1 / 12

PRVI TISKANI RJEČNIK I GRAMATIKA I ZAJEDNIČKI JEZIK SVIH HRVATA

PRVI TISKANI RJEČNIK I GRAMATIKA I ZAJEDNIČKI JEZIK SVIH HRVATA. Marta Vištica 7.a. Jezikoslovni priručnici. Jezikoslovlje (filologija, lingvistika) je znanstvena disciplina koja proučava jezik Najznačajniji jezikoslovni priručnici su: r ječnici g ramatike(slovnice) p ravopisi

bettyn
Download Presentation

PRVI TISKANI RJEČNIK I GRAMATIKA I ZAJEDNIČKI JEZIK SVIH HRVATA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PRVI TISKANI RJEČNIK I GRAMATIKA I ZAJEDNIČKI JEZIK SVIH HRVATA Marta Vištica 7.a

  2. Jezikoslovni priručnici • Jezikoslovlje (filologija, lingvistika) je znanstvena disciplina koja proučava jezik • Najznačajniji jezikoslovni priručnici su: • rječnici • gramatike(slovnice) • pravopisi • jezični savjetnici • Jezikoslovljem se bave jezikoslovci koji stvaraju jezikoslovne priručnike kojima opisuju standardni, književni jezik.

  3. Razvitak hrvatske književnosti i prvi tiskani rječnik • Otac Hrvatske Književnosti : • MARKO MARULIĆ (Split, 18.8.1450 – Split, 5.1.1524) • većinu svojih djela pisao je na latinskom, ali i na hrvatskome te nekoliko kratkih spisa na talijanskome jeziku • njegovo djelo spjev Juditaoznačava početak hrvatske književnosti • Judita je napisana 1501. (pisana hrvatskim jezikom i čakavskim narječjem), a tiskana 22. 4. 1521 (svake godina na taj dan obilježavamo Dan hrvatske knjige)

  4. FAUST VRANČIĆ(Šibenik, 1. siječnja 1551. - Mletci, 20. siječnja 1617.) • svećenik i kraljevski savjetnik • objavljuje prvi višejezični rječnik; Rječnik pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga (tj. hrvatskoga) i mađarskoga • ima 132 stranicee, oko 5800 riječi (uglavnom čakavskih) • rječnik je tiskan u Veneciji • izvorni naslov rječnika na latinskome jeziku: Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum: Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae

  5. Prva hrvatska gramatika • Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza1575. – Rim, 28. prosinca1650.) • školovao se na Pagu i u Zadru, a daljnje školovanje je nastavio u Italiji • 1595. je stupio u Družbu Isusovu, a 1606. je zaređen za svećenika • 1604. objavljuje prvu hrvatsku gramatiku pod naslovom:Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige (djelo napisano na latinskome jeziku,štokavskim narječjem) • Izvorni naslov: Instutionum linguae illyricae libri duo • smatrao je kako je štokavsko narječje zbog rasprostranjenosti najprirodniji odabir za podlogu hrvatskomu književnomu jeziku

  6. Težnja za jedinstvenim književnim jezikom • u prvoj polovici 19. st dolazi do snažnoga nacionalnoga, političkoga i kulturnoga pokreta pod nazivom hrvatski narodni preporod ili ilirski pokret • vođa hrvatskoga narodnoga preporoda – Ljudevit Gaj • Dragutin Rakovac, Ljudevit Vukotinović, Dimitrije Demeter i drugi imali su važnu ulogu uz Ljudevita Gaja • njihove ideje u Saboru zastupa grof Janko Drašković

  7. TRI OSNOVNE ZADAĆE KOJE SU PREPORODITELJI HTJELI OSTVARITI: • Jezično sjedinjenjekajkavskoga sjeverozapada sa štokavskom književno-jezičnom većinom • Ujednačenje grafije (gotovo je svaka regionalna tradicija imala svoj način slovopisa, što je bila znatna poteškoća u izgrađivanju jednoga književnoga jezika) • Osigurati hrvatskomu jeziku položaj u javnim službama (škole,tisak...)

  8. LJUDEVIT GAJ (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.) • hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik • središnja osoba ilirskog pokreta • latinično pismo kako ga je potrebama hrvatskoga jezika prilagodio Gaj, nazivamo gajica • ujednačavanje grafije nastojao je provesti dvama važnim djelima: • knjižicom Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisa(1830.) • ch,sch,sh postaju glasš • raspravom Pravopisz(1835.) • odabire konačna slovna rješenja:ć,č,ž,š,nj,lj– slova koja i danas koristimo dvoslovi dj, gj postaju đ

  9. DANICA • najznačajniji časopis 19 st. • puni naziv: Danicza horvatzka, slavonska y dalmatinzka, poslije Danica ilirska • U početku se u njoj objavljuju štokavski i kajkavski tekstovi (poslije samo štokavski) • od 10. broja prve godine (1835.) objavljuje se novom gajevom grafijom • u desetom broju je također i objavljena pjesma Antuna Mihanovića „Horvatska domovina” (himna) koju je kasnije uglazbio Josip Runjanin

  10. Postignuća hrvatskoga narodnoga preporoda • (1835.-1848.) preporoditelji su ostvarili tri važna cilja: • ujedinili Hrvate u jednome književnome jeziku • prihvatili jedinstvenu latiničnu grafiju • uzdigli položaj hrvatskoga jezika Ivan Kukuljević Sakcinski grof Janko Drasković Ljudevit Vukotinović Dragutin Rakovac

  11. POSTIGNUĆA PREPORODITELJA • Ivan Kukuljević Sakcinski održao je 2. svibnja 1843. u Saboru prvi govor hrvatskim jezikom • godine 1848. na zagrebačkoj Akademiji otvorena je katedra za hrvatski jezikna kojoj je prvi profesor bio najznačajniji slovničar onoga vremena Vjekoslav Babukić • 1847. godine otvoren je Narodni dom (središnja ustanova hrvatske kulture onoga vremena) • Sabor je 23. listopada 1847. proglasio hrvatskijezikslužbenim u Trojednoj Kraljevini Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

  12. KRAJ

More Related