1 / 39

TEORIJE DJEČJEG RAZVOJA

TEORIJE DJEČJEG RAZVOJA. KOGNITIVISTIČKO-RAZVOJNI MODELI. uloga okoline puno značajnija nego kod Rousseaua dječje je ponašanje odraz strukture njihova znanja i inteligencije način razmišljanja i znanje upravlja našim ponašanjem. Teorije o utjecaju okoline i učenja.

vidal
Download Presentation

TEORIJE DJEČJEG RAZVOJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. TEORIJE DJEČJEG RAZVOJA

  2. KOGNITIVISTIČKO-RAZVOJNI MODELI • uloga okoline puno značajnija nego kod Rousseaua • dječje je ponašanje odraz strukture njihova znanja i inteligencije • način razmišljanja i znanje upravlja našim ponašanjem

  3. Teorije o utjecaju okoline i učenja Nastavlja se na shvaćanja J. Lockea Ljudsko ponašanje je stečeno i naučeno, a ne urođeno UČENJE – ključan pojam; učenje je trajne promjene u ponašanju koje su rezultat iskustva ili vježbe KLASIČNO I OPERANTNO UVJETOVANJE

  4. Skinner – kategorije ponašanja • Refleksi – respondentna ponašanja • Reakcije utemeljene na refleksima koje su kontrolirane specifičnim podražajima – manja kategorija ljudskog ponašanja • Klasično uvjetovanje – Pavlov • Operantna ponašanja – većina ljudskog ponašanja • Pod kontrolom su posljedica koje proizvode • Instrumentalno uvjetovanje

  5. Vrste učenja 1. Privikavanje – najjednostavniji oblik; opadanje ili nestanak refleksne reakcije uslijed opetovanog podraživanja 2. Respondentno uvjetovanje (BP – BR; NP + BP – BR; UP – UR) Generalizacija podražaja – kada pored neutralnog podražaja i njemu slični postaju uvjetovani)

  6. Gašenje – ako se uvjetni podražaj dugo pojavljuje sam, s vremenom gubi učinkovitost. Da bi se zadržala uvjetovana reakcija, uz uvjetni podražaj se povremeno, nepravilno mora pojavljivati bezuvjetni podražaj.

  7. Pavlov – klasično uvjetovanje • Ruski fiziolog koji je proučavao probavni sustav • Usmjeravao se na to koja tvar pomaže u probavi hrane • Proučavao je slinu koja se izlučivala • Razvio metodu za mjerenje količine izlučene sline

  8. Ako prije podražaja koji određenu reakciju prirodno izaziva, djeluje neki drugi, za tu vrstu reakcije neutralan podražaj, doći će, uz uvjet da se ta situacija dovoljno puta obnovi, do asocijacije tog neutralnog podražaja s onim koji tu reakciju prirodno izaziva. • Tako će i ranije neutralan podražaj postati jednako djelotvoran za tu vrstu reakcije kao i prirodan podražaj.

  9. Osnovni pojmovi klasičnog uvjetovanja • BEZUVJETNI PODRAŽAJ • Podražaj koji na prirodan način i bez ikakvih uvjeta izaziva određenu reakciju - urođeno • BEZUVJETNA REAKCIJA • Reakcija koja se prirodnim putem i bez učenja uvijek javlja kad se pojavljuje i bezuvjetni podražaj (uzročno-posljedična veza) • NEUTRALNI PODRAŽAJ • Podražaj koji na prirodan način i bez učenja ne izaziva nikakvu reakciju • UVJETNI PODRAŽAJ • Podrtažaj koji je tijekom uvjetovanja stekao mogućnost izazivanja bezuvjetne reakcije • UVJETOVANA REAKCIJA • Reakcija koja je na kraju uvjetovanja došla pod kontrolu nekog ranije neutralnog, a sada uvjetnog podražaja

  10. Generalizacija podražaja • je pojava da i podražaji slični uvjetovanom podražaju izazivaju uvjetovanu reakciju istog intenziteta. • Diskriminacija podražaja • omogućava učenje razlika među sličnim podražajima • Gašenje • nestajanje uvjetovane reakcije

  11. Raspored zadavanja podražaja stalno – brže se uspostavlja reakcija, ali se i brže gasi nakon izostanka neuvjetovanog podražaja; povremeno – sporije se uspostavlja reakcija, ali se i sporije gasi nakon izostanka neuvjetovanog podražaja.

  12. B.F. Skinner (1904-1990) 3. Operantno uvjetovanje

  13. Klasično uvjetovanje - organizam je pasivan • Operantno uvjetovanje - organizam je aktivan Proces učenja u kojem se mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora na osnovi posljedica koje taj odgovor ima za neki organizam. Neki je događaj potkrepljenje ako njegova pojava nakon odgovora (reakcije) mijenja vjerojatnost pojavljivanja tog odgovora (reakcije).

  14. Potkrepljenje

  15. KAZNA KAO POTKREPLJENJE • vrijeme zadavanja – mora biti za vrijeme ili neposredno nakonnepoželjnog ponašanja. Tako se osigurava stvaranje veze između nekog ponašanja i kazne. • dosljednost – ako je moguće svaki put kad se javi nepoželjno ponašanje, ajoš važnije od toga izbjegavati da se isto ponašanje nekad nagrađuje, a nekad kažnjava.   • intenzitet – dobro odmjeriti jačinu kazne, jer jedino takva potiskuje nekoponašanje na duže vrijeme ili zauvijek. Povećavanje intenziteta kazne obično izaziva navikavanje ili uopće nema efekta. • voditi računa oosobinama pojedinca. Različitipojedinci različito će reagirati na posljedice. Nagrada ili kazna je subjektivna kategorija i nema jednaku vrijednost za sve pojedince.

  16. NEGATIVNE STRANE KAŽNJAVANJA • Psihosomatski poremećaji - eksperimenti sa životinjama su jasno pokazali da postoji povezanost između raznih psihosomatskih problema i kažnjavanja • Pogoršava odnose • Naučena bespomoćnost - ako je kažnjavanje jedina strategija mijenjanja ponašanja, bez da se pokažu alternativna, poželjna ponašanja, organizam ne nauči kako izbjeći kaznu

  17. Izbjegavanje: Zbog asocijacije sa strahom i boli, ako se intenzivna kazna primjenjuje duže vrijeme, organizam pokušava izbjeći ili barem odgoditi neugodu (npr. dijete počinje izbjegavati školu i roditelje) • Povećava agresivnost - kazne uzrokuju stanje frustracije, što povećava vjerojatnost pojavljivanja agresivnog ponašanja. Agresivno ponašanje smanjuje frustraciju, što predstavlja pozitivno potkrepljenje. Agresija sama sebe potkrepljuje

  18. TEORIJE SOCIJALNOG UČENJA

  19. O socijalnom učenju • Drugi pristup biheviorističke tradicije • Interes za to kako kognitivni činitelji utječu na razvoj • Veliki dio učenja odvija se u interakciji pojedinca i socijalne okoline i često nema komponentu vlastitog iskustva • Socijalno kognitivna teorija A. Bandure • Neki procesi učenja pod utjecajem su kognitivnih sposobnosti djeteta

  20. UČENJE OPAŽANJEM • Učenje prilikom kojeg se ponašanje opažača mijenja kao rezultat opažanja modela, a često i posljedica ponašanja modela • Tko su sve modeli? • Koji će modeli najvjerojatnije utjecati na ponašanje djeteta? • Posredno potkrepljenje (kazna)

  21. IMITACIJA • Temelji se na opažanju ponašanja drugih osoba pa se tim opaženim oblicima reagiranja podređuju vlastiti pokušaji koji se obnavljaju sve dok se ta ponašanja ne usvoje

  22. Dijete u potpunosti oponaša model, no nužno ne razumije čemu služi takvo ponašanje (djevojčica se šminka poput mame) • Baldwin – imitacija je temeljni pojam za proučavanje dječjeg razvoja • Najjednostavniji i najmanje naporan način učenja • Imitacijom se usvajaju konformistička ponašanja koja društvena okolina podržava

  23. Hotimična i nehotimična imitacija • Inhibicija odgovora (protuimitacija) – ponašanje opažača koje je suprotno ponašanju modela kao rezultat posrednog kažnjavanja

  24. Eksperiment s agresivnim ponašanjem – A. Bandura • Djeca su promatrala model kako se agresivno ponaša prema lutki-klaunu zvanoj Bobo • U različitim situacijama opažanja model je nagrađen, odnosno kažnjen za svoje ponašanje • Zatim se djecu pustilo u sobu s igračkama, uključujući i Bobo lutku • Da li su djeca imitirala ponašanje modela?

  25. Bandurin model učenja opažanjem Modelirani događaji Modelirano ponašanje

  26. RECIPROČNI DETERMINIZAM • Ljudski razvoj odražava interakciju osobe, ponašanja te osobe i okoline: Djetetove kognitivne sposobnosti, tjelesne značajke, osobine ličnosti, stavovi……

  27. ETOLOGIJA

  28. ETOLOGIJA • Jedan od teorijskih pristupa u dječjoj psihologiji • Istraživanje razvoja iz evolucijske perspektive • Korijeni ovog pristupa u radu Darwina • SOCIOBIOLOGIJA – pristup u okviru biologije sličan etologiji, a odnosi se na biološko porijeklo socijalnog ponašanja • Ponašanje ima dvije vrste uzroka – neposredne (korist za jedinku) i evolucijske (manje jasne, bile važne u procesu prirodnog odabira i opstanku vrste).

  29. Klasična etologija (Lorenz i Tinbergen, istraživanja na životinjama) • UROĐENA PONAŠANJA: • Univerzalnost (za sve članove vrste) • Ne zahtijevaju učenje ni iskustvo • Stereotipnost (uvijek se odvijaju na isti način) • Minimalan utjecaj okoline • Kljucanje kod pilića; pravljenje mravinjaka kod mrava • Ljudi? • Složeni nizovi urođenih ponašanja – rigidni obrasci ponašanja/obrasci uobičajenog ponašanja • Počinju podražajnim znakom

  30. Utiskivanje – Lorenz, 1937. • Utiskivanje je biološki proces tijekom kojeg mladunčad nekih vrsta stječe emocionalnu privrženost prema majci • Mlade guske odvojene od majke slijedile su druge nežive objekte ili samog Lorenza; taj zamjenski objekt kojeg su slijedile su utisnule i tretirale kao majku

  31. ZNAČAJKE UTISKIVANJA: • Trajnost i ireverzibilnost • Osjetljivi nperiod • Utiskivanje se odvija brzo, po principu sve ili ništa

  32. Ljudska etologija • 1940. – Lorenz: tjelesne značajke malog djeteta su podražaj koji majke potiču na pružanje njege • 1969. – Bowlby: bliska veza između majke i djeteta ključna je za opstanak; • Ponašanja koja majka i dijete koriste da bi ostali u bliskom kontaktu su urođena i pod utjecajem poticajnih podražaja • Osjetljiv period za razvoj privrženosti

  33. EKOLOŠKI PRISTUP RAZVOJU PRISTUP ISTRAŽIVANJU RAZVOJA USREDOTOČEN NA POJEDINCA U OKOLINSKOM KONTEKSTU

  34. PRETEČE EKOLOŠKOG PRISTUPA • Darwin – da bismo razumjeli evolucijsku vrijednost nekog ponašanja, moramo ga razmatrati u ekološkom području u kojem se razvilo • Baker i Wright (1950-tih godina) – istraživanje interakcije kod kuće i u školi, u prirodnim uvjetima

  35. UrieBronfenbrenner, 1969. Ekologija ljudskog razvoja • Teorija ekoloških sustava • Dijete i okolina su u međusobno stalnom međudjelovanju • Vrlo aktualan pristup; potiče istraživanja, ima različite modifikacije

More Related