Svijest u općoj anesteziji

1. Svijest u općoj anesteziji Prva (javna) upotreba opće anestezije: Robert Hinckley, Massachusetts General Hospital, 1846.

2. Opća anestezija • Cilj: analgezija, arefleksija, relaksacija (skeletnih) mišića • Vrste: inhalacijska (eter, kloroform, dušikov oksidul, halotan i dr.); intravenska (pentotal, ketamin i dr.); neuroleptanalgezija (neuroleptici + analgetici, kod oštećenja jetre i/ili bubrega: analgezija pri očuvanoj svijesti) • Mehanizam djelovanja (teorije): • Najšire prihvaćena: podizanje praga električne podražljivosti neurona (otežan ulazak iona natrija u stanicu) i posljedična blokada (prvenstveno) ARAS-a i talamusa • S. Hameroff: plinski anestetici izazivaju strukturalne promjene u proteinima neurona, a gubitak svijesti posljedica je gubitka mobilnosti elektrona u mikrotubulima • H. Flohr: opći anestetici remete sustav NMDA-receptora koji definira skupine neurona zadužene za mentalne reprezentacije kao moždanu osnovu svijesti

3. Opća anestezija: stadiji • Analgezija: svijest je očuvana, kao i osjet dodira • Ekscitacija / delirij: gubitak svijesti, nepravilno disanje, porast napetosti mišića, širenje zjenica, povraćanje • Kirurška anestezija: disanje je pravilno i sporo, napetost mišića je popustila, refleksi su ugašeni • Medularna paraliza (samo uz predoziranje anestetika): zaustavljanje disanja

4. Opća anestezija: kognitivne karakteristike • Gubitak svijesti • Amnezija (ili barem nemogućnost svjesnog prizivanja sjećanja na ono što se događalo tijekom anestezije: zahvaćena je samo eksplicitna memorija) • Moguće je zadržavanje nepotpune svijesti, koja dozvoljava operiranome da izvršava naloge operatera, ali kasnije rezultira amnezijom za period operacije

5. Opći anestetici: dušikov oksidul (N20) “Veseli plin”; “plin-smijavac” Slab (koristi se u kombinaciji s halotanom), ali i najmanje toksičan Karikatura iz XIX. st.: “Život postaje lakši: recept za čangrizave žene”.

6. Opći anestetici: ketamin • Primjenjuje se intravenski ili intramuskularno • Izaziva “disocijativnu anesteziju”, karakteriziranu osjećajem odvojenosti od okoline (ponekad “ekstremiteti odvojeni od tijela”)

7. Registriranje zvuka pri promijenjenoj svijesti • Opća anestezija: pacijent “čuje” ono što se govori u operacijskoj dvorani, čak može krivo interpretirati ono što je čuo (cf. Cheek & Rossi, 1988) • Stanje vegetiranja: pri “slušanju” se aktiviraju primarna slušna područja kore, ali ne i više areje (Laureys et al., 2000) • Gluhoća uslijed bilateralnog temporalnog oštećenja: osoba može uvježbati ispravno okretanje prema izvoru zvuka, ali ostaje agnozična za sadržaj poruke (“gluho slušanje”, po analogiji sa “slijepim vidom”; Mozaz Garde & Cowey, 2000) • Spavanje: u REM-fazi se zbiva složena obrada zvučnog signala koja se može dokazati snimanjem evociranih potencijala (Atienza & Cantero, 2001); mozak tijekom spavanja otkriva smislene zvuke u okružju (zazivanje našeg imena će nas probuditi, ali ne i tuđeg; cf. Ornstein, 1986, p. 162)

8. Svijest i pažnja • Usmjeravanje pažnje • Voljna i automatska kontrola ponašanja • “Stanje” pažnje

9. Pažnja: usmjeravanje (orienting) • Otvoreno usmjeravanje pažnje (overt orienting): okretanje tijela, glave, očiju prema podražaju • Prikriveno usmjeravanje pažnje (covert orienting): pažnja se usmjerava prema podražaju bez vanjskih znakova; prikriveno usmjeravanje pažnje može biti egzogeno (automatski odgovor na osjetni podražaj) ili endogeno (voljno) • Prikrivena pažnja (covert attention), tj. očekivanje podražaja, modificira obradu osjetne informacije pojačavajući signal u ERP (event-related potentials)

10. Usmjeravanje pažnje: anatomija • Parijetalna oštećenja: smetnje otklanjanja pažnje (disengage deficit) • Talamička oštećenja: smetnje uključivanja pažnje (engage deficit) • Oštećenja međumozga (mesencephalon): smetnje pomicanja pažnje prema izvoru (move deficit)

11. Usmjeravanje pažnje: anatomija • Otvoreno usmjeravanje: colliculus superior, frontal eye field (FEF) • Prikriveno usmjeravanje – egzogeno: kora parijetalnog režnja • Prikriveno usmjeravanje – endogeno: kora čeonog režnja (PFC)

12. Usmjeravanje pažnje: kompeticija podražaja Objekti u vidnom polju “natječu se” za pristup receptivnom polju (RF) određenog neurona: pažnja određuje koji će objekt “pobijediti”, osobito u slučaju neurona s velikim RF (više vidne areje). “Pobijediti” znači suziti dimenzije RF dotičnog neurona na dimenzije promatranog objekta. Prisustvo u vidnom polju i onih objekata na koje nismo usmjerili pažnju rezultat je istodobne aktivnosti neurona koji ne stoje pod utjecajem pažnje.

13. Predsvijest • Mnoge informacije su dostupne svijesti kada to zaželimo, ali su inače izvan njena dosega (sadržaji pohranjeni u dugoročnom pamćenju koje u tom trenutku ne koristimo) • Primjeri: izgled sobe u kojoj spavamo, osjet odjeće koju nosimo i sl. • Teškoće prizivanja sjećanja u svijest: fenomen “na vrhu jezika” (možemo znati kojim slovom započinje tražena riječ, ili koje slovo sadrži, ili mnoge druge odlike tog pojma)

14. Pažnja: voljna i automatska kontrola ponašanja Norman i Shallice (1986) su predložili hipotezu o dvjema razinama kontrole ciljeva / akcija / ponašanja: • Contention Scheduling (rutinska selekcija obrazaca koji se međusobno “natječu”) koji djeluje lokalnom inhibicijom shema akcije i • Supervisory Attentional System (SAS), koji se uključuje samo u novim situacijama, uz pojačanu kompeticiju među pojedinim shemama, u slučajevima opasnosti i sl.

15. Pažnja: voljna i automatska kontrola ponašanja Struktura koja je najbolji “kandidat” za sjedište SAS-a: gyrus cinguli anterior (anterior cingulate). Berns et al. (1997) pronašli su da se ventralni striatum aktivira uz prisutnost nove informacije, i to bez prisustva svijesti. • Test koji odlično otkriva defekte inhibicije obrazaca akcije u kompeticiji: • STROOP TEST • Segmenti testa: • kongruentni (CRVENO piše crvenom bojom), • inkongruentni (CRVENO piše plavom bojom) i • neutralni (ne pišu nazivi boja).

16. Voljna i automatska kontrola ponašanja Vježbom i složene i nove radnje mogu postati djelomično ili potpuno automatizirane.

17. Nevoljne kretnje (automatizmi) kao posljedica moždanih oštećenja, psihoza i neuroza Hemibalizam, koreja, atetoza, “utilizacijsko” ponašanje, koprolalija, tikovi... Sindrom Gillesa de la Tourettea

18. Automatsko (umjetničko) stvaranje

19. “Stanje pažnje” (attentional state) • Noradrenalin (norepinephrin; NE) kao neuromodulator • Izvor: locus coeruleus (moždano deblo) • Pojačana aktivnost u budnosti i pažnji, smanjena pri umoru i pospanosti • Učinak: utječe na aktivnost neurona čineći ih osjetljivijima i/ili selektivnijima na podražaje

20. Poremećaji pažnje: ADHD • Attention deficit hyperactivity disorder • nepažnja (zaboravljanje, neobraćanje pažnje na detalje, često i lako odvlačenje pažnje) • hiperaktivnost (govorenje bez prestanka, ustajanje unatoč zabrani i nemogućnost mirnog sjedenja) • nemogućnost kontrole impulsa (neprikladni komentari, vikanje, guranje, udaranje) • Najčešći poremećaj ponašanja u djece (5% dječaka i 2% djevojčica školske dobi u SAD-u) • Najčešće rabljeni lijek: Ritalin (metilfenidat) = stimulans (povećava razinu dopamina)

21. Sanjarenje (daydreaming) • Definicija: spontano prizivanje ili zamišljanje osobnih ili tuđih iskustava u prošlosti ili budućnosti • Podložan je svatko • Pod utjecajem automatiziranih, dosadnih i monotonih zbivanja u okružju • U trenucima sanjarenja, učinkovitost osobe je smanjena • Misli su slobodnije, slabije cenzurirane • Vrste: samoosuđivanje (“Što sam trebao učiniti?”), (racionalno) planiranje, (autistični) prodor sadržaja snova u javu, (neurotske) fantazije (“kako ću dobiti Nobelovu nagradu”) • Pozitivni aspekti: priprema i ponavljanje planova, učenje na greškama i uspjesima, potpora kreativnosti, regulacija emocija, motivacija • Vizualizacija u sanjarenju: analogija s biofeedbackom i yogom

22. Subliminalna percepcija • Registriranje podražaja koje ne dopire do razine svijesti (sub + limen, liminis = ispod praga), ali utječe na mišljenje, osjećanje i/ili djelovanje

23. Subliminalna percepcija: primjeri • Prema nekim izvorima, ministar propagande Trećeg Reicha, Goebbels, zalagao se za ubacivanje kratkotrajnih (subliminalnih) poruka poput “Židove treba eliminirati” među sekvence filmova, što je navodno u gledatelja polučivalo planirani učinak (nije potvrđeno) • James Vicary, tržišni istraživač, ustvrdio je 1957. da je 3 ms prezentacije natpisa “Jedi kokice” i “Pij Coca-colu” svakih 5 sekundi, tijekom gledanja filma u jednom kinu u New Jerseyju, za 6 tjedana posljedovalo porastom prodaje kokica za skoro 60% i Coca cole za 18% (nije dokazano) • Wilson Bryan Key tvrdio je 1970-ih da je riječ “sex” sakrivena u crtežima na ambalaži nekih proizvoda poput krekera Ritz ili kocki leda na reklamama za Gilbeyjev džin, što navodno izaziva nesvjesnu sklonost kupaca tom proizvodu (nije dokazano) • Postoji čitav niz audio-vrpca koje se nude uz obećanje da će, izazivajući subliminalno percipiranu psihoterapiju (“subliminal speech”), navesti slušatelja da se ostavi pušenja, da smršavi, poboljša seksualnu potenciju i sl. (nije dokazano) • Posebni oblici subliminalne percepcije: “slijepi vid”, slušanje u općoj anesteziji • Natpis “Mamica i ja smo jedno” prezentiran je subliminalno, a ispitanici su počeli pokazivati bolji uspjeh u nizu zadaća (u prilog psihoanalitičkoj ideji značaja iskustva “jednosti” - oneness)