1 / 24

Uvod u pravo evropskih integracija

Uvod u pravo evropskih integracija. Šta sve spada u evropske integracije Savet Evrope, Evropska Unija, OEBS, ZEU... Novi predmet – cilj je upoznavanje sa regionalnim integracijama. Sadr ž ina subjektiviteta u medj. pravu. Sadr ž ina subjektiviteta

verena
Download Presentation

Uvod u pravo evropskih integracija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Uvod u pravo evropskih integracija Šta sve spada u evropske integracije Savet Evrope, Evropska Unija, OEBS, ZEU... Novi predmet – cilj je upoznavanje sa regionalnim integracijama

  2. Sadržina subjektiviteta u medj. pravu Sadržina subjektiviteta 1. da je nosilac prava i obaveza, to je pravna sposobnost na medj. planu 2. da je odgovoran prema medjunarodnom pravu, pravila se dele na primarna i sekundarna, primarna su ona koja odredjuju prava i obaveze, a sekundarna su ona koja uspostavljaju obavezu nadoknade stete ako dodje do krsenja primarnih. Tu se onda zasniva novi pravni odnos 3. da moze da stiti svoja prava na medj. planu, mirno resavanje sporova (diplomatsko – pregovori, dobre usluge, anketne komisije, posredovanje i izmirenje - i sudsko – arbitraze ili medj. sud pravde) 4. subjekti stvaraju pravo – rezervisano samo za drzave Jedino drzave ispunjavaju sve elemente subjektiviteta

  3. Osnovni subjekti u medj. pravu Osnovni subjekti su drzave i medjunarodne organizacije U klasicnom medj. pravu subjekti su bili i vladari, zatim kroz 19. vek i recne komisije, javljali su se jos i ustanici, privremene vlade i Vatikan Medjunarodne organizacije su izvedeni subjekti i iako su samostalni subjekti one zavise od drzava clanica koje ih mogu menjati ili ukidati Prvobitno nastaju recni savezi i komisije (Komisija za Rajnu 1831, Evropska dunavska komisija iz 1856) njih odlukuje nadnacionalni karakter. Potom se osnivaju tehnicke organizacije Medjunarodna telegrafska unija 1865, Svetski postanski savez 1874, Svetska organizacija za zastitu autorskih prava 1886, Svetska zdravstvena organizacija 1902… Posle I Svetskog rata osniva se Drustvo naroda kao sveopsta i univerzalna organizacija sa veoma ogranicenim domasajem, ali vrlo znacajna jer je stvorila osnov za formiranje Ujedinjenih nacija

  4. Definicija i bitni elementi medj. organizacije Definicija medj. organizacije je da su to institucionalni akteri za održavanje medjunarodnih odnosa. Bitni elementi 1. Nastaju osnivackim ugovorom – statut, povelja, pakt 2. Samostalni su subjekt medj. prava 3. Odgovorni su za povrede medj. prava 4. Mogu da zastite svoja prava na medj. sceni 5. Imaju stalne organe 6. Finansiraju se od strane drzava clanica

  5. Podela medj. organizacija Podela medj. organizacija – 1. Prema prostoru delovanja - univerzalne i regionalne, 2. Prema stepenu ovlascenja – sveopste (najblize su drzavama prema obimu ovlascenja) i specijalizovane 3. Prema nacinu sprovodjenja odluka – nadnacionalne i koordinirajuce 4. Prema karakteru clanova – medjudrzavne i nevladine Medjunarodni sud pravde je raspravljao o obimu subjektiviteta medj. organizacije 1949. godine u Savetodavnom misljenju o nadoknadi stete prema Ujedinenim nacijama – doslo je smrti grofa Bernadota kao eksperta u posmatrackoj misiji UN u Izraelu, Sud je istakao da subjekti prava u nekom pravnom poretku nisu neophodno identicni u pogledu njihove prirode i obima njihovih prava, njihova priroda zavisi od potreba zajednice. Sud je istakao da to ne znaci da je ona drzava ili super-drzava. Pitanje je bilo da li UN imaju subjektivitet da od drzave traze nadoknadu stete – Sud je zakljucio da posto imaju sposobnost da odrzavaju mir i bezbednost po Povelji, a misija je bila u toj funkciji onda UN imaju pravo na odstetni zahtev

  6. Teorije o subjektivitetu medj. organizacija Osnovne teorije o subjektivitetu medj. organizacije 1. teorija delegiranih ovlascenja – mogu samo ono na sta su izricito statutom ovlascene 2. teorija inherentnih ovlascenja – posto su subjekti onda imaju pun kapacitet 3. teorija impliciranih ovlascenja – imaju kapacitet u skladu sa ciljevima i motivima prema kojima su osnovane Treca je potvrdjena i pomenutim misljenjem iz 1949. godine i novim savetodavnim misljenjem iz 1996. godine kada je Svetska zdravstvena organizacija pokrenula pitanje stetnosti upotrebe nuklearnog oruzja. Sud je zakljucio da se kapacitet medj. organizacije zasniva na nacelu specijalnosti dakle samo u okviru duha ovlascenja koja su joj poverena.

  7. Obim i podela subjektiviteta medj. organizacija Subjektivitet medjunarodnih organizacija se prostire na medjunarodnom i na unutrasnjem planu. Pravni polozaj je regulisan 1. ugovorm o osnivanju 2. ugovorima koji se sklapaju sa drzavama clanicama 3. ugovorom sa drzavom sedista Subjektivitet na medjunarodnom planu obuhvata 1. pravo zakljucenja ugovora u zavisnosti od obima nadleznosti, prvobitni ugovori bili su ugovori o sedistu, a prvi znacajniji je ugovor Drustva naroda sa Svajcarskom iz 1926. godine, Ujedinjene nacije su zakljucile ugovor za SAD 1947. godine 2. pravo poslanstva – uglavnom je pasivno 3. pravo zastite svojih prava i odgovornost, za pojedine i mogucnost trazenja savetodavnog misljenja od MSP Prema clanu 104. UN uzivaju pravnu sposobnost na teritorijama drzava clanica koja im je potrebna za obavljanje funkcija, ciljevi UN ne bi mogli biti ostvareni bez upotrebe takve siroke pravne sposobnosti Subjektivitet medj. organizacija je funkcionalne prirode

  8. Medjunarodne organizacije ne mogu da stvaraju obicajna pravna pravila kao i da vrse kodifikacije Treba ih razlikovati od obicaja unutar organizacije, interni obicaji Izuzetak je EU koja je u ime drzava clanica ratifikovala neke Konvencije – Primer Konvencija o pravu mora iz 1982. Najveci obim subjektiviteta imaju UN, ali i NATO Subjektivitet na unutrasnjem planu 1. pravo sticanja imovine 2. parnicna sposobnost 3. imunitet na teritoriji drzava clanica 4. posedovanje fondova 5. isticanje zastave 6. oslobodjenje od poreza 7. fiskalne i valutne olaksice 8. pravo izdavanja putnih isprava 9. nepovredivost prostorija

  9. Pravo Evropske Unije “Evropa neće biti izgradjena odjednom ili na osnovu jedinstvenog plana. Biće igradjena kroz konkretna dostignuća, koja prvenstveno stvaraju solidarnost de facto.” Robert Šuman

  10. Uvodna razmatranja Nova tvorevina u medj. pravu EU nije još “gotov proizvod”, ona je u procesu evolucije i ne može se predvideti konačni oblik koji će dobiti – Klaus Borhard Koliko je fleksibilan jedinstveni institucionalni okvir EU - postavljen na tri stuba saradnje, sa aspekta njegovog reformisanja? Kakva je i kolika uloga Evropskog parlamenta? Koliki je stepen i koji su načini otklanjanja demokratskog deficita EU? Konačno, koji je krajnji cilj ekonomskog ujedinjavanja u okviru EU?

  11. Počeci evropskih integracionih procesa Ideja o ujedinjenoj Evropi datira od davnina. Javlja se u delima Viktora Igoa, Emanuela Kanta. Projekti ujedinjenja su varirali izmedju dobrovoljnih I nasilnih, ali je predmet paznje usmeren samo na one mirnodopske. Pokret Panevropske unije je svojim idejama obeležio period između dva svetska rata (Adenauer, Pompidu -clanovi). Aristid Brijan je 1929. godine u Drustvu naroda izneo projekat Ujedinjene Evrope Proces razvoja evropske integracije karakterišu dva pristupa: federalistički i funkcionalistički. Pored toga postojala je I ideja ujedinjenja putem konfederacije. Primenom funkcionalističke metode nastala je EZUČ, 1951.- sektorsko, postepeno ujedinjavanje sa krajnjim ciljem povezivanja svih sektora u jednu celinu Šumanova deklaracija (1950.) sadržala je predlog Nemačkoj da se pod zajedničku kontrolu stavi proizvodnja uglja i čelika, pod okriljem EZUČ. Federalizam podrazumeva integrisanje drzava kroz njihovo veliko odricanje od suverenosti u korist jedne para-drzavne tvorevine na medjunarodnom planu

  12. Stvaranje EZUČ To je prva međunarodna organizacija sa elementima supranacionalnosti: - Delegirana suverena prava država članica na EZUČ u Ugovorom određenoj granici (ugovor-zakon) Većinsko odlučivanje, Organi Zajednice su nezavisni od nacionalnih interesa, Pravni akti EZUČ imaju veću pravnu snagu od nacionalnih ako proističu iz ovlašćenja EZUČ, a neki su i direktno primenljivi. Cilj osnivanja EZUČ je stvaranje zajedničkog tržišta uglja i čelika kroz ukidanje svih restrikcija trgovini ovim proizvodima. Prethodnice stvaranja EZUČ bile su prilike u ratom uništenoj Evropi i Maršalov plan pomoći SAD.

  13. Konferencija u Hagu i Savet Evrope Skup svih federalističkih pokreta iz 19 zemalja na čelu sa Čerčilom u Hagu 1948. i usvajanje “Poruke Evropljanima” Jasno izražavanje volje za ujedinjavanjem zapadno-evropskih država Neposredni uticaj na formiranje Saveta Evrope maja 1949. sa sedištem u Strazburu – baza delovanja je konsenzus Cilj osnivanja: zaštita ljudskih prava i parlamentarne demokratije (Evropska konvencija o ljudskim pravima, 1950, Sud za ljudska prava) Jasno istaknuto da pitanja odbrane nisu predmet Saveta Evrope, to je bilo prepusteno NATO savezu Delovanje federalista u okviru Saveta Evrope uticalo na osnivanje EZUČ kao sektorskog ujedinjavanja Luj Kartu: “EZUČ je funkcionalna konstrukcija, čiji je zadatak da pripremi političku uniju putem stvaranja ekonomske solidarnosti”

  14. Razlozi osnivanja evropskih zajednica Glavni razlozi ujedinjenja Resavanje problema Francuske I Nemacke Opasnost od sirenja komunizma sa istoka Podsticaj SAD-a Nuklearni stit Hladni rat Prvi ugalj I celik jer je to bilo neophodno za posleratnu obnovu drustva

  15. Organi EZUČ i nadnacionalnost Pariskim ugovorom 1951. šest zemalja osnivača (Italija, F, N I Benelux) formirale su EZUČ, Ugovor stupio na snagu 25. juna 1952. a zaključen je na 50 godina Visoka vlast – glavni organ, nezavisna je od uticaja država članica, donosi odluke i preporuke sa obaveznom pravnom snagom i direktnom primenom – preteca danasnje Evropske Komisije Primat komunitarnih normi nad nacionalnim Protivteža je Savet ministara kao izraz nacionalnih interesa Parlament i Sud pravde čine osnovu četvorougaone institucionalne strukture Parlament bio sastavljen, do 1979. od predstavnika nacionalnih skupština; funkcije - savetodavna uloga, budzetska (predlozi izmene budzeta) i administrativna kontrola Visoke vlasti Sud pravde je garancija poštovanja komunitarnog prava (čl. 31 Pariskog ugovora)

  16. Ciljevi osnivanja EZUČ Stvaranje zajedničkog tržišta uglja i čelika (strateški sektori privrede) kroz ukidanje carina i kvantitativnih ograničenja, kontrola cena, ukidanje diskriminatronih mera, državnih subvencija, slobodni promet, unapredjenje investicija i uslova rada, kao i strukturno prilagodjavanje industrije uglja i čelika zemalja članica Širi kontekt ovog ujedinjavanja je bio očigledan – težnje ka federalnoj osnovi Zapadne Evrope “Evropa neće biti izgradjena odjednom ili na osnovu jedinstvenog plana. Biće igradjena kroz konkretna dostignuća, koja prvenstveno stvaraju solidarnost de facto.” Šuman Organi EZUČ imaju pravo informisanja u sklopu saradnje s državama članicama Ovlašćenje Visoke vlasti da izriče kazne preduzećima u slučaju kršenja njenih odluka , pravo ubiranja poreza na proizvodnju

  17. Plevenov plan i Evropska odbrambena zajednica – odraz federalizma Ideja stvaranja Evr. Odbrambene zajednice 1950. u izveštaju Čerčila Savetu Evrope (Evropska vojska) i u obliku Plevenovog plana Rukovodstvo Evr. Ministra odbrane i direktna kontrola Evr. Parlamenta i finansiranje zajedničkim sredstvima Institucionalni model po uzoru na EZUČ – prenos dela suvereniteta država članica na vojnom polju Maja 1952. potpisan je ugovor o osnivanju, praćen idejom stvaranja Evr. Političke zajednice na federalnim principima Avgusta 1954, došlo do neuspeha realizacije usled odbijanja Francuske da ratifikuje ugovor o osnivanju Slaba zamena je osnivanje Zapadno-evropske unije 1954, kao način kontrole naoružavanja Nemačke u formi klasične međ. organizacije (kolektivna samoodbrana)

  18. Stvaranje EEZ – Rimski ugovori 1957. Stvaranje zajedničkog tržišta uglja i čelika nije bilo moguće ograničiti, s obzirom na suštinsku ulogu ove dve sirovine za privredu - unapred bila predodređena dalja ekonomska integracija u obliku EEZ. Dobro funkcionisanje EZUČ uticalo na novu inicijativu zemalja Benelux-a da se pregovara o novim sektorima ujedinjavanja U Mesini je potpisana Rezolucija MIP-ova o težnji za ujedinjenjem na ekonomskom planu, 1955. Spakova komisija je predložila stvaranje dve Zajednice: EEZ i EURATOM, 1956. U Rimu 1957. potpisana dva osnivačka ugovora, a stupili na snagu januara 1958. – Rimski osnivacki ugovori Evropskih zajednica (na neodredjeni period)

  19. Evropska ekonomska zajednica EEZ - zajednicko trzistei postupna izgradnja carinske unije kroz eliminaciju carina medju drzavama clanicama, kao i kvantitativnih ogranicenja. Istovremeno i stvaranje zajednicke carinske tarife prema proizvodima iz zemalja neclanica u prelaznom periodu od 12 godina. Princip funkcionisanja zajedničkog tržišta je slobodna konkurencija I 4 osnovne slobode Carinska unija realizovana 1. jula 1968. Preduslov zajedničkog tržišta – harmonizacija relevantnih nacionalnih propisa i primena zajedničkih politika (poljoprivreda, trgovina, saobracaj I razvoj) Obaveza usvajanja sekundarnog komunitarnog zakonodavstva za kreiranje zajedničkog tržišta (uputstva, odluke i pravilnici) Formulisanje zajedničke trgovinske politike EEZ Rimski osn. Ugovor – okvirnog tipa, okvirno regulise ovlascenja organa EEZ, posebno Saveta ministara Povratak funkcionalizmu (ujednjavanje po fazama) Divergentni interesi 6 drzava osnivaca I pobeda zaj. interesa za privrednim napretkom

  20. EEZ i EURATOM Ciljevi osnivanja EURATOM: Doprinos razvoju evropske nuklearne industrije, Smanjenje troškova istraživanja, Podsticanje investicija, Osiguranje snabdevanja atomskim gorivom. * Slabiji elementi nadnacionalnosti kod EEZ i EURATOM u odnosu na EZUČ - centralno mesto Saveta ministara gde su države neposredno predstavljene Odvojeni pravni subjektivitet u međunarodnim odnosima sve tri Zajednice. Rimski ugovori – traite cadre tj. okvirno regulišu ovlašćenja komunitarnih institucija dajući im široke legislativne mogućnosti, posebno Savetu ministara - Neograničeno trajanje Rimskih ugovora (sada čine deo Ugovora o EU – prvi komunitarni stub EU)

  21. Institucionalni sistem Evropskih zajednica Parlament i Sud pravde su od početka osnivanja EEZ bili zajednički za sve tri Zajednice Integracija organa 1965. Briselskim ugovorom (Komisija i Savet) – jedinstveni institucionalni sistem Zajednice i jedinstveni budžet Komisija – uloga izvršnog organa, nadnacionalni karakter (komesari ne smeju primati instrukcije svojih vlada, vrše ovlašćenja nezavisno) Savet ministara – zakonodavni organ i centralno mesto u sistemu odlučivanja i u institucionalnoj strukturi Parlament – počev od 1979. direktno biranje delegata iz država članica, ograničena zakonodavna i široka savetodavna uloga, za razliku od nacionalnih skupština i grupisanje po partijskoj pripadnosti - nadnacionalnost Sud pravde (ECJ) – blizak nacionalnim sudovima po strukturi, obavezna nadležnost (a ne uslovljena pristankom država) za zaštitu komunitarnog pravnog sistema i kontrolu njegove primene

  22. Odnosi izmedju drzava clanica Najjacu poziciju imala je Francuska Dominantna uloga Generala de Gola koji je bio protivnik prosirenja sa V. Britanijom V. Britanija nije htela zbog politike izolacionizma, ali I iz prakticnih razloga jer je imala dozu rezerve u pogledu uspeha integrisanja Inicijativa za politickom i odbrambenom zajednicom plan Fuse 1. i 2. 1965. Francuska napusta zasedanje Komiteta ministara –politika prazne stolice- 1968 odlazak de Gola I stvaranje preduslova za prijem V. Britanije Komisija u prvim godinama igra najvecu ulogu

  23. Proširenje Evropskih zajednica Pored smanjenja stepena nadnacionalnosti prilikom formiranja EEZ, momentum evropskog ujedinjavanja bio oslabljen i cinjenicom nepristupanja V. Britanije EFTA kao odgovor na formiranje EEZ (1960.) Pregovori sa Britanijom o ulasku u EEZ (1960 – 1963) prekinuti usled veta De Gola Novi pregovori o proširenju sa: Britanijom, Danskom, Norveškom i Irskom, 1970. i uspešni završetak 1973. (odbijanje Norveške na referendumu - prvi put) Drugo proširenje 1981. ulaskom Grčke Treće - učlanjenjem Španije i Portugala, 1986. Četvrto – učlanjenje Austrije, Švedske i Finske, 1995. (drugo odbijanje Norveške na referendumu) Peto – ulazak 10 novih članica maj 2004. – tzv. Veliki prasak (Poljska, Madjarska, Slovenija, Slovačka, Češka, Malta, Kipar, Letonija, Estonija i Litvanija) Šesto – Rumunija i Bugarska, 2007. - Projekat prosirenja nije zavrsen – Zap. Balkan i neizvesna sudbina Turske

  24. Evropska politička saradnja i formiranje Evropskog saveta Francuska ponovo inicirala stvaranje politicke unije kroz Fušeov plan od 1961. s ciljem ostvarenja zajedništva u domenu spoljne politike, odbrane, nauke i kulture, ali pod uslovom ocuvanja suvereniteta država clanica. Neuspeh dva plana Fušeove komisije na konferenciji u Parizu 1962. Začetak susreta na vrhu od 1963. (De Gol i Adenauer) i ideja redovnih direktnih politickih kontakata Izveštaj Davinjon 1970. predviđa redovne sastanke MIP-ova dva puta godišnje i osnivanje Političkog komiteta Neformalni karakter Evropske političke saradnje – vaninstitucionalni (metod “malih koraka”) Formiranje Evropskog saveta 1974. i dva metoda rada (medjuvladina saradnja i nadnacionalno funkcionisanje Zajednice)

More Related