310 likes | 499 Views
Zvjezdarnice , radioastronomija. Zvjezdarnice. Zvjezdarnice(opservatoriji)su mjesta gdje se smještaju astronomski instrumenti. Često su smještene daleko od gradova,na visokim i pustim planinama gdje je zrak veoma čist i nema svjetlosnog onečišćenja. Mjesta s velikim zvjezdarnicama :
E N D
Zvjezdarnice • Zvjezdarnice(opservatoriji)su mjesta gdje se smještaju astronomski instrumenti. • Često su smještene daleko od gradova,na visokim i pustim planinama gdje je zrak veoma čist i nema svjetlosnog onečišćenja. • Mjesta s velikim zvjezdarnicama : Sj. Amerika-Mt. Palomar , Arizona… Brda Čilea,Kanarski otoci,Havaji ,…
Kupole • Radi zaštite od vjetra teleskopi se smještaju u zgrade kupole. • Kod izbora mjesta za gradnju zvjezdarnice astronomi obraćaju pažnju na prosječan broj sati “lijepog vremena” Jednoliko strujanje zraka manje smeta nego naglo i promjenjivo .
Podjela teleskopa po namjeni • Teleskopi se specijaliziraju za određenu vrstu promatranja • Neki služe za određivanja položaja zvijezda • Posebni teleskopi za Sunce (zapažaju spektar i mjere magnetska polja) • Neki se koriste za promjenjive zvijezde ili pak galaksije • Astrografi-teleskopi koji snimaju veće područja neba(imaju veliko vidno polje i služe za izradu nebeskih karata) • Na visokim planinama se koriste teleskopi za opažanje neba u infracrvenom
Astrograf , infracrveni teleskop Astrograf Infracrveni Teleskop
U Republici Hrvatskoj Astronomska društva Zvjezdarnice Nadbiskupska klasična gimnazija Opservatorij Hvar Pulska zvjezdarnica Riječka zvjezdarnica Zvjezdano selo Mosor Zvjezdarnica Višnjan Zvjezdarnica Zagreb Zvjezdarnica Oton Kučera , Gimnazija Požega • Akademsko astronomsko društvo Rijeka • Astronomska sekcija HFD Split • Astronomska udruga Korčula • Astronomska udruga Vidulini • Astronomsko društvo Anonymus - Valpovo • Astronomsko društvo Beskraj • Astronomsko Društvo Faust Vrančić • Astronomsko društvo "Giordano Bruno" • Astronomsko društvo "ISTRA" - Pula • Astronomsko društvo Ivan Štefek - Kutina • Astronomsko društvo Koprivnica • Astronomsko društvo Korenica • Astronomsko društvo "Leo Brenner"
Propusnost Zemljine atmosfere Optičkaastronomijatakođer dijelom u infracrvenom i bliskom ultraljubičastom zračenju Radioastronomijapropusnost~ cm do ~10m
Radioastronomija • Izučava nebeska tijela uz pomoć radiovalova ; astronomska istraživanja na λ > 1 mm , f < 300 GHz • Izvori radio zračenja : Sunce , zvijezde , pulsari , galaksije , kvazari ,… • Zemljina atmosfera propušta radiovalove 1cm < λ < 10 m . Na povoljnom lokacijama taj opseg je : 1mm < λ < 150 m . Kraće radiovalove apsorbira Zemljina atmosfera , a valove veće valne duljine reflektira . • Radio istraživanje se provode i za oblačnog vremena preko dana i noći. Poteškoće : treba se primati relativno slabe signale. Zato radioteleskopi moraju biti dovoljno veliki.
Prijam radiovalova • Mjeri se energija (E) koja u jedinici vremena (t) dolazi na jedinicu površine (S) u određenom intervalu frekvencija ( ∆f) . Mjerena veličina se naziva spektralna iradijancija (F) ili ozračenost na Zemlji po intervalu frekvencije: • F = E /t ·S· ∆f • Jedinica za F je W·m-2·Hz-1 , ali se obično koristi jedinica janski (Jy): 1 Jy = 10-26 W·m-2·Hz-1. • Za Sunčevo radio zračenje koristi se posebna jedinica s.f.u. ( solarfluxunit): s.f.u. = 10-22 W·m-2·Hz-1. • Osjetljivost prijemnika antene S : • S = F· r2·π (W/m2) r – polumjer antene Prve je takve valove s nekog svemirskog objekta otkrio je 1932.g. KarlJanski . Našao je izvor radio valova u smjeru zviježđa Strijelca
Green Bank Telescope, WV Radio teleskopi Dvije izvedbe: Very Large Array, NM Radio antena Polje radio antena
Svi radio- teleskopi na svijetu zajedno ne mi mogli upaliti žarulju stoga moraju biti jako osjetljivi.
Rakete i svemirski brodovi • Izvan atmosfere ispituju se sva ona zračenja koja kroz atmosferu slabo prolaze . • Najbolji način istraživanja nebeskih objekata • Astronauti su bili na Mjesecu • Letjelice su ispitivale najdalje dijelove Sunčevog sustava • To je jedini način da se dozna od čega su građeni nebeski objekti i ostala tvar koja pluta među planetima.
Hubbleov teleskop • Od 1990.g obilazi Zemlju na visini od 600 km • Ima zrcalo promjera 2,4 m • Opservatorij za vidljivo ultraljubičasto i dijelom infracrveno zračenje • Napaja se električnom strujom pomoću solarnih kolektora(energija dolazi sa Sunca)
Hubbleov teleskop … • Prije nego što se svjetlost fokusira,odbija se zrcalom nazad kroz prošupljenu sredinu velikog zrcala. • Žarište je smješteno iza zrcala,tamo gdje su smješteni znanstveni instrumenti kojima se svjetlost zapisuje , kompjutorski obrađuje i šalje podatke radio-vezom na Zemlju. • Snimio je mnoge divne slike
Supernova Tamna tvar????? Umiruća maglica
Objasni i zapamti • Objektiv(sabirna leća uperena u predmet, ili udubljeno zrcalo )koji stvara sliku objekta. • Okular • Kutno povećanje (povećanje vidnog kuta između točaka predmeta) • Svjetlosna moć (teleskop skuplja puno više svjetlosti nego ljudsko oko) • Vidno polje
Objasni i zapamti • Tražilac (manji,pomoćni dalekozor većeg vidnog polja) • Astrograf (teleskop većeg vidnog polja za snimanje neba) • Radio valovi (EM zračenje velike valne duljine ,prihvaća se antenama) • Radio-teleskop (mjerač snage svemirskih radio-valova, s kolektorom i antenom)
Objasni i zapamti • Radio-interferometar (sklop od više pojedinačnih radio-teleskopa u svrhu boljeg razlučivanja) • Svemirski teleskop (teleskop u stazi oko Zemlje ili u Sunčevu sustavu)