Download
1 / 28
420 likes | 1.41k Views
TEHNIČKI FAKULTET Sveučilišta u Rijeci. SUSTAVI BALASTA I KALJUŽE. Brodski sustavi. SUSTAV BALASTA.
E N D
TEHNIČKI FAKULTET Sveučilišta u Rijeci SUSTAVI BALASTA I KALJUŽE Brodski sustavi
Kod teretnih brodova može doći do premještanja ili pomicanja tereta u skladištima, smanjenja zaliha goriva i vode i sl. Sve ove pojave utječu na stabilnost broda tijekom plovidbe ili tijekom ukrcaja ili iskrcaja broda. Ove pojave se otklanjaju balastiranjem, odnosno punjenjem ili pražnjenjem balastnih tankova. Sustav balasta služi za punjenje i pražnjenje balastnih tankova, odnosno za uravnoteženje broda.
Poprečni presjek broda i prostor za ukrcaj balasta Prikaz urona i izrona podmornice ukrcajem i iskrcajem balasta
Balastni se tankovi ne smiju koristiti za gorivo ili tekući teret. Ventilske stanice sustava balasta trebaju biti zapornog tipa i preko njih je moguće gravitacijski puniti balastne tankove neposredno preko usisa mora do razine najvećeg urona broda, bez rada pumpi sustava balasta. Nakon toga balastne tankove treba puniti uz pomoć pumpi. Prilikom punjenja balastnih tankova nadolazeća voda istiskuje zrak koji odlazi kroz odušne cijevi izvan broda. Na početku usisne cijevi balasta, postavlja se “zvono” na visini ½ promjera usisne cijevi od dna tanka, zbog smanjenja lokalnog otpora strujanja. U svrhu sigurnijeg pumpanja, u balastnim se tankovima mogu postaviti jedna ili dvije usisne cijevi. Brzina strujanja vode u cijevima sustava balsta ne smije biti manja od 2 m/s.
Pumpe sustava balasta usisavaju more iz "Kingston" košara postavljenih na unutarnjoj strani oplate broda. Košara ima rešetku čiji svijetli presjek mora biti barem 2,5 puta veći od ukupnog presjeka svih priključenih usisnih cijevi. Ugrađuju se najmanje dvije košare, i to jedna unutar strukture dvodna za niski usis, a druga iznad krova dvodna za visoki usis. Košara za visoki usis postavlja se ispod razine najmanjeg urona broda, a koristi se u uvjetima plovidbe broda u plitkim vodama, da se spriječi ulaz pijeska pri usisavanju mora. Usisna košara
U najvišoj točki košare postavlja se odušnik za odzračivanje. Ventili na košari moraju biti pristupačni i njima se mora moći upravljati s podnica. Balastne cijevi prije ugradnje u brod Položaj poklopca otvora balastnog prostora krmenog pika
Sustavi balasta i kaljuže imaju odvojene funkcije, ali su ipak međusobno spojeni cjevovodima. Ovi cjevovodi trebaju biti tako raspoređeni da svaki od ova dva sustava može odvojeno djelovati. Zato za obavljanje ovih službi moraju biti predviđene najmanje dvije pumpe. Brodovi moraju imati zadovoljavajući sustav pumpi koje su u stanju ispumpavati vodu iz bilo kojega prostora i isušivati bilo koji vodonepropusni prostor na brodu, isključujući balastne tankove, tankove goriva, ulja i slatke vode, jer oni imaju svoja posebna sredstva za punjenje i pražnjenje koja su neovisna o sustavu kaljuže. Kapacitet i broj pumpi sustava kaljuže, te njihov raspored i način pogona propisani su pravilima klasifikacijskih zavoda i konvencijom SOLAS (International convention on SAFETY OF LIFE AT SEA). Kapacitet pumpi sustava kaljuže određuje se prema sljedećem izrazu: gdje je du unutarnji promjer cijevi glavne linije cjevovoda kaljuže izražen u mm.
Unutarnji promjer cijevi glavne linije cjevovoda kaljuže određuje se prema izrazu: gdje je: L – duljina broda među okomicama izražena u m, B – najveća širina uronjenog dijela broda izražena u m, D – dubina uronjenog dijela broda prema pregradnoj palubi izražena u m. Unutarnji promjeri cijevi ogranaka sustava kaljuže u skladištima i strojarnici određuju se prema izrazu: gdje je: C – duljina prostora izražena u m, B – Najveća širina uronjenog dijela broda izražena u m, D – dubina uronjenog dijela broda prema pregradnoj palubi izražena u m. Brzina strujanja vode u glavnoj liniji kaljužnog cjevovoda ne smije biti manja od 2 m/s.
Shema sustava kaljuže u strojarnici na simulatoru za obuku posade
Prema pravilima pomorske međunarodne organizacije IMO (International Maritime Organization), kaljužnu vodu iz broda u more treba izbacivati pod nadzorom, na način da ona prethodno prolazi kroz kaljužni separator. Voda sa sadržajem ulja do 15 ppm smije se odvoditi izvan broda. Sustav kaljužnog separatora
Pumpe sustava kaljuže mogu se koristiti za službu balasta, za službu požara i za opću službu. Pumpe namijenjene za sustav kaljuže trebaju biti samocrpnog tipa. Pumpe sišu kaljužu iz posebnih zdenaca raspoređenih u strojarnici, skladištima i drugim prostorima. U tu svrhu nužno je osigurati rad pumpi pri svim nagibima broda. Veličina zdenaca ne smije biti manja od 0,15 m3. U svrhu zadržavanja nečistoća, na počecima usisnih ogranaka cjevovoda postavljaju se košare od probušenog lima s rupama ne manjim od 10 mm i ukupne površine svijetlog presjeka dva puta većeg od presjeka ogranka cijevi. Pumpanje kaljuže se provodi preko zaporno – nepovratnog ventila. Vratilo ovog ventila s kotačem za upravljanje treba biti produljeno iznad podnica na najmanje 460 mm. Ako je strojarnica broda smještena na krmi broda, na prednjoj pregradi se smještaju ventilske stanice zaporno-nepovratnog tipa. Preko njih se crpi kaljuža iz skladišta i drugih prostora. Ovakvim rješenjem ventilskih stanica sprječava se naplavljivanje prostora preko usisa mora.
Cijevi odušnika, preljeva i sondi Odušnici se moraju predvidjeti za sve prostore i tankove predviđene s naljevima i cijevima za pražnjenje. Na najvišoj točki svakog tanka postavlja se odušna cijev koja se vodi na otvorenu palubu, u atmosferu. Kod tankova za gorivo i ulje za podmazivanje, odušne cijevi moraju završavati na otvorenoj palubi tamo gdje izlazni plinovi para ne predstavljaju opasnost od požara ili eksplozije. Odušne cijevi na otvorenoj palubi završavaju s labudovim grlom ili kapom, čime se spriječava ulaz morske vode u tank. Odušne cijevi na otvorenoj palubi moraju imati sigurnosnu mrežicu, koja treba biti skidljiva radi čišćenja. Površina poprečnog presjeka odušne cijevi mora biti 1,5 puta veća od površine presjeka nalijevne cijevi za tankove goriva, a 1,25 puta veća za tankove vode.
Prelijevne cijevi služe da se prilikom punjenja tankova tekućina ne bi prelijevala kroz odušne cijevi po palubi, a isto tako da se spriječi porast tlaka u tanku iznad konstrukcijski dopuštenog tlaka. Prelijevne cijevi tankova goriva i ulja za podmazivanje vode se u poseban tank za prelijevanje prikladne zapremine. Prelijevne cijevi imaju kontrolno staklo koje služi za praćenje prelijevanja ili se koristi alarm upozorenja. Površina poprečnog presjeka prelijevne cijevi mora biti 1,25 puta veća od površine presjeka nalijevne cijevi kojom se puni tank. Zapremina prelijevnog tanka treba biti dovoljna da osigura količinu preljeva koja odgovara za 10 minuta rada pumpe kojom se pripadni tank puni.
Na većim brodovima gdje u strojarnici postoji više taložnih tankova i dnevnih tankova teškog i dizelskog goriva, u cilju smanjenja posebnih odušnih i prelijevnih cijevi, može se predvidjeti rješenje prema sljedećoj slici: Zajednički sustav odušnika i preljeva tankova u strojarnici
Visina razine tekućine u tankovima ili prostorima može se mjeriti pomoću štapova ili mjernih traka koje se spuštaju kroz posebne cijevi, koje se nazivaju sondne cijevi. Na palubi je predviđen otvor s čepom koji je u normalnim prilikama zatvoren. Na njega se nadovezuje cijev koja se spušta do dna tanka. Izlazni krajevi cijevi za sondiranje tankova goriva i ulja ne smiju završavati u prostorijama za putnike i posadu, niti u prostorijama u kojima postoji opasnost od izbijanja požara uslijed izlijevanja iz cijevi. Izlazni krajevi sondnih cijevi ne smiju završavati u prostorijama strojeva. Zdenci za pumpanje kaljuže iz skladišta broda opremljeni su cijevima za sondiranje. Pored kontrole stanja razine u kaljužnom zdencu, ugrađuje se i alarm upozorenja o prekomjernoj razini. Sondne cijevi trebaju završavati na pristupačni mjestima radi mogućnosti mjerenja, a treba ih voditi kroz zaštićena mjesta i prostore. Sondne cijevi tankova pitke vode trebaju biti podignute približno 600 mm iznad palube i imati na kraju čep s navojem.
