Pelješac

1. Pelješac Životinje

2. Zmije,divljač,ptice • Zmije: Poskok,Riđovka,Crnopećica,Kravosica, Bjelouška,Blavor • Divljač: Muflon,Čagalj,Divlja svinja,Zec • Ptice: Fazan,Galeb,Ćula

3. Poskok • je najotrovnija i najopasnija europskazmijaiz porodice ljutica. Najveća je otrovnica na našim područjima, a živi na kamenitom području. • Poskok živi do 15 godina. Neprijatelji su mu ptice grabljivice i male zvijeri, posebno orao zmijar i mungosi. Voli suha kamenita područja s dosta grmlja. Aktivan je većinom noću, a danju sklupčan spava probavljajući hranu.U hladnijim krajevima spavazimski san. Posebno je opasan u jesen, kada se penje na drveće gdje dočekuje ptice, a tada lako strada i čovjek, ako neoprezno prolazi i dotakne ga. • Boja je promijenjiva, pa mu je leđna strana siva, žuta ili smeđa s tamnom cik - cak prugom. S trbušne strane je bjelkast s crnim točkama. Mužjak naraste do 1 metar.Uz izlomljemnu prugu na leđima, prepoznatljiv je po trokutastoj plosnatoj glavi, okomitoj zjenici i roščiću na vrhu njuške. U ustima ima dva duga otrovna zuba, povezana s otrovnom žlijezdom. Jezik mu je dug i rašljast. Pomoću njega osjeća opip i miris. • Ugriz poskoka je često smrtonosan.Čak i netom izleženi mladunci dugi od 15 do 18 cm su opremljeni otrovom i otrovnim zubima te mogu zadati vrlo ozbiljan i opasan ugriz.

4. Riđovka • Zmija je otrovnica iz porodiceljutica. • Naraste do 75 cm. Najbolje je proučena zmija na svijetu. Poznata je još i pod nazivom "šarka". • Kao i ostale ljutice, ne progoni svoj plijen, nego čeka da joj plijen dođe na dohvat i tada ga napada smrtonosnom učinkovitošću. U usporedbi sa svojim većim srodnicima, riđovka je rijetko prijetnja čovjeku, no za male je životinje smrtonosna.Jezik joj je dug i rašljast. Njezini otrovni zubi leže preklopljeni u čeljusti, a izbacuju se prema naprijed kad zmija napada. Nakon što napadne, riđovka čeka da otrov počne dijelovati, jer će plijen pojesti tek kad je mrtav. • Riđovka se hrani gušterima, žabama, malim sisavcima, ponekad slijepićima i mladim pticama te ptičijim jajima. Vrlo rijetko hrani se čak i malim kunama. • Šarka naseljava surovije predjele i može se sresti i iznad 2000 m/nv. Za razliku od poskoka, ulazi i u vodu. Dobro pliva te je aktivna napose noću i za vlažna vremena. Preko dana se sklupča i sunča ili se odmara ispod gomile kamenja, korjenja ili u mišijim rupama.

5. Bjelouška •  neotrovna je zmija iz porodice guževa. Dugačka je do dva metra. Pojavljuje se u više boja i nijansi. • Najraširenija je zmija u Hrvatskoj. Najčešća su joj staništa oko rijeka, jezera i močvara. U vodi dobro pliva i roni, a na kopnu se dobro penje. Skriva se ispod kamenja i korijenja u rupama u zemlji. Ponekad se nađe i daleko od vode, u vrtovima i parkovima. • Hrani se žabama, punoglavcima, ribama, vodenjacima, a ponekad i malim sisavcima. Pari se u travnju i svibnju, a od srpnja do kolovoza odlaže od 15 do 35 bijelih jaja mekane ljuske veličine golubljih. Skriva ih u mahovini i pijesku. Nakon osam do deset tjedana iz jaja izlazi mladunčad. Bjelouška spavazimski san od studenog do početka travnja. Nakon zimskog sna odbacuje zimsku kožu za novu pred parenje.

6. Blavor • je krupni, zmijoliki gušteržućkasto-smeđe boje, naraste i do 1 m. • Vrlo je brz i pokretljiv i teško ga je pratiti. Najčešće se hrani guštericama, sitnim toplokrvnim životinjama (osobito miševima), ptičjim jajima, puževima,skakavcima i ostalim kukcima, a ponekad i zmijama. Ljudi se bezrazložno boje blavora, iako je vrlo korisna životinja. • Naseljava niže oblasti do visine od nekoliko stotina metara, ali se najčešće nalazi na otvorenim područjima s livadama, poljima i grmljem, također i na kraškim predjelima bez raslinja. Rasprostranjen je u južnom dijelu Balkanskogpoluotoka, od Istre do delteDunava, također u Turskoj.

7. Muflon • je vrsta divlje ovce. Smatra se da su preci muflona jednaod dvije vrste moderne domaće ovce. • Muflon ima crveno-smeđu dlaku sa tamnim prugama na leđima, dok mu je na stomaku krzno nešto svjetlije. Mužjaci imaju velike rogove, dok ih ženke mogu ali i ne moraju imati. • Lovna je divljač

8. Čagalj • Čagljevi ili šakali je naziv za tri vrste iz roda pasa , malene do srednje veličine, koji nastanjuju Afriku, Aziju i jugoistočnuEuropu. • Čagljevi popunjavaju sličnu ekološku nišu kao i kojotu Sjevernoj Americi; i jedni i drugi su svejedi, mogu loviti životinje malene do srednje veličine, a i poznati su strvinari. Duge noge i pseći zubi su dobro prilagođeni lovu na malene sisavce, ptice i gmazove. Velika stopala i spojene kosti noge omogućavaju im da duže vremena mogu trčati brzinom od 16km/h. Najaktivniji su u zoru i u večer. • Čagljevi obrazuju monogamne parove i brane svoj teritorij od drugih parova. Agresivno ga brane i kasnije označavaju mokraćom ili izmetom. Terotorij može biti dovoljno velik i za mlade tog para, koji još uvijek nisu osnovali svoj teritorij. Ponekada se okupljaju u malene čopore, naprimjer da jedu strvinu, ali obično love sami ili u paru.

9. Divlja svinja • Divlja svinja je bliski rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divlja životinja koja se dosta lovi. Za tu brojnost je zaslužan veći broj zemljama mladih i vrlo malo prirodnih neprijatelja. Izuzetno brzo trči, ali dobar je i plivač. Odrasli primjerci mogu biti visoki od 90-100 cm, a dugački od 120-160 cm. • Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 kg kod mužjaka vepra, dok ženke mogu biti teže od 150 kg.  • Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, sjekutići, uvijek preklapaju sa gornjim zubima.Dugi su 28cm,nazivaju se brusači i sjekači,a kod ženke klice. Na taj način zubi se oštre. Očnjaci mužjaka najjsnažniji su u petoj godini. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Mladi, kada se tek rode, imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog mjeseca. • Često žive u šumama u blizini vodopada. Vole kaljuže i često se u njima valjaju. Na taj način se osvježavaju i rješavaju se kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede. Način pridizanja je takav da prvo sjednu promatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju. Za veprove je karakteristično da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja

10. Galeb •  su porodicaptica iz redaCharadriiformes.Porodica obuhvata u užem obimu 6 rodova i oko 55 vrsta, koje gotovo sve spadaju u rodLarus.Galebovi mogu doživjeti oko 30 godina. • Imaju relativno uska, šiljasta krila i snažne, vitke kljunove s malo prema dole savijenim gornjim kljunom. Tri prema naprijed okrenuta prsta povezana su plivaćom kožicom, dok je četvrti vrlo kratak i okrenut prema natrag, a neke vrste ga opće nemaju • Boja perja im je uglavnom bijelo siva, često crna na glavi, leđima i na krilima. Spolovi su jednakih boja, a mužjaci su nešto krupniji. Kod velikog broja vrsta mladunci su smeđe boje. Veće vrste trebaju četiri godine da u potpunosti dobiju perje boje odraslih ptica, dok je kod manjih vrsta za to potrebno dvije godine. Mnoge vrste imaju različito obojeno perje u vrijeme parenja i tokom ostalog vremena. • Većina vrsta galebova živi uz obale mora. • Većina vrsta galeba su svežderi koji, već prema prilici, jedu živu hranu ili otpatke i strvinu. Galebovi su prilično glasne ptice, što se još pojačava jer su društvene, pa se glasa više njih istovremeno • Galebovi se gnijezde na tlu. Pojedine vrste su se specijalizovale za gniježđenje na liticama. Najčešće se gnijezde u kolonijama. 

11. Fazan • je široko rastprostranjena ptica iz reda Galliformes.Ova ptica naseljava pretežno šumarke, livade, predjele oko riječne obale, polja i njive na kojima se hrani. • Fazan je jedna od najrasprostranjenijih vrsta divljači i najčešće lovljena ptica. • Mužjak fazana je dugačak 50-90 centimetara (sa repom) i poseduje dugačak rep, koji nekada može da iznosi polovinu od ukupne dužine. Njegovo perje je pretežno smeđe boje, dok je glava zeleno-plave boje. Oko očiju se nalaze pera crvene boje, a oko vrata se kod nekih podvrsta, nalazi prsten bijele boje. Ženka fazana je manja i sive je boje. Obično na jednog mužjaka dolazi 5-6 ženki fazana, jer se mužjaci love. Fazani lete na kratkim distancama, ali mogu i brzo trčati po zemlji.

12. Vrabac • Obični vrabacje ptica pjevica koja pripada porodici vrabaca.Naseljen je u mnoge dijelove Europe i Azije. U Hrvatskoj i u nekim drugim zemljama obični vrabac se naziva i vrapcem pokućarom. • Mužjak ima plavkasto sivo tjeme i kestenjasto smeđi zatiljak.Obrazi su svjetlo sivi do bjelkasti. Prsa i trbuh su pepeljasto sivi, a podvoljak, grlo i kljun su crne boje. Leđa su smeđa s uzdužnim crnim prugama. U jesen nakon mitarenja crni dio na podvoljku može biti pokriveno svjetlijim rubovima novog perja. Ljeti je mužjaku kljun plavo-crn, a noge smeđe boje. • Odrasli vrabac je velik 14-16 cm i težak 24-38 g, i malo je veći od poljskog vrapca. Raspon krila iznosi 25 cm. Tijelo mu je često "napuhano", spojeno s manjom glavom. Na glavi ima kratki, stožasti kljun. Na nogama ima četiri prsta, a rep je kratak. Kad leti, maše krilima nekoliko puta u sekundi. Odlično i brzo leti. Pod krilima se nalazi bijela mrlja. • Hrani se sjemenkama i kukcima, obično manjim leptirima. Mladi vrapci se hrane ličinkama kukaca. U proljeće, hrana mu je nektar iz cvijeća žute boje, poput jaglaca, šafrana i jedića. Hrani se i paucima te voćem.