Održivi povratak u održivu državu?

1. Održivi povratak u održivu državu? Ispitivanje javnog mnijenja o položaju povratnika u Bosni i Hercegovini Rolf Kappel, NADEL, ETH Cirih Prezentacija za konferenciju za štampu Sarajevo, 23. Avgust 2006 Banja Luka, 24. Avgust 2006

2. Povod za istraživanje • Proces povratka je ugovoren Dejtonskim mirovnim sporazumom. • Oko 1 milion povratnika nakon završetka rata. • Uloga manjinskih povratnika u multietničkoj državi. • Od anegdotskih dokaza do statistički zasnovanih zaključaka. • Potencijali i ograničenja ispitivanja javnog mnijenja.

3. Koncept održivog povratka • Izvedeno iz UNHCR-ovih preduslova za siguran i dostojanstven povratak: • Pravo na povratak • Dobrovoljan povrataka • Fizička sigurnost • Pravna sigurnost • Materijalna sigurnost • Pomirenje

4. Dobrovoljni povratak i pomoć • Više od 90% povratnika navodi da je njihov povratak bio dobrovoljan. • Samo 3% bivših interno raseljenih lica i 7% bivših izbjeglica tvrde da je njihov povratak bio iniciran od strane predstavnika vlasti i da se nije podudarao da njihovim vlastitim planovima. • 95% ispitanika se vratilo u svoje prijeratne domove, a samo 5% se nakon toga preselilo u neko drugo mjesto. • 51% bivših interno raseljenih lica i 41% bivših izbjeglica objašnjava da su primili pomoć nakon povratka. Taj je broj nešto veći u ruralnim u odnosu na urbana područja. • 80% pomoć vidi “veoma značajnom”, a 20% “donekle “značajnom”.

5. Fizička sigurnost i diskriminacija (1) • Oko 90% ispitanika se osjeća sigurno od nasilnih prijetnji koje su posljedica međuetničkih tenzija. • 12% povratnika strahuje od takvih prijetnji, u poređenju sa 8% domicilnim stanovnika. • Takav je stav izrazilo 15% manjinskih i 8% većinskih ispitanika. • Osjećaj nesigurnosti je rašireniji u urbanim područjima i među starijim ljudima, u odnosu na ruralna područja i mlađe ljude.

6. Fizička sigurnost i diskriminacija (2) • Više od 70% ispitanika misli da svi građani nemaju jednaka prava i mogućnosti da oblikuju svoje živote. • Manjinski ispitanici imaju značajno pozitivnije stavove o ovom pitanju, u odnosu na većinske ispitanike. • Oko 80% ispitanika smatra da pripadnici manjinskih skupina mogu prakticirati svoja religijska i kulturalna uvjerenja bez ikakvih negativnih posljedica.

7. Fizička sigurnost i diskriminacija(3) • Diskriminacija pripadnika manjinskih skupina navodno postoji u: • traženju zaposlenja (54% manjinskih ispitanika ima taj stav, te 32% većinskih ispitanika); • pristupu javnim uslugama (26% manjinskih ispitanika ima taj stav, te 13% većinskih ispitanika); • manje prijateljski tretman u svakodnevnom životu, drugačije tretiranje djece manjinskih povratnika u školama. • Broj ispitanika sa negativnim ličnim iskustvom je među manjinskim ispitanicima značajno manji: 8% u RS-u, 3% u Federaciji.

8. Pravna sigurnost, političke slobode i prava(1) • Više od 90% povratnika ima ličnu kartu, a skoro 80% i pasoš. • Doslovno svi povratnici su uspješno ostvarili pravo na vlasništvo i korištenje svojih kuća ili stanova. • Skoro 30% ispitanika misli da je sloboda iznošenja političkih stavova i sloboda političkog djelovanja ograničena. • Više od 40% ispitanika misli da mediji nisu nezavisni od političkih uticaja. • Više od 40% ispitanika smatra da ne mogu uticati na donošenje odluka na lokalnom nivou.

9. Pravna sigurnost, političke slobode i prava (2) • Više od 40 % ispitanika misli da izborni proces nije fer i pravedan. • Svi navedeni odgovori su izraženiji kod manjinskih u odnosu na većinske ispitanike, te u RS-u u odnosu na Federaciju. • Vrlo mali broj ispitanika, između 1% i 2%, ističe da su bili spriječeni su prakticiranju svojih prava na glasanje i političke slobode.

10. Materijalna sigurnost i ekonomske perspektive (1) • 13% povratinka navodi da su imali poteškoća da prehrane svoje porodice; isti odgovor je dalo 6% domicilnih stanovnika. Ovaj oblik “ekstremnog siromaštva” je rašireniji u ruralnim u odnosu na urbana područja, te među manjinskim ispitanicima u odnosu na većinske. • 29% povratnika navodi da svojoj porodici mogu obezbijediti zadovoljenje osnovnih potreba, kao što je hrana, ali da imaju poteškoća pri plaćanju računa, kupovini odjeće i slično. Ovaj oblik “opšteg siromaštva” je češći u RS-u u odnosu na Federaciju.

11. Materijalna sigurnost i ekonomske perspektive (2) • Većina ispitanika, oko 80%, su zadovoljni javnom infrastrukturom i uslugama. • Oko 40% ispitanika navodi da se njihova finansijska situacija pogoršala od njihovog povratka, odnosno završetka rata (40%: bez promjena; 20%: poboljšanje). • Kada je riječ o očekivanjima od budućnosti, 50% misli da se situacija u njihovom domaćinstvu neće promijeniti u narednih 5 godina; 30% očekuje poboljšanje, 15% pogoršanje. • Čini se da su domicilni stanovnici pesimističniji u odnosu na povratnike, kao i ispitanici iz RS-a u odnosu na ispitanike iz Federacije.

12. Pomirenje • Više od 60% ispitanika navodi da imaju redovne i dobrovoljne kontakte sa građanima iz drugih etničkih skupina. • Broj ispitanika koji su dali takav odgovor je veći među pripadnicima manjinskih skupina u odnosu na domicilne stanovnike. • Skoro 60% ispitanika misli da su političari ostvarili “mali ili nikakav progres”u procesu pomirenja (40% za religijske vođe). • Spremnost ispitanika da žive u multietničkoj državi je u snažnom kontrastu sa stavovima o ograničenom doprinosu političkih i religijskih lidera u promoviranju pomirenja.

13. Održivost povratka i uspjeh u procesu građenja države (1) • 65 % povratnika navodi na planiraju ostati u svojim domovima. • 20% su neodlučni (28% mlađi ljudi, 12% stariji ljudi). • 10% planiraju otići (16% urban, 5% rural). • Broj ispitanika koji planiraju ostati je veći u ruralnim područjima i među starijim povratnicima. • Broj ispitanika koji su neodlučni ili planiraju otići je veći u urbanim područjima i među mlađim ljudima.

14. Održivost povratka i uspjeh u procesu građenja države (2) • 36% ispitanika misli da će proces građenja države biti uspješan. • 37% smatra da su šanse za uspjeh i neuspjeh procesa građenja države jednake. • 13% očekuje neuspjeh. • Povratnici su optimističniji od domicilnih stanovnika. • Stariji ispitanici u ruralnim područjima su optimistilniji do mlađih ljudi u ruralnim područjima.

15. Zaključci (1) • Dosadašnji napredak povratka se može ocijeniti relativno uspješnim. • Građani su imali velike koristi od pomoći koja im je pružena od strane međunarodne zajednice i domaćih vlasti. • Proces povratka još uvijek nije završen: • Održivost povratka treba ojačati i konsolidovati; • Određeni broj interno raseljenih lica i izbjeglica još uvijek čeka na povratak; broj povrataka je drastično opao u posljednjim godinama. • Poboljšanje ekonomskog razvoja (smanjenje siromaštva, povećanje stope zaposlenosti i socijalne sigurnosti) će imati pozitivan uticaj na povratak i održivost povratka.

16. Zaključci (2) • Diskriminacija protiv pripadnika manjinskih grupa treba biti reducirana, prije svega na lokalnom nivou. Značajnu ulogu u tom procesu trebaju odigrati organizacije civilnog društva. • Jačanja političkih kompetencija i kapaciteta na lokalnom nivou se trebaju nastaviti. • Političke i religijske vođe trebaju biti uzori u promoviranju pomirenja. • Političke ovlasti trebaju biti premještene sa entitetskog na državni nivo. • Međunarodna zajednica treba nastaviti podržavanje procesa povratka i izgradnje države.