1 / 32

Ishodi učenja kao kompetencije - razina kolegija -

IUOUN projekt: Radionica 1. Ishodi učenja kao kompetencije i njihovo mjerenje. Ishodi učenja kao kompetencije - razina kolegija -. Vlasta Vizek Vidović Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu 9. i 10. listopad, 2008. Ključne točke. O IUOUN projektu

urit
Download Presentation

Ishodi učenja kao kompetencije - razina kolegija -

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. IUOUN projekt: Radionica 1. Ishodi učenja kao kompetencije i njihovo mjerenje Ishodi učenja kao kompetencije - razina kolegija - Vlasta Vizek Vidović Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu 9. i 10. listopad, 2008.

  2. Ključne točke • O IUOUN projektu • Izvori promjena u visokom obrazovanju • Kompetencije i ishodi učenja u Tuning projektu • Kako formulirati ishode učenja na razini kolegija

  3. Cilj projekta “Ishodi učenja u obrazovanju nastavnika i učitelja” • Cilj projekta je uspostava pojmovnog okvira i metodologije za određivanje kompetencija kao ishoda učenja u području obrazovanja učitelja i nastavnika te pružanje podrške sveučilišnim nastavnicima u određivanju, praćenju i evaluaciji ishoda učenja. Specifični zadaci : • Izrada strategije za razvoj kurikuluma temeljenog na kompetencijama • Izrada matrice za utvrđivanje kompetencija u području obrazovanja učitelja i nastavnika (engleskoj jezika) • Radionica I. planiranje ishoda učenja na razini kolegija • Radionica II. planiranje kurikuluma temeljenog na kompetencijama • Uspostava mrežnog portala kao podrška u planiranju kolegija/kurikuluma • Diseminacija spoznaja i iskustava.

  4. Provedba projekta • Financijska potpora: Nacionalna zaklada za znanost • Trajanje projekta: 1 godina • Suradne institucije: • Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu • Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu • Sveučilišni računarski centar (SRCE) • Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja - Instituta za društvena istraživanja Zagreb

  5. Izvori promjena u visokom obrazovanju • Odgovornost visokoškolskog obrazovanja prema zajednici i praksi: izravan doprinos potrebama zajednice za kvalificiranom radnom snagom koja može brzo postići visoku djelotvornost, lako reagirati na promijenjene uvjete rada i biti sposobna za cjeloživotno učenje • Želja da se poveća globalna kompetitivnost europskog visokog obrazovanja usklađivanjem razina i ishoda studijskih programa u svrhu prepoznatljvosti, lakše usporedivosti i veće mobilnosti studenata, nastavnika i cjelokupne radne snage. • Pojava novih pristupa učenju i poučavanju koji daju bolje obrazovne rezultate: prihvaćanje konstruktivističkih spoznaja o prednostima poučavanja usmjerenog na studenta i na poticanje njegove aktivnosti umjesto na nastavnika i sadržaj znanstvene discipline (prema Wagenaar, 2008)

  6. “Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” Broj uključenih sveučilišta: 105 Akademska područja: Ekonomija, Geologija, Povijest, Matematika, Fizika, Kemija,Obrazovanje Faze projekta: • definiranje metodologije • utvrđivanje kompetencija na preddiplomskoj i diplomskoj razini • utvrđivanje kompetencija na doktorskoj razini (Sveučilište u Zagrebu – SAG Education) • diseminacija i izrada završnih izvješća po područjima Počeo 2002 – 2008 – 4 faze www.relint.deusto.es/TuningProject/index.htm Tuning General Brochure. Croatian versionhttp://tuning.unideusto.org/tuningeu/images/stories/template/General_brochure_Croatian_version_FINAL.pdf

  7. TUNING projekt“Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” - • CILJEVI PROJEKTA • Razviti akademske profile i poželjne ishode učenja u smislu generičkih kompetencija i specifično-predmetnih kompetencija za 7 disciplina • Osigurati transparentnost obrazovnih struktura i potaknuti dalje inovacije komunikacijom iskustava i prepoznavanjem primjera dobre prakse • Razviti modele koji će poslužiti kao uzor i u drugim područjima na način koji će osigurati njihovu europsku prepoznatljivost i usklađenost diploma • Elaborirati metodologiju za analizu zajedničkih i specifičnih elemenata i pronaći načine njihove sinhronizacije • Povezati se sa sličnim projektima i djelovati sinergistički u smjeru stvaranja jedinstvenog Europskog prostora visokog obrazovanja

  8. Što su kompetencije? Kompetencijepredstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti. U visokom obrazovanju kompetencije se razvijaju u svim programskim jedinicama i utvrđuju se posebno za svaku razinu studijskog programa. Tuning pojmovnik, 2007

  9. Obilježja kompetencije prema Tuning-u Vrste kompetencija • generičke ili opće (prenosive u različita područja djelovanja) • područno specifične (svojstvene određenoj disciplini ili struci) Razvoj kompetencija • ciklički (preddiplomski, diplomski, poslijediplomski stupanj) • integriran kroz sve razine studija Određivanje kompetencija • na razini studija i na razini kolegija • uključenost različitih nositelja interesa (istraživači i sveučilišni nastavnici, diplomirani studenti, poslodavci, krajnji korisnici)

  10. Generičke ili prenosive kompetencije • Instrumentalne: kognitivne sposobnosti, metodološke sposobnosti, tehničke sposobnosti i lingvističke sposobnosti • Interpersonalne: individualne sposobnosti poput socijalnih vještina (socijalna interakcija i suradnja) • Sistemske: sposobnosti i vještine važne za sistemski pristup (kombinacija razumijevanja, senzibilnosti i znanja; upotreba ovih kompetencija podrazumijeva prethodno stjecanje instrumentalnih i interpersonalnih kompetencija)

  11. RANG VAŽNOSTI GENERIČKIH KOMPETENCIJA

  12. Što su ishodi učenja? Ishodi učenja su tvrdnje – napisane od strane akademskog osoblja - o tome što se od studenta očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon završetka procesa učenja. Ishodi učenja moraju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se može utvrditi jesu li ishodi ostvareni. Ishodi učenja su operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti koje su mogu opažati i mjeriti. (Tuning pojmovnik, 2008)

  13. Primjena ishoda učenja u visokom obrazovanju • Planiranje programa/kolegija/nastavne jedinice - ishodi učenja kao očekivanja o tome što će student znati i razumjeti, što će moći učiniti i kakav će steći sustav vrijednosti nakon učenja • Provjera naučenog i kriteriji ocjenjivanja – ishodi učenja kao kriteriji ili standardi za provjeru postignuća nakon izvršenih obveza u kolegiju • Individualni deskriptori kvalifikacija – ishodi učenja kao kompetencije stečene na završetku studija koje se potvrđuju u službenom dokumentu (Dodatak diplomi) • Područni deskriptori kvalifikacija – ishodi učenja kao šire kategorije kompetencija za pojedine discipline • Deskriptori ciklusa “tzv. Dublinski deskriptori” – ishodi učenja kao najšire kompetencije koje se stječu završetkom pojedinog ciklusa bez obzira na disciplinu. (prema Adam, 2008)

  14. Teorijske osnove definiranja ciljeva poučavanja kao ishoda učenja • Taksonomija obrazovnih ciljeva • Teorija konstruktivnog poravnanja • Konceptualni model učenja kao stjecanja kompetencija

  15. Teorijska podloga 1.:Taksonomija obrazovnih ciljeva • Polazi od pretpostavke da se proces učenja odvija postupno od jednostavnijih do složenijih misaonih operacija • Učenje se odvija u više područja i na različitim razinama: kognitivnom, psihomotoričkom/praktičnom, afektivnom • Taksonomija strukturirano prikazuje razine kompetencija u pojedinom području • Svaka kompetencija ilustrirana je aktivnim glagolima što je čini lako razumljivom i nestručnjacima • Primjenjiva je u različitim akademskim disciplinama i služi samo kao predložak za razvoj specifičnih područnih taksonomija Anderson i sur.,2001

  16. Teorijska podloga 2.: Konstruktivno poravnanje (constructive alignement ) Pristup u kojem planiranje kolegija započinje jasnom slikom o tome što će studenti biti u stanju pokazati/učiniti nakon udovoljavanja zahtjevima kolegija. Zatim slijedi poravnanje sadržaja, metoda poučavanja i načina provjere naučenog s očekivanim ishodima kako bi se utvrdilo je li učenje dovelo do željenih promjena u znanju, vještinama i uvjerenjima. (Biggs, 2001)

  17. Teorijska podloga 3.Konceptualni model učenja u VO Voorheees, (2001)

  18. Kolegij temeljen na ishodima učenja Koraci u planiranju: • Utvrdite kome je kolegij namijenjen? Zašto bi ga studenti željeti upisati? Koja su predznanja i iskustva da za praćenje nastave? • Odredite što je cilj poučavanja u kolegiju, koje će opće i specifične kompetencije student steći kroz kolegij? • Odrediti ishode učenja: što će nakon izvršenih obveza u kolegiju studenti moći učiniti, što će znati i razumjeti i kakve će vrijednosti zastupati • Odaberite ključne sadržaje /teme/ koje su bitne za ostvarivanje očekivanih ishoda

  19. Koraci u planiranju(nast.) • Utvrdite načine učenja: koje zahtjeve i obveze studenti moraju ispuniti u okviru kolegija? Kako će doći do ključnih informacija? Na koji će način dobiti povratne informacije o napredovanju? • Koje ćete nastavne metode/tehnike primijeniti za poticanje učenja kako bi studenti uspjeli ostvariti očekivane ishode učenja? • Na koji ćete način provjeriti jesu li očekivani ishodi ostvareni? kako ćete vrednovati njihovo postignuće? • Kad ste zapisali odgovore na pitanja od 1 do 6 zamolite kolegu da vam pročita vaš tekst i kaže je li mu sve jasno i što misli o primjerenosti, relevantnosti i izvodljivosti vašeg plana!!!! (prema Baume 2001)

  20. Bloomova taksonomija kao okvir za definiranje ishoda učenja • Kognitivna dimenzija(Bloom, 1956) • Afektivna dimenzija(Krathwol i sur.,1964) • Psihomotorička dimenzija(Simpson, 1972) ► revizija kognitivne dimenzije(Anderson i sur., 2001)

  21. Kognitivno područje • Znanje: definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti, zapamtiti, • Razumijevanje: klasificirati, opisati, raspraviti, izdvojiti, pretvoriti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti • Primjena: primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti, odigrati, skicirati, planirati • Analiza: raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati • Sinteza (kreacija): urediti, uskladiti, složiti, sakupiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, napisati, predložiti • Evaluacija: utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati

  22. Primjeri za kognitivno područjeNakon obavljenih obveza u kolegiju student će moći: 1. 2. 3. 4. 5. 6. • Navesti kriterije za dijagnozu PTSP • Opisati kako se odvija proces fotosinteze • Objasniti ekonomske i političke posljedice 1. svjetskog rata • Klasificirati otrovne i neotrovne gljive • Konstruirati upitnik zadovoljstva u poslu • Primijeniti znanje o kontroli infekcija u operacijskoj sali • Utvrditi rodne razlike u komunikacijskim vještinama • Identificirati glavne metodološke pogreške u istraživačkom nacrtu. • Organizirati radionicu za učenike na temu rješavanja sukoba. • Sumirati mjere za očuvanje okoliša u nacionalnom parku • Procijeniti učinkovitost mjera za suzbijanje alkoholizma među mladima • Argumentirati svoje stajalište u vezi rada nedjeljom.

  23. Psihomotoričko područje • Percepcija: izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, izdvojiti • Spremnost: početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati, odgovoriti • Vođeni odgovor: oponašati, prirediti, rastaviti, razdvojiti, sastaviti • Automatizirani odgovor:izvesti, konstruirati, podići, provesti • Složena operacija: popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati • Prilagodba:prilagoditi, uskladiti, reorganizirati, promijeniti, preokrenuti • Stvaranje:izgraditi, konstruirati,urediti, izumiti, dizajnirati, kombinirati

  24. Primjeri za psihomotoričko područjeNakon obavljenih obveza u kolegiju student će moći: • Povezati stihove s odgovarajućom melodijom • Pokazati želju da nauče izrađivati fotografije u photo shopu • Izvesti kolut naprijed uz demonstraciju nastavnika • Kalibrirati mjerni instrument. • Onesposobiti virus u računalu. • Prilagoditi visinu glasa tijekom izlaganja veličini u dvorane. • Napisati prigodnu kompoziciju za zborsko pjevanje.

  25. Afektivno područje • Prihvaćanje: identificira, prepoznaje, sluša, slijedi, upotrebljava • Odgovaranje: odgovara, pomaže, izvještava, pozdravlja, čita, kaže • Vrednovanje: dopunjavati, objasniti, razlikovati, suprotstaviti se • Organizacija: generalizira, dovršava, integrira, priprema, sažima • Inegritet: ocijeniti, zastupati, kvalificirati, utjecati, riješiti, predložiti

  26. Primjeri za afektivno područjeNakon obavljenih obveza u kolegiju student će: • Prihvatiti odgovornost za sigurnost djece povjerene na čuvanje • Poštovati načelo povjerljivosti u odnosima klijenta i terapeuta. • Zalagati se za primjenu etičkih standarda u poslu • Prepoznati vlastite jake i slabe strane • Održavati zdrave prehrambene navike

  27. Nekoliko praktičnih savjeta • Ishode učenja UVIJEK opišite kao mjerljive aktivnosti • Zapišite ih u obliku: “Nakon učenja u kolegiju student će moći… • Izbjegavajte duge i složene tvrdnje i nepoznate riječi • Izbjegavajte preopćenite glagole (znati, razumjeti, osvijestiti) • Izbjegavajte komparative “bolje” ili “više” jer podrazumijevaju mjerenje prije i poslije učenja • Opća preporuka: odaberite najviše 5 do 7 ishoda za pojedini kolegij (Kennedy, 2008)

  28. Podsjetnik za definiranje ishoda učenja? • Jesam li svaki ishod opisao služeći se jednim aktivnim glagolom? • Jesam li izbjegavao neodređene i pasivne glagole: saznati, biti upoznati, postati svjesni, biti izloženi? • Jesam li uključio različite razine složenosti po uzoru na Bloomovu taksonomiju? • Jesu li moji ishodi učenja mjerljivi i vidljivi? • Jesu li svi ishodi učenja povezani sa ciljevima i sadržajem kolegija? • Jesam li uz ishode učenja definirao ciljne kompetencije kao specifične ili opće? (Kennedy, 2008)

  29. Primjer poravnavanja

  30. Prednosti upotrebe ishoda učenja Za studente: • Vođenje kroz proces učenja • Razjašnjenje očekivanih ishoda • Razumijevanje zahtjeva i obveza u kolegiju • Mogućnost praćenja vlastitog napretka u kolegiju Za nastavnike • Preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj • Usmjeravanje na ono što žele postići kod studenata • Pomažu nastavniku u artikuliranju zahtjeva kolegija • Pojačavaju vezu između ciljeva, utvrđivanja postignuća i kriterija ocjenjivanja Za poslodavce • Olakšavaju vidljivost i razlikovanje akademskih programa • Pomažu poslodavcima u prepoznavanju stečenih kompetencija stekli studenti (Vincent, 2008, Kreger, 2008) 30

  31. Potencijalni nedostaci upotrebe ishoda učenja • Mogu ograničiti učenje ako su ishodi učenja preusko definirani – smanjenje intelektualnog izazova za studente. • Primjena načela poravnanja može djelovati redukcijski budući daje lakše mjeriti ishode učenja na nižim razinama • Opasnost od poticanja studenata da uče samo za ispit (površinsko procesiranje) • Neadekvatno poravnavanje može zbuniti studente i nastavnike-suradnike na kolegiju • Rizik od zanemarivanja nekih aspekata učenja: mogućnosti izbora zadataka, vrijednosti/afektivnh komponenti, prenosivih vještina, metakognitivnih vještina, kontekstualizacije učenja 31 (Kennedy, 2008)

  32. Planiranje poučavanja i evaluacija ishoda započinju u istoj točci!

More Related