POMOZIMO DJECI DA NAUČE UČITI

1. POMOZIMO DJECI DA NAUČE UČITI

2. Svako dijete prirodno voli i želi učiti - važno naći način kako bi tu želju održavali kroz školovanje • Školsko učenje različito od životnog – potrebno naučiti tehnike učenja • poteškoće u učenju  važno reagirati kako bi se što prije otklonile • Kad je roditelj zainteresiran za ono što se djetetu u školi događa  dijete dobiva osjećaj da nije samo, da je važno  rastenjegovo samopoštovanje

3. Kako roditelj može pomoći? • Omogućavajući uvjete u domu za nesmetano učenje djeteta • Davanjem uzora djetetu pozitivnim stavom prema učenju • Razvijanjem radnih navika i vještine planiranja vremena • Poticanjem čitanja • Poticanjem motivacije za učenje • Poučavajući dijete tehnikama učenja

4. Uvjeti za nesmetano učenje • Zdrava prehrana i dovoljno sna • Emocionalno stabilno okruženje • Stalno mjesto za rad • Izolacija od zvučnih podražaja • Računalo isključeno (ako nije potrebno baš za učenje) • Radni materijali i pribor na dohvat ruke • Dobro osvjetljenje radnog mjesta

5. Uvjeti za nesmetano učenje • Da bi dijete uspješno učilo, treba se dobro osjećati. Gladno, umorno, žalosno i ljutito dijete pažnju usmjerava na “signale neugode” iz organizma i ne može se usmjeriti na učenje. • Ako je dijete žalosno ili ljuto (dobilo je slabu ocjenu, posvađalo se s prijateljem i sl.), najprije popričajte s njim o onome što ga muči, dopustite mu da “izbaci” negativne emocije

6. Razvijanje radnih navika i planiranje • Najbolje vrijeme za učenje i pisanje domaćih zadaća razlikuje se od djeteta do djeteta • Važno je da dijete prvo zadovolji potrebu za hranom i odmorom! • poslušajte ritam svoga djeteta i ne namećite svoj! (nekoj djeci je potrebno prvo druženje i igra, dok neka žele prvo ispuniti svoje obveze) • rituali vezano uz učenje • približno u isto vrijeme

7. Razvijanje radnih navika i planiranje • Pomozite djetetu da isplanira vrijeme potrebno za učenje i pokažite mu koliko je važno držati se vlastitog plana – roditelj treba biti dosljedan • Ne zaboraviti na odmore – unaprijed isplanirati • “srediti” “gutače vremena” (tel. poziv, tv program, mlađi brat/sestra, nepospremljeno radno mjesto ili dr.) • Poteškoće započinjanja – uvijek početi s nečim lakšim, zabavnijim, bližim • Podijeliti zadatke u više manjih • Poticati samonagrađivanje

8. Primjer organiziranja vremena • Zajedničko planiranje vremena – dijete mora aktivno sudjelovati Danas ću: Ručak– u 14,00 sati Odmor do 15 h Napisati zadaćuiz matem.- od 15,00 do 16,00 Odmor ½ h Učiti prirodu- od 16.30, do 17,30 Igranje na igralištu- od 17,30 do 19,00 Večera-19,00 do 19,30 Ponoviti prirodu- od 19,30 do 20,00 Gledanje TV - od 20.00 do 21.30

9. Ili drugi primjer:

10. Motiviranje na učenje • Učite zajedno nove stvari koje nemaju veze sa školskim gradivom i pokazujte mu koliko vas to raduje • Više manjih “međuciljeva”  doživljaj uspjeha (staviti na vidno mjesto) • Objasnite zašto su nam neka znanja važna (lakše učimo ako nam je jasna svrha) • Nagrađivanje - umjereno i ciljano (nagrada ne bi smjela postati svrha učenja); • Nagrade ne uvijek materijalne i ne redovite • Izmislite igru pronalaženja pozitivnog u naizgled dosadnim stvarima. • Kažnjavanje – jasna očekivanja, dosljednost, vremenski ograničeno, uskraćivanje nagrade • Nemojte paničariti oko ocjena – ocjene nisu mjerilo vrijednosti djeteta • Pokažite interes i za ostala područja njegovog života, osim škole

11. Poticanje na čitanje • Temelj školskog učenja je dobro razvijena vještina čitanja – roditelj treba poticati • Zajedničko čitanje i razgovor o pročitanome - dio obiteljskog rituala • Važno je da dijete vidi u roditelju želju, spremnost i radost čitanja • Pretjerana upotreba ostalih medija ne potiče čitanje • zajednički posjeti knjižnici i knjižari • Pokažite zanimanje za ono što dijete čita, pomozite mu pitanjima, ali pisanje lektire mora biti djetetov posao!

12. Poboljšati pamćenje • Da bi dijete moglo dobro pamtiti, osnovni uvjet je sposobnost usmjeravanja i koncentriranja pažnje • djeca obasuta nizom podražaja  učiti kako svjesno usmjeriti pažnju (problem računalnih igara) • Vježbati korištenje svih osjetila - svjesno usmjeravanje pozornosti na jednu stvar • Vježbe za koncentraciju – tradicionalne društvene igre (memory, labirinti, traženje razlika, puzzle i sl.) • Za koncentraciju je važno i kretanje na svježem zraku, razvijanje grube i fine motorike

13. Poboljšati pamćenje • Djeca koja su nemirna, prelaze iz aktivnosti u aktivnost, lako odustaju nakon neuspjeha - jasno određeni rituali i čvrst raspored aktivnosti! • Bodovanje dovršenih aktivnosti (i ponovljenih pokušaja) • Dosljednost roditelja - barem djelomično dovršena obaveza prije dogovorene ugodne aktivnosti

14. Poboljšati pamćenje - tehnike • Učenje s podsjetnicima – asocijacije • Početna slova – nabrajanje • Smiješna ili neobična rečenica od riječi koje počinju istim početnim slovima(npr. “Moj veliki zeleni mačak jedne subote ugleda naše planete: Merkur, Veneru, Zemlju, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluton”) • Zamišljanje slika u vezi s gradivom • Lokus metoda • Pisanje šalabahtera • Napraviti plakat za učenje koji će visjeti na istaknutom mjestu • Mentalne/umne mape

15. Što je još važno za učenje? • Naučeno gradivo koje se ne koristi - zaboravljanje  neophodnoponavljanje naučenog Temeljna pravila ponavljanja: • Bolje je učiti manje cjeline (ili manje riječi) odjednom, uz ponavljanje prethodnog • Ponavljanje bi trebalo uslijediti što prije nakon prvog učenja • više ponavljanja  dulje zadržavanje u pamćenju,  brže prizivanje u sjećanje • Važno je da dijete može prepričati dio gradiva svojim riječima – ponavljati naglas (postavljajte mu pitanja)

16. Tu dolazimo i do domaće zadaće: • Domaća zadaća je ponavljanje i uvježbavanje nastavnog gradiva obrađenog na satu • Primjena naučenog gradiva na novim zadacima - bolje uvježbavanje • poticanje samostalnog rada • uočavanje nejasnoća, mogućnost traženja dodatnih objašnjenja • u jednoj zadaći primjenjuje znanja iz raznih područja (npr. u nekom sastavu ili projektu) • razvijanje samodiscipline i osjećaja odgovornosti za vlastito učenje, • Potiče razvijanje vještine vremenskog planiranja.

17. Pomoć u pisanju domaćih zadaća – ako je potrebno - samo objasniti ono što mu nije jasno, pomoći da uoči greške i samo ih ispravi. • Nikako nemojte umjesto njega rješavati zadatke jer mu time šaljete poruku da ne vjerujete u njegove sposobnosti i navikavate ga da netko drugi radi umjesto njega.

18. Koliko roditelj treba učiti s djetetom? • Važan dio učenja je produbljivanje razumijevanja gradiva i odvajanje bitnog od nebitnog. • Nije poželjno da roditelji umjesto djece čitaju lekcije, zapisuju ili im prepričavaju sažetak koji onda dijete treba naučiti učit će mehanički i bez razumijevanja, a gradivo će brzo zaboraviti. • Izuzetak ovom “pravilu” su djeca s problemima pisanja i/ili čitanja  roditelji trebaju pomagati u svladavanju sadržaja prema uputama stručnjaka. • Čak i kada ima poteškoće čitanja i/ili pisanja, dijete ne treba potpuno osloboditi čitanja i pisanja.

19. Preporučujemo: • Kolb, K., Miltner, F. (2005.) Lakše učenje uz zabavu i razmišljanje, Zagreb: Mozaik knjiga • Pejnović, S. (2004.) Moć dobrih odluka na putu do zvijezda, Varaždinske Toplice: Tonimir • Delač, Hrupelj, Miljković i sur. (2000.) Lijepo je biti roditelj. Zagreb: Creativa. • Brdar, Rijavac (1998.). Što učiniti kada dijete dobije lošu ocjenu? Zagreb: IEP. • Faber, A., Mazlish, E. (2000.). Kako razgovarati s djecom...da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga. • Čudina-Obradović, M. (1997.). Igrom do čitanja. Zagreb: FotoMarketing. • Willis, M., Kindle Hodson, V. (2004.). Otkrijte stil učenja vašeg djeteta. Lekenik: Ostvarenje • Dennison, P., Dennison, G. (2008.) Brain gym. Buševec: Ostvarenje

20. Hvala na pažnji!