1 / 69

Free Powerpoint Templates

11. mart, 2013. Univerzitet u Sarajevu Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu. “ Kako učiti? ”. mr. Mirna Marković Pavlović, Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet u Sarajevu. Free Powerpoint Templates. PLAN RADA.

zarek
Download Presentation

Free Powerpoint Templates

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. 11. mart, 2013. Univerzitet u Sarajevu Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu “Kako učiti?” mr. Mirna Marković Pavlović, Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet u Sarajevu Free Powerpoint Templates

  2. PLAN RADA • NEKOLIKO ČINJENICA O MOZGU KOJE ĆETE HTJETI PODIJELITI I SA DRUGIMA • SPORAZUM SA SOBOM; PRIZNANJE (MOJE DOBRE I LOŠE NAVIKE UČENJA); ODLUKA O UČENJU • NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI O UČENJU I PAMĆENJU • NEKOLIKO “NEOBIČNOSTI” O UČENJU I PAMĆENJU • UPRAVLJANJE VREMENOM • POSTAVLJANJE CILJEVA • USVAJANJE PRAKTIČNIH NAVIKA KAKO BISTE BILI USPJEŠNIJI U UČENJU

  3. Važni nalazi! O čemu ćemo razgovarati na sljedećim vježbama? I. Nekoliko činjenica o mozgu koje ćete htjeti podijeliti sa drugima

  4. I. MISTERIOZNI MOZAK • Kako mu to uopšte uspijeva? • Rješavati probleme? • Pamtiti činjenice? • Planirati budućnost? • Održavati tijelo na životu? • Upravljati probavom, disanjem, spavanjem? • ...? • On je odgoviran za to da: • - Neki ljudi misle brže od drugih!

  5. Biološka specifičnost i funkcionalno “savršenstvo” u morfološkoj jednostavnosti! Jednostavnost: Izgled oraha, oko 1,4 kg težine 2/3 voda, ostatak uglavnom čine masti i bjelančevine

  6. Biološka specifičnost i funkcionalno “savršenstvo” u morfološkoj jednostavnosti! Oko tri milimetra debela kora mozga, korteks, sastoji se od sive tvari Znanstvenici su je tako nazvali jer masa koja je zapravo crvenkasta posivi nakon smrti.

  7. Biološka specifičnost i funkcionalno “savršenstvo” u morfološkoj jednostavnosti! Korteks se, između ostalog, sastoji od tijela neurona- sićušnih gradivnih jedinica koje čine osnovu naših misli U kori mozga (korteksu) vjerovatno leži između 10 i 50 milijardi takvih ćelija Nervne ćelije međusobno komuniciraju električnim impulsima, koji aksonima putuju brzinom od 100 metara u sekundi i tako omogućavaju brz prenos podataka

  8. Biološka specifičnost i funkcionalno “savršenstvo” u morfološkoj jednostavnosti! U mozgu nastaje nevjerovatno složena mreža: u njoj su milijarde i milijarde ćelija povezane bilijardama spojnica i neprestano komuniciraju!

  9. Biološka specifičnost i funkcionalno “savršenstvo” u morfološkoj jednostavnosti! Kako?! Ni danas nije jasno kako između milijardi sinapsi nastane misao?! Niko još nije uspio dokučiti kako se odvijaju naši misaoni procesi, kako mozak uči, pamti, računa, razmišlja o prošlosti i planira budućnost... Ali znamo kako “izgleda” mozak dok razmišljamo (fMRI-postupak)

  10. Biološka specifičnost i funkcionalno “savršenstvo” u morfološkoj jednostavnosti! Šta nam fMRI može pokazati?! Npr., uz dobro dokumentovanu činjenicu da lezije frontalnog lobusa kod pacijenata mogu dovesti do ozbiljnih poteškoća u odvijanju procesa rezonovanja i donošenja odluka... ...nedavna istraživanja uz pomoć fMRI (i mapiranja moždanih oštećenja) pokazuju da su procesi kontrole ponašanja i donošenja odluka zavisni od različitih dijelova frontalnog lobusa (režnja)

  11. Biološka specifičnost i funkcionalno “savršenstvo” u morfološkoj jednostavnosti! Thinking and Choosing in the Brain Istraživanje objavljeno online, septembar, 2012. Their findings are described online this week in the early edition of the Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). The team analyzed data that had been acquired over a 30-plus-year time span by scientists from the University of Iowa's department of neurology—which has the world's largest lesion patient registry. They used that data to map brain activity in nearly 350 people with damage, or lesions, in their frontal lobes. The records included data on the performances of each patient while doing certain cognitive tasks. "The patterns of lesions that impair specific tasks showed a very clear separation between those regions of the frontal lobes necessary for controlling behavior, and those necessary for how we give value to choices and how we make decisions," says Tranel. MRI scans of a human brain show the regions significantly associated with decision-making in blue, and the regions significantly associated with behavioral control in red. On the left is an intact brain seen from the front — the colored regions are both in the frontal lobes. The image on the right is that same brain with a portion of the frontal lobes cut away to show how the lesion map looks in the interior. Credit: California Institute of Technology

  12. Biološka specifičnost i funkcionalno “savršenstvo” u morfološkoj jednostavnosti! Koji je dio mozga najodgovorniji za čovjekove mentalne sposobnosti?! • Neuroznanstvenici su dugo najodgovornijim smatrali prefrontalni korteks • Pretpostavljali su da se tu nalazi sjedište većine viših funkcija mišljenja – centar inteligencije, središnji prostor ljudskog misaonog svijeta • Iako je značaj prefronatalnog korteksa neosporan, novija istraživanja pružaju nešto precizniji sliku!

  13. Biološka specifičnost i funkcionalno “savršenstvo” u morfološkoj jednostavnosti! Važni nalazi! Šta su istraživanja pokazala?! Danas, neuroznanstvenici polaze od toga da našoj mentalnoj snazi doprinosi ukupno 14 područja mozga- među njima: • Oba sljepoočna režnja i zatiljni režanj (okcipitalni režanj) • Područja odgovorna i za preradu osjetnih podražaja i govor (Brokin centar za govor).

  14. Biološka specifičnost i funkcionalno “savršenstvo” u morfološkoj jednostavnosti! Važni nalazi! Šta su istraživanja pokazala?! Kod složenih misaonih procesa ulogu ne igraju samo područja kore velikog mozga nego i skupine neurona u malom mozgu te hipokampusu (upravlja arhiviranjem sadržaja i prosljeđivanjem upamćenog do drugih područja)

  15. Mozak je neosporno “najgladniji” organ u tijelu. Troši osam do deset puta više glukoze i kiseonika od drugih organa, premda predstavlja samo dva posto ukupne tjelesne mase; Bez obzira da li spavate, čitate ili plešete vaš mozak zahtijeva konstatan unos goriva koji se dobiva iz kiseonika i glukoze a prenosi krvotokom; Za razliku od vaše jetre i mišića koji spremaju energiju za kasnije korištenje, mozak nema kapacitet za čuvanje energije Zbog toga on prvi pati kada ne prima hranjljive tvari (iritiranost, agresivnost, gubitak samokontrole, zamućen vid, smanjene sposobnosti mišljenja i prosuđivanja- hipoglikemija) I. ČIME GA HRANITE?

  16. Nije da niste znali, no istraživanja zaista pokazuju... ...Deset namirnica za efikasnije učenje i zapamćivanje: Riba Jaja Soja Nemasna govedina Pileća jetrica Integralna pšenica Piletina Banane Nemasni mliječni proizvodi Avokado I. ČIME GA HRANITE?

  17. Važnost BJELANČEVINA: Ukoliko nakon obroka trebate biti na vrhuncu mentalne efikasnosti možete: a. jesti samo jela sa bjelančevinama (riba, perad, lagano meso) b. Pojesti jelo koje sadrži lagane bjelančevine, malo masti, malo ugljikohidrata, i ukupno malu razinu kalorija (najprije 1/3 izvora bjelančevina a zatim sve ostalo) Natjecanje dvije važne aminokiseline a. Triptofan (iz ugljikohidrata) – relaksacija i san b. Tirozin (iz bjelančevina) – povećana mentalna aktivnost I. ČIME GA HRANITE?

  18. Važnost UGLJIKOHIDRATA: Ugljikohidrate ne treba sasvim isključiti, čak i kada učite: - kada se želite opustiti, smiriti i riješiti stresa - 30 – 60 grama ugljikohidrata (slatke hrane ili one s puno škroba) dovoljno je da smanji stres i umiri nervni sistem (prema dr. Judith Wurthman, autorici knjige Managing your Mind & Mood Through Food) - Razina uspavanosti žena (18 do 29 godina) dvostruko raste nakon ručka sa visokom razinom ugljikohidrata (Medicinski fakultet univerziteta Temple i Tehnološki univerzitet Teksasa) I. ČIME GA HRANITE?

  19. Važnost MASTI: Metabolička prerada masnoće naporan je proces za tijelo, i traje puno duže nego za druge hranljive tvari (krv se iz drugih organa preusmjerava u stomak-smanjeno priticanje krvi prema mozgu - pad koncentracije nakon obroka bogatog mašću) Masnoće su ipak vrlo važne- one predstavljaju dobar dio sirovina koje tvore naše moždane ćelije. Preporučava se umjereno konzumiranje dobrih masnoća (suncokret, masline, sojino ulje, avokado, orah, riba) I. ČIME GA HRANITE?

  20. DA LI SE VAMA DEŠAVA ISTO?  I. ČIME GA HRANITE?

  21. KOFEIN I UČENJE! DA ILI NE? Istraživanje na univerzitetu Sjeverne Karoline u Charlotteu: količina kofeina u samo jednoj šoljici kafe može smanjiti vaše prisjećanje novonaučenog materijala Istraživanje Massachusetts Institute of Technology otkrila kako kofein poboljšava mentalni učinak ispitanika u različitim mjerenjima mentalnih sposobnosti (Wurtman, 1988) I. ČIME GA HRANITE?

  22. KOFEIN I UČENJE! DA ILI NE? Kofein- brzi mentalni potsticaj, koji može trajati i do šest sati. Negativne nuspojave (nesanica, nervoza, znojenje, glavobolja, želučane smetenje...) Rješenje u umjerenosti! I. ČIME GA HRANITE?

  23. ŠEĆER I NJEGOV UČINAK NA UČENJE! I. ČIME GA HRANITE?

  24. ŠEĆER I NJEGOV UČINAK NA UČENJE! Hemijska energija koja predstavlja gorivo za moždane komunikacijske procese i proizvodnju bjelančevina izdvaja se isključivo iz glukoze; U određenim slučajevima, ishrana bogata šećerom odgovorna je za poremećaj hiperaktivnosti i poteškoće u učenju kod djece; S druge strane, pokušati nešto naučiti u stanju niske razine šećera u krvi nije uopšte dobra ideja! I. ČIME GA HRANITE?

  25. ŠEĆER I NJEGOV UČINAK NA UČENJE! Preporuka za međuobrok namijenjen efikasnijem učenju: pojesti par krekera ili keksa; Unatoč stavu da voće pruža učinak dodatne energije, fruktoza (šećer iz voća) ne pruža mozgu direktnu energiju- fruktoza ne može proći kroz krvnu barijeru mozga. Stolni šećer (kombinacija glukoze i fruktoze) pak može (Chaftez, 1992; Gold, 1995). I. ČIME GA HRANITE?

  26. O čemu ćemo razgovarati na sljedećim vježbama? Važni nalazi! II. SPORAZUM SA SOBOM PRIZNANJE ODLUKA O UČENJU

  27. NEKOLIKO ČINJENICA O MOZGU KOJE ĆETE HTJETI PODIJELITI I SA DRUGIMA SPORAZUM SA SOBOM; PRIZNANJE (MOJE DOBRE I LOŠE NAVIKE UČENJA); ODLUKA O UČENJU NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI O UČENJU I PAMĆENJU NEKOLIKO “NEOBIČNOSTI” O UČENJU I PAMĆENJU UPRAVLJANJE VREMENOM POSTAVLJANJE CILJEVA USVAJANJE PRAKTIČNIH NAVIKA KAKO BISTE BILI USPJEŠNIJI U UČENJU I. GDJE SE TRENUTNO NALAZIMO?

  28. Iako vam se tako ne čini, sporazumi sa samim sobom su ponekad najteži, no oni su jako važni da biste započeli, stoga pokušajte sa sljedećim sporazumima: Vi ste odgovorni za efikasnost vašeg učenja! Usredotočite se na vlastite vrijednosti i načela! Odredite prioritete Vizualizirajte da u svakom slučaju izlazite kao pobjednik! Tražite bolja rješenja za postojeće probleme! (u učenju) Nastojte sebi postavljate izazove! Prilagođeno prema audiokaseti Stevena Coveya, Seven habits of Highly effective People, Steven R. Covey, Simone i Schuster, 1989. II. SPORAZUM SA SOBOM; PRIZNANJE; ODLUKA O UČENJU

  29. Važni nalazi! O čemu ćemo razgovarati na sljedećim vježbama? III. NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI O UČENJU I PAMĆENJU

  30. Pamtimo: Informacije koje pomažu našem opstanku Ono na šta usmjerimo pažnju Ono šta smatramo značajnim Ono što mi upražnjavamo Ono što možemo povezati sa prethodno naučenim Ono što kodiramo mnemotehničkim ili drugim sredstvima za pamčenje Zaboravljamo: Ono što nam je beznačajno Ono u šta nismo uključeni Ono šta ne upražnjavamo, ne razmatramo ili ne koristimo Kada je nešto isuviše bolno da bismo pamtili Kada dugotrajni stres utječe na funkcioniranje mozga Kada svjesno ne aktiviramo poticaj memorije III. NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI O UČENJU I PAMĆENJU

  31. Kako stres utječe na učenje i pamćenje? (hipotalamus i hipofiza izlučuju supstancekoji direktno utječu na oslobađanje hormona stresa: kortizol i adrenalin – “borba ili bijeg”; produženo djelovanje kortizola- toksično djelovanje na neurone- inhibicija pamćenja) III. NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI O UČENJU I PAMĆENJU

  32. Kakav učinak ima tjelovježba na pamćenje? (novija istraživanja sugerišu: tjelovježba uzrokuje proizvodnju faktora rasta- moždani neurotropski faktor (BDNF)- uloga u funkcioniranju i preživljavanju neurona III. NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI O UČENJU I PAMĆENJU

  33. Kako raspoloženje utječe na pamćenje?(umor, bolest, depresija- slabljenje koncentracije – apatija, pomankanje interesa; nedostatak poticaja utječe na fiziologiju mozga) III. NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI O UČENJU I PAMĆENJU

  34. Važni nalazi! O čemu ćemo razgovarati na sljedećim vježbama? III. NEKOLIKO “NEOBIČNOSTI” O UČENJU I PAMĆENJU

  35. Fenomen na “vrhu jezika”! Deja vu- već viđeno! Uspomene tijela?! IV.NEKOLIKO “NEOBIČNOSTI” O UČENJU I PAMĆENJU

  36. Važni nalazi! O čemu ćemo razgovarati na sljedećim vježbama? V. UPRAVLJANJE VREMENOM

  37. NEKOLIKO ČINJENICA O MOZGU KOJE ĆETE HTJETI PODIJELITI I SA DRUGIMA SPORAZUM SA SOBOM; PRIZNANJE (MOJE DOBRE I LOŠE NAVIKE UČENJA); ODLUKA O UČENJU NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI O UČENJU I PAMĆENJU NEKOLIKO “NEOBIČNOSTI” O UČENJU I PAMČENJU UPRAVLJANJE VREMENOM POSTAVLJANJE CILJEVA USVAJANJE PRAKTIČNIH NAVIKA KAKO BISTE BILI USPJEŠNIJI U UČENJU GDJE SE TRENUTNO NALAZIMO?

  38. Upravljati vremenom... ... postaviti i slijediti plan učenja da biste organizirali svoje učenje, odabrali najvažnije aktivnosti među svim koje se natječu za vašu pažnju (izlazak, porodična okupljanja, tv-emisija, čitanje) i dati im zasluženu prednost. V. UPRAVLJANJE VREMENOM

  39. Razmislite: Kako provodite svoje vrijeme? Osvijestite kradljivce vremena! Znate li kada ste najproduktivniji za rad? Oslobodite se PROKRASTINACIJE! (neopravdanog odlaganja učenja) V. UPRAVLJANJE VREMENOM

  40. Upravljati vremenom... Imajte popis svega što morate napraviti. Zapišite šta sve morate obaviti, zatim odlučite što ćete učiniti odmah, što ćete rasporediti za kasnije, što ćete prepustiti nekom drugom da obavi te šta ćete odgoditi za neko drugo razdoblje (npr. sljedeći dan, sljedeću sedmicu...). V. UPRAVLJANJE VREMENOM

  41. Upravljati vremenom... Napravite dnevni/sedmični planer! Napravite dugoročni planer! Zapišite sastanke, predavanja i druge obaveze u dnevnik ili tabelu. Potrudite se da uvijek znate šta vas čeka danas, uvijek krenite na spavanje znajući da ste se pripremili za sutra. V. UPRAVLJANJE VREMENOM

  42. Upravljati vremenom... V. UPRAVLJANJE VREMENOM

  43. A sada vi... V. UPRAVLJANJE VREMENOM

  44. Važni nalazi! O čemu ćemo razgovarati na sljedećim vježbama? VI. POSTAVLJANJE CILJEVA

  45. NEKOLIKO ČINJENICA O MOZGU KOJE ĆETE HTJETI PODIJELITI I SA DRUGIMA SPORAZUM SA SOBOM; PRIZNANJE (MOJE DOBRE I LOŠE NAVIKE UČENJA); ODLUKA O UČENJU NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI O UČENJU NEKOLIKO “NEOBIČNOSTI” O UČENJU UPRAVLJANJE VREMENOM POSTAVLJANJE CILJEVA USVAJANJE PRAKTIČNIH NAVIKA KAKO BISTE BILI USPJEŠNIJI U UČENJU GDJE SE TRENUTNO NALAZIMO?

  46. Postavljanje ciljeva... Koliko vremena ste odvojili za dostizanje nekih ciljeva učenja? Da li vaš raspored učenja odražava važnost vaših ciljeva? Da li možete prerasporediti svoje slobodne sate tako da budu u skladu s vašim prioritetima? VI. POSTAVLJANJE CILJEVA

  47. Vježba: SEMESTRALNI KALENDAR AKTIVNOSTI Uzmite primjerak semestralnog kalendara svog fakulteta/škole. Unesite važne datume, kao što su ispiti, kolokviji, praznici, dani učenja itd. Unesite datume za predaju seminara, završetak projekata, čak i društvene aktivnosti! Postavite taj raspored na vidljivo mjesto oko vašeg radnog stola ili mjesta gdje obično učite, kako biste se mogli ravnati prema njemu, unositi izmjene i bilježiti napredak. PLANIRANI SEDMIČNI RASPORED Unesite sve aktivnosti koje se trenutno događaju, kao što su predavanja, vrijeme za učenje, sastanci, posao i društveni događaji. STVARNI SEDMIČNI RASPORED Prilagodite Planirani sedmični raspored i ispunite detalje. Procijenite svoju "potrošnju" vremena za prilagodbu prema prioritetima. Da li učite kad ste rekli da ćete uciti? Možete li odrediti kako biste mogli efikasnije koristiti svoje vrijeme? VI. POSTAVLJANJE CILJEVA

  48. Vježba: DNEVNI RASPORED Dovršite noć prije ili odmah ujutro, svaki dan. Dodajte stvari koje namjeravate postići taj dan, uključujući zadatke, sastanke i sitne poslove i zaduženja. Prekrižite stvari koje ste napravili da biste dobili osjećaj dostignuća. PREDNOSTI DRŽANJA RASPOREDA Pismeni planovi čine da zadaci djeluju izvedivo i ne tako zastrašujuće Vjerojatnije je da ćemo izvršiti planirane i raspoređene zadatke Ako ne zaostajete u čitanju i fakultetskim obavezama, izbjeći ćete učenje u zadnji čas prije ispita VI. POSTAVLJANJE CILJEVA

  49. Važni nalazi! O čemu ćemo razgovarati na sljedećim vježbama? VII. USVAJANJE PRAKTIČNIH NAVIKA KAKO BISTE BILI USPJEŠNIJI U UČENJU

  50. NEKOLIKO ČINJENICA O MOZGU KOJE ĆETE HTJETI PODIJELITI I SA DRUGIMA SPORAZUM SA SOBOM; PRIZNANJE (MOJE DOBRE I LOŠE NAVIKE UČENJA); ODLUKA O UČENJU NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI O UČENJU NEKOLIKO “NEOBIČNOSTI” O UČENJU UPRAVLJANJE VREMENOM POSTAVLJANJE CILJEVA USVAJANJE PRAKTIČNIH NAVIKA KAKO BISTE BILI USPJEŠNIJI U UČENJU GDJE SE TRENUTNO NALAZIMO?

More Related