kreće između 5 140 i 6 460 pg • Visoka razina testosterona kod žena vezana je uz odabir tipično muškog zanimanja veći uspjeh u karijeri kod homoseksualnih parova – identifikaciju s maskulinom ulogom zatvorenice s višom razinom testosterona imale su veći broj disciplinskih prijestupa

40. Testosteron • Razina testosterona je kod oba spola vezana uz dominantnost i agresivnost • Studentska bratstva koje karakterizira divlje ponašanje imaju i veću prosječnu količinu testosterona • Količina testosterona najviša pred ovulaciju; žene u istom razdoblju izvještavaju o najvišoj potrebi za seksualnom interakcijom; također izvještavaju o povećanom broju seksualnih odnosa koje su same inicirale • Muškarci s (trajno) višom razinom testosterona izvještavaju o i o višoj seksualnoj motivaciji • Tjedne promjene u razini testosterona kao i one vezane uz godišnja doba također su vezane uz promjene u seksualnoj motivaciji

41. Testosteron • Zaključak o tome da je testosteron “odgovran” za razlike među spolovima nije u potpunosti moguć zbog podataka o utjecaju različitih faktora na razinu testosterona:  kod drugih primata ona raste pri povećanju statusa i dominantnosti u skupini  seksualno uzbuđenje dovodi do porasta razine testosterona  r. testosterona kod navijača se povećava kada njihov tim pobjedi na utakmici  Ipak, da li je stvarno moguće da je razina testosterona kod muškaraca viša zbog situacijskih utjecaja?!

42. Evolucijsko porijeklo spolnih razlika • Različiti selekcijski pritisci za muškarce i žene • Mlade ženke vervet majmuna odabiru lutke i lončiće a mužjaci lopte i autiće (Alexander i Hines, 2002).  Evolucijska psihologija ! Evolucijsko stajalište ne iskuljučuje teoriju socijalizacije! Npr. spolno tipična ponašanja se mogu učiti odnosno pojačavati uvjetovanjem i promatranjem modela.