V LASTELINSTVO KEGLEVIĆ Topolovac

1. VLASTELINSTVO KEGLEVIĆ Topolovac VLASTELINSTVO KEGLEVIĆ U TOPOLOVCU Znanjem i maštom u vrijeme grofova Keglević

2. Cilj projekta Misija Osjećajući potrebu za očuvanjem i afirmacijom prirodnog, kulturnog i povijesnog nasljeđa Republike Hrvatske, te vlastelinstva Keglević u Topolovcu koje je spomenik kulture, pokrenuli smo ovaj projekt. Želja nam je potaknuti interes javnosti za do sada nedovoljno poznatu i proučenu ulogu vlastelinstva Keglević u Topolovcu i predložiti sadržaje kojima bi vlastelinstvo oživjelo izvornom ljepotom.

3. Kako smo to ostvarili? Ujedinili smo znanje i kreativnost…

4. Istraživali, slikali, skladali, pjevali, svirali, snimali, glumili...

5. Vlastelinstvo Keglević danas je spomenik kulture Sklop vlastelinstva Keglević Konzervatorski je zavod u Zagrebu 1963. godine registrirao kao spomenik kulture 1. kategorije. Zaštićeni sklop obuhvaća dvorac, dvije stilske jednokatnice i staju s klasicističkim stupovima.

6. Jednokatni dvorac s arkadama, tornjem i natpisom o gradnji

7. Natpis grofa Tome Keglevića o gradnji dvorca slobodni prijevod: Ova kuća, sagrađena čvršćom građom, umjesto stare drvene i već trošne, prima nevaljane, a da oni ne bi pobjegli i da bi ostali valjani i stražare. Dao ju je sagraditi grof Toma Keglević od Bužima koji je u svemu volio pravdu i pravednost. Godine 1831.

8. Konjušnica Jedna je od najljepših građevina toga tipa u Hrvatskoj , ali i među ljepšima u Europi. Građena je u barokno-klasicističkom stilu

9. Ljetnikovac Prostrani ljetnikovac koji se nalazi u neposrednoj blizini konjušnice!

10. Stara špiritana Stara špiritana začetak je današnje tvornice “Segestica”

11. Perivoj Čitava površina vlastelinstva Keglević obrasla je gustom vegetacijom. Visoki dvoredi platana, topola, jablanova i drugog drveća staništa su brojnih ptica koje su se ovdje nastanile.

12. Naselje Topolovac Smješteno je na lijevoj obali Save nizvodno od Siska, u donjoj Posavini na putu prema Parku prirode Lonjsko polje. Vrhunac svoga značenja i najveći kulturni razvoj doživljava u 19 stoljeću kao sjedište vlastelinstva Keglević. Tijekom vremena oko gospodarskog sklopa vlastelinstva razvilo se naselje Topolovac.

13. Totuševina je stari naziv za Topolovac Posjed Totuševina (poslije Topolovac) u početku je u vlasništvu Totuševića. Tijekom 15. stoljeća na posjedu se izmijenilo nekoliko vlasnika. Između 1524. i 1526. godine Petar Keglević dolazi u posjed područja na objema stranama Save od Siska do ušća Lonje. Od tada će područje, koje se zvalo Totuševina, a poslije vlastelinstvo Topolovac, biti u posjedu obitelji Keglević više od tri stoljeća.

14. Što je, zapravo, vlastelinstvo? Vlastelinstva su teritorijalno-upravne jedinice karakteristične za područje Slavonije i Hrvatske u srednjem vijeku. Manjim dijelom nastaju kraljevskim darovnicama, a poglavito vladarskim ispravama o uzvisivanju roda, obitelji ili pojedinca, vladarskom podjelom imuniteta, uzurpacijom sudbene vlasti i dr.

15. Ban Josip Jelačić godine 1848. ukinuo je kmetstvo… …i od tada i vlastelinstva gube smisao Sastojala su se od gospodarskoga i kmetskoga zemljišta nad kojima je vlastelin uživao određena stvarna prava (feudalna renta) i neke funkcije vlasti (prvenstveno suđenje i ubiranje poreza). Vremenom je vlastelinova vlast postala apsolutna i sastojala se od sudskih, vojnih, financijskih, a negdje i crkvenih prerogativa. Vlastelinstva se počinju razvijati u 9. st. i traju do 1848. godine kada su formalno ukinuta.

16. Znamenita plemićka obitelj Keglević Hrvatsko plemstvo bilo je nosilac nacionalnog identiteta tijekom čitave povijesti. Keglevići su uz Zrinske, Frankopane i Draškoviće najznamenitija hrvatska velikaška obitelj. U vojnim službama bili su hrabri ratnici i isticali se u obrani zemlje od Turaka. Prema feudalnim običajima u donatorstvu gradili su crkve i samostane, uzdržavali njihove škole, upravljali svojim vlastelinstvima u gospodarskom i političkom smislu i na njima gradili prekrasne dvorce.

17. KEGLEVIĆI U TOPOLOVCU U posjedu grofova Keglević vlastelinstvo je ostalo više od tri stoljeća. Vlastelinstvo se od 1526. godine nalazi u posjedu obitelji Keglević Prvi vlasnik bio je hrvatski ban Petar Keglević K E G L E V I Ć I Grof Toma Keglević 1831.godine na vlastelinstvu je izgradio dvorac Posljednji Keglević u posjedu vlastelinstva bio je grof Samuel

18. Proslavio se u borbi s Turcima 1521. godine Hrvatski ban Petar Keglević (1478.-1554.) prvi vlasnik vlastelinstva u Topolovcu Kao mladić sudjelovao je u bitci na Krbavskom polju 1493. godine Hrvatski ban (1537. – 1542.) Kraljevski komesar za Hrvatsku (1533.-1537.) Ban u Jajcu (1520.-1522.)

19. Grof Toma Keglević(1769.-1850.) Sin je Josipa Keglevića i Rozalije Thauszy. Pokopan je pred ulazom u desnu kapelu svetišta Majke Božje Gorske u Loboru. Na vlastelinstvu u Topolovcu podigao je dvorac i izgradio crkvu sv. Mihaela u Prelošćici

20. Svetište Majke Božje Gorske u Loboru Grob Tome Keglevića

21. Pustolovni Keglević Za Tomu Keglevića vezana je zanimljiva priča o tome kako je naoružavao svoje podanike i sa svojom družinom postao strah i trepet štajerskim i njemačkim trgovcima koji su dolazili u ove krajeve. Zbog toga je bio pozvan caru na kraljevsko saslušanje u Laxenburg kraj Beča. Keglević je došao tamo sa svojom do zuba naoružanom družinom pa ga se i sam car prestrašio te ga nije ukorio već ga je otpustio uz riječi "neka se popravi".

22. Grof Samuel Keglević(1812.-1882.) Godine 1868. prodao obiteljski arhiv Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu (današnji HAZU). Posljednji Keglević u posjedu vlastelinstva bio je Tomin sin Samuel Samuelova žena Emilija rođ. Collenbach bila je vlasnica danas ekskluzivnog dvorca Mokrice. Nakon više od tri stoljeća Keglevićeve vladavine vlastelinstvo je 1840 godine prodano

23. Grb obitelji Keglević Plemićki grb obitelji Keglević sačuvan je na pečatima isprava i na dovratniku dvorca Gorica. Na dvije trećine gornjeg štita su dva zlatna, okrunjena i ustobočena lava koji na plavoj podlozi drže srebrni mač sa zlatnom krunom. Na donjoj trećini naizmjenično su poredane tri crvene i dvije srebrne vodoravne linije.

24. Plemićki grb obitelji Keglević na dovratku dvorca Gorica

25. Naša likovna skupina izradila je grb obitelji Keglević u raznim tehnikama

26. Oskar Keglević Oskar Keglević (1839.-1910.) bio je sin grofa Samuela i baronese Emilije rođ. Collenbach. On je posljednji potomak slavne obitelji grofova Keglević. Nakon što je prodao obiteljsko imanje preselio se u Zagreb gdje je i umro 1910. godine.

27. Beethoven inspiriran mladom groficom Keglević Barbara Ana Keglević (1780.-1813.) bila je šest godina Beethovenova učenica. Keglevići su dio zime provodili u svojoj kući u Beču. Preko puta je stanovao Ludwig van Beethoven koji je dolazio Keglevićima i davao satove glazbe. Mlada i nadarena grofica snažno ga je nadahnula te joj je on posvetio četiri svoja djela.

28. Zanimljivosti iz povijesti! Godine 1754. pripremao se dolazak carice Marije Terezije u Hrvatsku. Tada je bilo određeno da za njezin doček udova Petra Keglevića osigura sa vlastelinstva Topolovac 167 vojnika, koji će biti raspoređeni u četvrti bataljun. Uz vojnike trebalo je dati i po jednog kapetana, natporučnika, zastavnika, svirača i tri bubnjara.

29. Dvorci i palače grofova Keglević

30. Kostel Knez Juraj Brandenburški 1523.godine zbog svoje raskošnosti morao je prodati ovaj grad i vlastelinstvo kao i krapinske posjede jajačkom banu Petru Kegleviću Bužimskom za 13.000 forinti. Dogodilo se to 21. prosinca 1523.g. za vrijeme zasjedanja sabora u Požunu.

31. Dvorac GoricaIzgradnjom dvorca Gorica u 17.st. Keglevići sve više napuštaju Kostel.

32. Dvorac Dubrava Iznad glavnog ulaza je isklesan lijepi grb Keglevića. On nam govori o vlasnicima koji su podigli taj novi dom nedaleko od svog starog pretijesnog Kostela, kad su nastupila vremena za željom za udobnijim stanovanjem.

33. Dvorac Loborgrad Po završetku gradnje, dvorac Loborgrad postaje glavno središte hrvatske loze Keglevića.

34. Dvorac Bežanec

35. Palača Keglević u Varaždinu Danas sjedište HAZU Varaždin

36. Dvorac MokriceEmilija rođ. Collenbach, žena grofa Samuela Keglević, bila je vlasnica dvorca Mokrice

37. Dvorac Keglević u Topolovcu

38. Vlasnici nakon grofova Keglević U lipnju 1840. godine topolovačko imanje od obitelji Keglević kupio je Ivan Juraj Dömötörffy. Do kraja devetnaestog stoljeća ono će promijeniti još nekoliko vlasnika. Posjeduju ga plemić Mirko Kuković, Jeger i Mautner, Švicarac Hinko Escher , grof Miklouš (Nikola) Zay i nadvojvoda Fridrich Habsburški.

39. Grof Miklouš (Nikola) Zay Grof Miklouš Zay bio je Slovak, a živio je u Zagrebu. Vlastelinstvo Keglević kupio je 1887. godine. Grof Zay bio je oženjen mađarskom groficom Sečeni, ali je bračni par u to vrijeme živio razdvojeno. Zbog toga je Miklouš Zay za svoju suprugu sagradio u Topolovcu drveni dvorac („drveni marof“), pokraj dotadašnjeg dvorca iz vremena Keglevića u kojem je Zay živio kada bi boravio u Topolovcu.

40. Godine 1999. vlastelinstvo Keglević kupuje sisački poduzetnik Željko Podgoršek u čijem je i danas vlasništvu. Trenutno su na vlastelinstvu radovi restauracije konjušnice i uvodi se gradski vodovod. U travnju ove godine otvorena je poljoprivredna i veterinarska apoteka, a priprema se i dolazak ergele konja. Pokrenuta je inicijativa za osnivanje Konjičkog kluba i udruge Toma Keglević – Topolovac sa ciljem promicanja hrvatske plemićke baštine.

41. Naši prijedlozi SADRŽAJI KOJI BI OŽIVJELI AUTENTIČNI DUH PLEMIĆKOG VLASTELINSTVA

42. Život na dvorovima U prošlim vjekovima jedan od vidova zabave bilo je i muziciranje na plemićkim dvorovima. Dobro se je jelo i pilo, ali se jednako tako njegovala kultura i umjetnost. Dvorci su bili mjesta okupljanja intelektualne i umjetničke elite. U njima su se čitala djela nacionalne ali i svjetske književnosti, sviralo se, pjevalo, recitiralo, slikalo, pisalo.

43. Starinska biljna apoteka - Keglević Biljna apoteka Keglević bila bi uređena u stilu starinske apoteke. U njoj bi se moglo kupiti ljekovitog bilja, čajeva, različitih biljnih pripravaka, kozmetike rađene po starim recepturama, prirodni sapuni, mirisne trave... Proizvodi bi bili u etno-eko ambalaži, te bi služili i kao suveniri.

44. Edukacija na vlastelinstvu Mladi plemić da bi postao profinjen morao je naučiti jahati, mačevati se i plesati. Prvo za spretnost, drugo za hrabrost a treće za skladnost i dobro raspoloženje.

45. Zbog toga predlažemo Školu jahanja Školumačevanja Plesnu školu

46. Za potpuni ugođaj plemićkog ladanja potrebno je još nekoliko sitnica: Krojački centar Keglević za izradu replika povijesnih kostima. U radionici krojačkog centra šivali bi se kostimi za potrebe udruge ali bi se mogle izrađivati i svečane povijesne haljine za plesne manifestacije i za vjenčanja u perivoju, ali o tome kasnije…

47. Klupski restoran KeglevićOkusi prošlosti Ugostiteljska ponuda koja bi oživjela tradiciju plemićkih kuhinja. Želite li kušati okus dvorske kuhinje predlažemo: Grofovske palačinke punjene sladoledom od vanilije, prelivene višnjama ukuhanim u crnom vinu

48. „… dvorci i njihovi perivoji ostavljaju neizbrisiv trag koji podsjeća na sve Scile i Haribde teških prohujalih vremena, koji upozoravaju da ih ne smijemo zaboraviti i pustiti da iščeznu. Oni su dio naše prošlosti, one slavne hrvatske prošlosti kojom se ponosimo.“ Mladen Obad Šćitaroci

49. OŠ Viktorovac Vjeronaučna skupina Povijesna skupina Likovna skupina Mali zbor OŠ Viktorovac Dramska skupina Voditeljica i autor projekta: Svjetlana Morić