1 / 28

JAVNO ZDRAVSTVO - sadašnja organizacija i budući izazovi

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. NASTUPNO PREDAVANJE ZA IZBOR U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE DOCENTA. JAVNO ZDRAVSTVO - sadašnja organizacija i budući izazovi. dr.sc. Đulija Malatestinić, dr.med. JAVNO ZDRAVSTVO.

yitro
Download Presentation

JAVNO ZDRAVSTVO - sadašnja organizacija i budući izazovi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci NASTUPNO PREDAVANJE ZA IZBOR U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE DOCENTA JAVNO ZDRAVSTVO- sadašnja organizacija i budući izazovi dr.sc. Đulija Malatestinić, dr.med.

  2. JAVNO ZDRAVSTVO • “Javno zdravstvo je znanost i umijeće sprečavanja bolesti, produženja života, unapređenja (mentalnog) i fizičkog zdravlja putem ORGANIZIRANIH NAPORA ZAJEDNICE (u sanitaciji okoliša, suzbijanju zaraze, odgoju pojedinaca u načelima osobne higijene, organizaciji zdravstvene službe za ranu dijagnozu i preventivno liječenje bolesti, te razvoj društvenog mehanizma koji će osigurati svakom pojedincu u zajednici životni standard dostatan za održavanje zdravlja).” C-E. A. Winslow, 1923. godine, Odbor stručnjaka SZO, 1952. godine

  3. FOKUS DJELOVANJA • zdravlje i prevencija bolesti ostvaruje se putem: • sprečavanja širenja bolesti i prevencije epidemija, • zaštite od štetnih čimbenika okoliša, • prevencija nesreća, • promocije i zagovaranja zdravih stilova življenja, • odgovora na prirodne i društvene nesreće, • osiguranja kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite.

  4. IMPLEMENTACIJA Kako primjeniti? STRATEGIJAJAVNOGZDRAVSTVA I N T E R V E N C I J A E V A L U A C I J A Što je učinkovito? IDENTIFIKACIJA RIZIČNIH ČIMBENIKA Koji je uzrok? N A D Z O R Što je problem? PROBLEM ODGOVOR

  5. Najčešća podjela: • Epidemiologija zaraznih bolesti, • Zdravstvena ekologija, • Socijalna medicina, • Zdravstvena statistika.

  6. JAVNOZDRAVSTVENA DJELATNOST • Prema Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD) uključuje aktivnosti usmjerene unapređenju zdravstvenog stanja populacije za razliku od kurativne zaštite usmjerene bolesti. • Akcije koje provodi javnozdravstvena djelatnost nazivaju se INTERVENCIJE (npr. kampanje cjepljenja, preventivni programi). • Svrha je prevencija bolesti putem sustava stalnog nadzora i praćenja rizika i slučajeva bolesti i promocija zdravih stilova življenja.

  7. TRI KLJUČNE FUNKCIJE • PROCJENA • RAZVOJ JAVNOZDRAVSTVENE POLITIKE • OSIGURANJE

  8. M A T R I C A F U N K C I J A • FUNKCIJA PROCJENE • procjena zdravlja i zdravstvenih potreba • provođenje epidemioloških istraživanja • analiza odrednica zdravlja • FUNKCIJA RAZVOJA JAVNOZDRAVSTVENE POLITIKE • izgradnja baze za djelovanje • odabir i postavljanje prioriteta • razvoj planova, strategije i politike zdravlja

  9. FUNKCIJA OSIGURANJA • rukovođenje resursima • implementacija programa • provođenje evaluacije i kontrole kvalitete • edukacija i informiranje javnosti

  10. RAZINE DJELOVANJA • Populacija obuhvaćena javnozdravstvenom intervencijom može biti mala grupa ljudi (obitelj ili lokalna zajednica) ili tako velika kao stanovništvo nekoliko kontinenata (npr. u slučaju pandemije). • Razine djelovanja mogu biti slijedeće: • lokalna, • regionalna (od temeljne važnosti – “čuvari ulaza” za bolesti koje bi se mogle proširiti preko granica pojedinih zemalja), • nacionalna (SAD, US Public Health Services, Agencija odhgovorna za javno zdravstvo stanovištva, upravlja brojnim značajnim zdravstvenim agencijama: Food and Drug Administration, Centres for Disease Control, National Institute of Health; Finish National Public Health Institute – KTL je klasificirana među najvažnije javnozdravstverne institucije s velikim utjecajem diljem svijeta , npr. program intervencije u suzbijanju nezaraznih bolesti – Countrywide Integrated Non-communicable Diseases Intervention - CINDI), • internacionalna i • globalna (World Health Organization – WHO, Center for Disease Prevention and Control – CDC, European Center for Disease Prevention and Control – ECDC).

  11. JAVNO ZDRAVLJE U EUROPI DANAS - IZAZOV ZA JAVNOZDRAVSTVENU DJELATNOST • Društvene promjene u prošlim dekadama – pad nataliteta, visoka stopa divorcijaliteta, rast urbanizacije, starenje stanovništva. • Promjene u morbiditetu i zahtjevu za zdravstvenom zaštitom, stalno preispitivanje ravnoteže između primarne zdravstvene zaštite i bolničke skrbi. • Postojeća iskustva pokazuju težinu uspostave ravnoteže između odabira prioriteta i zahtjeva za djelotvornosti zdravstvenog sustava i jednakosti u ostvarenju prava korisnika.

  12. ODGOVORI NA POSTOJEĆI PRITISAK DEMOGRAFSKI TRENDOVI • kruta natalitetna stopa u većini europskih zemalja je približno 13 na 1 000 stanovnika godišnje, jednaka je ili niža od mortalitetne stope (relativno stabilna populacija), • stalni porast starijih dobnih skupina uz stalni pad mlađih dobnih skupina (nastavak niske stope fertiliteta, rast trenda obitelji s malim brojem djece), • udio mladih opada ali raste broj problema s kojima se mladi suočavaju (nesreće, zloporaba opojnih sredstava, neželjene trudnoće i psihološki negativni efekti nezaposlenosti, samoće i migracija), • stalno rastući problem starijih dobnih skupina (kronicitet bolesti, veći zahtjevi za zdravstvenom zaštitom, povećana potrošnja lijekova, veća potreba za kućnim liječenjem i njegom). Važne odrednice za kreiranje socijalne i zdravstvene politike što će zahtijevati i promjenu u alokaciji resursa u skoroj budućnosti.

  13. SREDNJE OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA PRI ROĐENJU • u Europi varira od 65,8 godina (Rusija) do 81,6 (Island), • u našem okruženju: Izvor: Očekivano trajanje života pri rođenju, 2005. (Health for All Data-Base, WHO)

  14. VODEĆI JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEMI KRONIČNE BOLESTI ZARAZNE BOLESTI NENAMJERNE OZLJEDE A I D S MENTALNI POREMEĆAJI S A R S . . . . . .

  15. DETERMINANTE ZDRAVLJAIZVAN ZDRAVSTVENOG SUSTAVA ŽIVOTNO I RADNO OKRUŽENJE PREHRANA STIL ŽIVLJENJA...

  16. DRUŠTVENI I EKONOMSKI RAZVOJ RAZVOJ ZDRAVLJA OSTALE GENETSKE ODREDNICE ZDRAVLJA DRUŠTVENE EKONOMSKE

  17. Postoje ozbiljni problemi u mobiliziranju stručnjaka u zdravstvu i primjeni njihovih preporuka prilikom kreiranja zdravstvene politike. • U međuvremenu uloga vlada pojedinih zemalja i resora zdravstva uglavnom su sužene na kontrolu troškova, osiguranje jednakosti i pravičnosti u distribuciji resursa i razvoju lokalne zdravstvene skrbi. • Malo je dokaza da se napori usmjeravaju ostvarenju zdravstvenih ciljeva. • Troškovi zdravstvene zaštite – stalno rastući troškovi u većini europskih zemalja uz istovremena ograničenja u mogućnosti financiranja.

  18. INTERSEKTORSKI NAPORI ZAUNAPREĐENJE ZDRAVLJA • U diskusiji o “javnom zdravlju”, generalno je zaključeno da su važne one politike, akcije i ishodi koji proizlaze iz javnog sektora, aktivnosti zdravstvenih odjela, znanstvenih i istraživačkih institucija i zakonske regulative. • Važno je kreirati djelotvorne organizacije na primarnoj, sekundarnoj, i tercijarnoj razini zdravstvenog sustava uključujući socijalne resurse (postojeće socijalno i mirovinsko osiguranje, školovanje, standarde rada i politike zapošljavanja, komunikacije i transporta, industriju i gospodarstvo).

  19. NAJVEĆI IZAZOV - PROMOCIJA ZDRAVLJA • WHO – novi temelji aktualnoj zdravstvenoj politici, “Health 21” – The Health for All policy frameworks for the WHO European Region for the 21st century. • OSNOVNI PRINCIPI: • zdravlje jest temeljno ljudsko pravo, • za postizanje ciljeva nužna je pravičnost i solidarnost unutar i između zemalja, • ostvarivanje ciljeva zahtijeva aktivno učešće kao i odgovornost prema stalnom razvoju zdravlja.

  20. Četiri ključne strategije za akciju: • međuresorski pristup, • odabir učinkovitih programa, • integrirana primarna zdravstvena zaštita i prilagodljiv sustav bolničke zaštite, • uključivanje partnera relevantnih za zdravlje.

  21. JAVNO ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ Povijesni pregled Organizirane preventivne aktivnosti u Hrvatkoj imaju dugu tradiciju: • Osnivanje javnozdravstvenih institucija (1924-1930.), međunarodni značaj dr. Andrije Štampara. • Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, sa stoljetnom tradicijom neprekinutog rada, sljedbenik Kraljevske stanice za kemijska ispitivanja hrane, osnovane 1900. (Ugarsko Ministarstvo poljoprivrede).

  22. Sadašnja organizacijska shema javnozdravstvenih institucija u Hrvatskoj Zakonska regulativa - Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) • Nacionalni, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i • Županijski Zavodi Organizacija javno zdravstvene djelatnosti na regionalnoj razini prati administrativo-teritorijalni ustroj Republike Hrvatske (Slika 2).

  23. MATRICA FUNKCIJA ORGANIZACIJA JAVNOG ZDRAVSTVA DRŽAVA ŽUPANIJA

  24. Prema Zakonu, javnozdravstvena djelatnost obuhvaća: • epidemiološke mjere nadzora i intervencije, praćenja i analize zaraznih i nezaraznih bolesti, • nadzor nad zdravstvenom ispravnošću namirnica, vode i predmeta opće uporabe, kontinuirani monitoring kvalitete zraka, • prikupljanje i analizu zdravstvenih pokazatelja i rada u zdravstvu, • preventivne i specifične mjere zdravstvene zaštite školske djece i studenata, • javnozdravstvenu mikrobiološku djelatnost, • primarnu prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti.

  25. Promocija zdravlja – najveći izazov i za hrvatsku javnozdravstvenu djelatnost Postoji potreba stvaranja nove socijalne mreže (društvene povezanosti) za primjenu strategije promicanja zdravlja. Prednosti Zavoda za javno zdravstvo, kao promotora implementacije promicanja zdravlja su: • bogate veze s različitim društvenim podsustavima i njihovim organizacijama, • varijabilitet komunikacijskih vještina, • različitost profesija, zadataka i metoda rada i stoga otvorenost prema uspješnom uvođenjunovih oblika rada i djelovanja, • svjesnost i razumijevanje važnosti i mogućnosti promocije zdravlja.

  26. lokalna zajednica mediji škole Ministarstvo zdravstva civilne udruge ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO poslovni partneri N V O međunarodne organizacije zdravstvene organizacije hrvatski zavod za javno zdravstvo vlada županijski odjel za zdravstvo Različite veze i povezanosti koje održavaju županijski Zavodi za javno zdravstvo

  27. ZAKLJUČAK • svrha javnog zdravstva znatno je ekspandirala • porastao je broj rizika po zdravlja ali i strategija za njihovo zbrinjavanje • većina je zaraznih bolesti pod kontrolom • buduća nastojanja treba usmjeriti na kontrolu kroničnih bolesti, mentalno zdravlje, zdravo okruženje i promociju zdravog stila življenja

  28. NOVI IZAZOVI • PROMOCIJA ZDRAVLJA PRISTUPOM INVESTIRANJA U ZDRAVLJE • PREVENCIJA NASILJA I NENAMJERNIH OZLJEDA • ZDRAVO OKRUŽENJE • PRIMJENA NOVIH TEHNOLOGIJA U CILJU OSIGURANJA KVALITETNIH INFORMACIJA O ZDRAVLJU • ZAŠTITA OD NOVIH ZARAZNIH BOLESTI

More Related