Širenje invazivnog bodljobradog raka ( Orconectes limosus ) u Hrvatskoj :

1. Širenje invazivnog bodljobradog raka (Orconectes limosus) u Hrvatskoj: Matej Faller Udruga za ekološka istraživanja – BioShock

2. UVOD O INVAZIVNIM VRSTAMA • Autohtona vrsta (native or indigenous species) je vrsta koja živi unutar svog prirodnog areala (prošlog ili sadašnjeg) • Alohtona vrsta (alien, non-native, non-indigenous, species) je vrsta prisutna izvan svoga normalnog prošlog ili sadašnjeg areala. Invazivna alohtona vrsta (invasive alien species) ili samo je alohtona vrsta čija populacija svojim postojanjem i širenjem prijeti ekosistemima, staništima i/ili vrstama ekonomskom i/ili ekološkom štetom. Naturalizirana alohtona vrsta (naturalized species) je alohtona vrsta koja se kontinuirano razmnožava i održava svoju populaciju dulje od jednog životnog ciklusa bez ljudska pomoći, ali ne invadira prirodne, poluprirodne ili antropogene ekosisteme.

3. UVOD O INVAZIVNIM VRSTAMA • Problematika invazivnih vrsta je izrazito složena zbog toga što se radi o biološkom efektu koji je uzrokovan i ima posljedice na ljudski okoliš. Invazivne vrste imaju dvije ključne negativne posljedice: • Gubitak bioraznolikosti – invazivne vrste su drugi najutjecajniji razlog gubitka bioraznoliosti u svijetu (IUCN 2000) (direktno uništavanje staništa je prvi) • Ekonomska šteta – zbog nekontroliranog širenja invazivne vrte često uzrokuju goleme ekonomske štete (procjena je da samo u SADu nastane godišnja šteta od 100 milijardi dolara)

4. Crayfish species currently present in Croatia • Autohtoni rakovi • Austropotamobius torrentium Astacus astacus • Austropotamobius pallipes Astacus leptodactylus Imena rijeka, karta Evrope, vece tockice, potencijal za sirenje slivom

5. Autohtoni dunavski rak (Astacus leptodactylus)

6. Invazivni bodljobradi rak (Orconectes limosus)

9. Osobine invazije bodljobradog rakaIZBOR STANIŠTA(preliminarno istraživanje provedeno u 2008) • Gustoća populacije je niža u rijeci Dravi River (0.03 m-2) nego u kanalu Renovo (0.13 m-2) Mladi rakovi hvatani su samo u kanalima • Hipoteza: moguće je primijeniti source – sink habitat theory Kanal Renovo Rijeka Drava

10. Osobine invazije bodljobradog rakaUSPOREDBA SA DUNAVSKIM RAKOM(Istraživanje provedeno u 2008) Utjecaj na riječni ekosistem, rakovi su ključna karika u riječnom hranidbenom lancu: • Gustoća populacije u rijeci Dravi (16 x): - autohtoni dunavski rak (A. leptodactylus) (0.0018 m-2) - invazivi bodljobradi rak (O. limosus) (0.0295 m-2) • Gustoća populacije u kanalu Renovo (137 x): - autohtoni dunavski rak (A. leptodactylus) (0.00097 m-2) - invazivi bodljobradi rak (O. limosus) (0.1336 m-2) Negativni utjecaj invazivnog bodljobradog raka na riblje populacije: • Agresivno i predatorsko ponašanje • Konkurencija za hranu i sklonište

11. Projekt u 2009 • Državni zavod za zaštitu prirode, • Ministarstvo kulture • Hrvatske vode Glavne ciljevi: Monitoring invazije • Praćenje krajnje rasprostranjenosti • Promjene u spolnoj i dobnoj strukturi u s udaljenošću od izvora invazije (Dunav) Edukacija šire javnosti i interesnih skupina • - radionice, letci Zaustavljanje širenja • Cilj: spriječiti daljnje uzvodno širenje Dravom

12. Širenje invazivnog bodljobradog raka • Nizvodna brzina širenja u Dunavu 11-16 km / godini • Drava – 15 km u 6 godina – uzvodna brzina2-3 km / godini ili manje

13. Trenutna situacija na rubu areala invazivnog bodljobradog raka • Povoljna staništa: kamenje, kanali • Source – sink habitat theory,

14. Zaustavljanje širenja – planirane akcije Konstantni lovni napor na preferiranim staništima na rubu areala.

15. Interesne skupine • Ribiči(5000) • Ribolovočuvari(around 60) • Ribari (10) • Park prirode Kopački rit (10) • Udrufe za zaštitu prirode (nekoliko) • Inspekcija zaštite prirode (1) • Javna ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti Osječke županije (1) • Široka javnost

16. Zaključak • Potrebno je značajnije uključivanje državnih institucija • Zaustavljanje – moguće kraći vremenski period • Holistički pristup zaštiti i upravljanju rijekom je potreban