Download
1 / 46
460 likes | 620 Views
Htjela bih vam ispričati kako je zapravo sve počelo, predstaviti vam sliku iza slike. Vidjeli smo kakvo je zatečeno stanje, a pogledajmo sad kako je do svega toga došlo.
E N D
Htjela bih vam ispričati kako je zapravo sve počelo, predstaviti vam sliku iza slike. Vidjeli smo kakvo je zatečeno stanje, a pogledajmo sad kako je do svega toga došlo.
Već 1939. Dr. Cecily Williams u Singapurskom Rotary Clubu drži govor na temu mlijeka u prahu i smrti djece hranjene na bočicu. Koristi naslov "Mlijeko i ubojstvo" i izjavljuje je kako "propaganda o hranjenju dojenčadi zavodi na krivi put i trebalo bi je kazniti kao najkriminalniji oblik kršenja javnog reda, a te smrtne slučajeve trebalo bi tretirati kao ubojstva."
Međutim, slijede turbulentna vremena - II Svjetski rat, a za njim i zlatno doba industrije. Pedesetih i šezdesetih godina broj dojene djece srozava se do neslućenih razmjera. Vlade ne samo da ne sputavaju divljanje korporacija, već ih potiču smatrajući da jačanje industrije doprinosi boljitku društva u cjelini.
Krajem šezdesetih, točnije 1968. stiže prvi uznemirujući glas - Dr. Derrick Jelliffe skovao je izraz "komercijalizirana pothranjenost"- COMMERCIOGENIC MALNUTRITION, kako bi opisao utjecaj industrijskog marketinga na zdravlje dojenčadi. Isti taj Dr. Jelliffe prvi je izgovorio rečenicu kojom se danas svi mi uključeni u zaštitu dojenja često služimo: Masovna prehrana dojenčadi adaptiranim mlijekom najveći je nekontrolirani eksperiment ikada proveden na ljudskoj vrsti.
Čini se da sa sedamdesetima stiže doba promjena. Dolazi do spoznaje u zdravstvenim i društvenim krugovima o razarajućem učinku kojeg taj beskrupulozni način promocije adaptiranog mlijeka ima na ukupan broj dojene djece. Intenzivne debate vode se unutar raznih UN- ovih tijela, a INFACT (Infant Formula Action Coalition) u Americi pokreće bojkot Nestléa.
Zabranjeno je reklamiranje nadomjestaka za majčino mlijeko. • Zabranjene su slike koje idealiziraju umjetnu prehranu, uključujući slike novorođenčadi na etiketama proizvoda. Na etiketi proizvoda mora postojati izjava o superiornosti dojenja i upozorenje o opasnostima koje su povezane s umjetnom prehranom. • Informativni i edukacijski materijali moraju sadržavati izjavu o superiornosti dojenja i upozorenje o opasnostima koje su povezane s umjetnom prehranom. Društvene i financijske posljedice upotrebe formule moraju biti jasno naglašene. • Zabranjeno je davati besplatne uzorke nadomjestaka za majčino mlijeko.
Zabranjeno je stupanje u kontakt i savjetovanje majki od strane predstavnika proizvođača nadomjestaka za majčino mlijeko. • Zabranjena je promidžba nadomjestaka za majčino mlijeko u zdravstvenim ustanovama, uključujući dijeljenje besplatnih ili jeftinih uzoraka. • Informacije o proizvodima koji se pružaju zdravstvenim djelatnicima morale bi biti zasnovane na znanosti i činjenicama. • Zabranjeno je dijeliti darove zdravstvenim djelatnicima. • Proizvođači moraju javno objaviti svako darivanje zdravstvenih djelatnika u obliku subvencija, istraživačkih stipendija, kotizacija i slično. To isto moraju učiniti i zdravstveni djelatnici. • Neprimjereni proizvodi kao sto su, primjerice, zaslađeno kondenzirano mlijeko i čajevi, ne smiju se promicati za bebe.
Kao kruna događanja, 1979. WHO i UNICEF domaćini su međunarodnog sastanka o prehrani dojenčadi i male djece. Sastanak uključuje predstavnike vlada i zdravstvenih organizacija, a na njemu se dogovara rezolucija koja traži pisanje Pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko. Od šest sudionika sastanka formira se IBFAN.
1.Zabranjeno je reklamiranje nadomjestaka za majčino mlijeko. 2.Zabranjene su slike koje idealiziraju umjetnu prehranu, uključujući slike novorođenčadi na etiketama proizvoda. Na etiketi proizvoda mora postojati izjava o superiornosti dojenja i upozorenje o opasnostima koje su povezane s umjetnom prehranom. 3.Informativni i edukacijski materijali moraju sadržavati izjavu o superiornosti dojenja i upozorenje o opasnostima koje su povezane s umjetnom prehranom. Društvene i financijske posljedice upotrebe formule moraju biti jasno naglašene. 4.Zabranjeno je davati besplatne uzorke nadomjestaka za majčino mlijeko. 5.Zabranjeno je stupanje u kontakt i savjetovanje majki od strane predstavnika proizvođača nadomjestaka za majčino mlijeko. 6.Zabranjena je promidžba nadomjestaka za majčino mlijeko u zdravstvenim ustanovama, uključujući dijeljenje besplatnih ili jeftinih uzoraka. 7.Informacije o proizvodima koji se pružaju zdravstvenim djelatnicima morale bi biti zasnovane na znanosti i činjenicama. 8. Zabranjeno je dijeliti darove zdravstvenim djelatnicima. 9.Proizvođači moraju javno objaviti svako darivanje zdravstvenih djelatnika u obliku subvencija, istraživačkih stipendija, kotizacija i slično.To isto moraju učiniti i zdravstveni djelatnici. 10.Neprimjereni proizvodi kao sto su, primjerice, zaslađeno kondenzirano mlijeko i čajevi, ne smiju se promicati za bebe.
18 mjeseci trebalo je da se sastavi Pravilnik kakvog znamo danas. Za potrebe ove konferencije izdvojili smo 10 uporišnih točaka koje vidite na ekranu. Zbir je to jednostavnih pravila kojih se proizvođači trebaju pridržavati. Činilo se da se nazire svijetlo na kraju tunela.
Convention – Konvencija • Regulation - Odredba • Recommandation - Preporuka
Međutim, u zao čas - osamdesete su uzvratile udarac. Bilo je jasno što se sprema još dok se odlučivalo u kojem će pravnom formatu Pravilnik izaći. Za svoje odluke WHO koristi tri forme; • Convention – Konvencija • Regulation - Odredba • Recomandation – Preporuka • Konvencija ima najjači pravni status, zahtjeva dvotrećinsku većinu i u principu se vrlo rijetko pojavljuje. Poznaje li netko neku WHO konvenciju? • Odredba ima slabiji status, zahtjeva natpolovičnu većinu i automatski stupa na snagu kod svih članica, osim onih koje je odbiju. • Preporuka nije pravno obvezujuća, ali nosi određenu moralnu i političku težinu.
Ključnu ulogu odigrala je financijska moć SAD- a. Ispod stola je dogovoreno da će glasati za preporuku, ali ne i za odredbu. Na kraju nisu glasali niti za Pravilnik kao preporuku. Rezultati glasovanja: 118 zemalja daje glas za, jedan glas (SAD) protiv. Osamdesetih na scenu stupaju državnici novog kova - konzervativni političari koji se snažno protive reguliranju industrije te tako ulazimo u novu eru neoliberalnog kapitalizma.
U ranim devedesetim godinama fokus se usmjerava na kontinuirano odbijanje transnacionalki za vanjskim uplitanjem i na inzistiranje i advokatiranje da su oni sasvim sposobni za samoregulaciju. Do kraja milenija stvari izgledaju još lošije –megakorporacije stječu enorman ekonomski i politički utjecaj, a zemlje gube svoju snagu u odlučivanju i u svemu su vrlo podložne industrijama, dok se utjecaj i snaga UN- ovih tijela (BFHI, 10 steps, Innocentti ) pretače na WTO, MMF i Svjetsku banku.
Mislite da ste premali da možete utjecati na promjene? Pokušajte spavati u sobi s komarcem!
Dogodilo se još nešto. NGO-ovci stupaju na scenu. Tijekom devedesetih ojačali su i postaju sve prisutniji i sve glasniji u ovoj međunarodnoj areni. • Javlja se i još jedan put: Put ljudskih prava.
Stephan Lewis, ondašnji UNICEF- ov zamjenik izvršnog direktora 1999. izjavio je: „Oni koji izriču tvrdnje o dojenačkoj formuli i namjerno potkopavaju ženino samopouzdanje da doji ne smiju se smatrati sposobnim poduzetnicima koji samo rade svoj posao, već kršiteljima ljudskih prava najgore vrste.“
Dolazimo tako do 2007. u kojoj se događaju situacije poput one na Filipinima, zemlji koja ima „Mliječni Kod“, ali koja je, zbog siromaštva i dugova, nesposobna provoditi i štititi vlastite zakone od utjecaja velikih industrija. Što smo zapravo vidjeli u filmu? Vidjeli smo: • apatiju potplaćenog zdravstvenog osoblja • nedovoljnu, skoro nikakvu prenatalnu edukaciju • bolničku praksu koja ometa dojenje • neprimjerene prekide dojenja zbog stanja koja u svojoj biti ne zahtijevaju prekid dojenja • nedovoljnu njegu i posjete poslije poroda • rani povratak na posao • nedostatak široke društvene podrške • medijski prikaz hranjenja na bočicu kao nečeg što je, ne samo uobičajeno, već nadasve poželjno, te besramno reklamiranje formule • komercijalnu promociju adaptiranog mlijeka kroz sustav zdravstvene zaštite
Možda naša hrvatska stvarnost ne djeluje tako katastrofično, ali pogledamo li točku po točku sve je tu- to je i naša dojeća svakodnevnica. Mene osobno zatekao je podatak s početka filma da je samo 16% filipinske dojenčadi isključivo hranjeno majčinim mlijekom. Zvuči poznato? Trebalo bi. Naime, isti je postotak (16%-17%) isključivo dojene djece do 6-og mjeseca života u Hrvatskoj. Pokazat ćemo vam nekoliko primjera kršenja Pravilnika. Zaboravite Pravilnik, promatrajte samo kako se podmuklo uvlače u pore majčinstva.
Ovo je posjetnica jedne patronažne sestre koju ona ostavlja mladim majkama. Na njoj vidimo hippov logo, isti kao i na njihovoj liniji dječje hrane. Apsolutno je nedopustivo da proizvođač stupa u kontakt s majkama preko zdravstvenih djelatnika koji pomažu majci u prvim danima nakon poroda, u najosjetljivijem razdoblju u kojem dolazi do uspostavljanja dojenja.
Na internetskim stranicama posvećenim novopečenim roditeljima, s potpisom pedijatra, možete pročitati niz pogrešnih savjeta o dojenju. Umotani u brigu za majku, oni će vaše dojenje odvesti u propast. Ograničavanje vremena i učestalosti dojenja poremetit će osjetljivu ravnotežu potražnje i proizvodnje mlijeka. Uz pravilnu tehniku dojenje nije i ne smije biti bolno.
Evo primjera kršenja Pravilnika na prodajnim mjestima. Ne samo da je zabranjena akcijska prodaja, u ovom slučaju gratis proizvod uz dva kupljena, nego su kašice označene kao prikladne za bebe od navršenog 4. mjeseca života, što je u suprotnosti s reporukom WHO o 6 mjeseci isključivog dojenja.
MILUPA- moja prva godina • „Ponekad dojenje nije najbolja opcija. Ako bradavice krvare ili su jako ispucane te time uzrokuju jače bolove ili čak infekciju, tada dojenje može postati noćna mora, a ne iskustvo koje ispunjava zadovoljstvom. Ako beba ne raste kako bi trebala ili ako neprestano plače, možda Vaše mlijeko ne ispunjava svoju funkciju. U takvim su slučajevima rješenje obično mliječne formule.“ • „Doći će vrijeme kad ćete morati hraniti bebu na bočicu. Preporuča se da naviknete bebu da već u ranoj dobi iz bočice pije i majčino mlijeko. Tako ćete biti slobodniji dok dojite, a i prelazak na mliječne formule bit će lakši.“
MILUPA- moja prva godina • „Na početku ćete svoju bebu morati hraniti svakih 3-4 sata. Između hranjenja beba će se odmarati i probavljati hranu, a Vama će se obnoviti zalihe mlijeka. Prvi dan, da biste naviknuli svoje dojke na sisanje, trebali biste svaku davati bebi na pet minuta. Kasnije će hranjenje trajati između 10 i 20 minuta. • Ujutro i navečer možete sami nahraniti bebu, a ostalo izdojite u bočicu kako bi bebu mogla nahraniti osoba koja je čuva po danu. To je također i dobar način kako da bebu odučite od sisanja i naviknete na mliječne formule, naravno, kad za to dođe vrijeme.“ • „Pokušajte postupno prijeći s dojenja na mliječne formule. To i Vama i Vašoj bebi pruža priliku da se naviknete na nove okolnosti. Počnite tako da jedno hranjenje u danu bude na bočicu (ali ne prvo ni zadnje). Svakih nekoliko dana, najviše tjedan, zamijenite još jedno dojenje bočicom. Budući da beba dobiva četiri do pet obroka na dan, ovaj proces trajat će oko mjesec dana. Ako beba ne voli dudu na bočici, stavite na nju malo svog mlijeka tako da prepozna miris.“
Ova knjižica o njezi i prehrani dojenčadi, koju majke mogu dobiti u ljekarnama, ginekološkim i pedijatrijskim ambulantama, od patronažne sestre ili na web stranicama Biofarma, možda je najgori primjer potkopavanja dojenja davanjem loših savjeta majkama. Kroz cijeli tekst provlači se sugestija da je dojenje teško, naporno i nešto što uspijeva tek rijetkima, te se istovremeno mliječna formula spominje kao spasonosno rješenje i obavezan dio prehrane svakog djeteta. Za svaku situaciju rješenje je - bočica
Za kraj smo ostavili rak-ranu mnogih koji sjede danas u ovoj prostoriji – paket „Sretna beba“ Projekt je to Ministarstva zdravstva iz 1998. godine. UNICEF je još 1998. reagirao na paket „Sretna beba“ koji je flagrantno kršio Međunarodni pravilnik o zabrani agresivnog marketinga nadomjestaka za majčino mlijeko, pa samim tim i kriterije za „Rodilišta prijatelje djece“.
Najveći problem s paketom bio je zapravo uzimanje adresa majki, koje se onda koriste za direktni marketing. Dolazimo tako u situaciju da 3,5 mjeseca nakon što rodilja primi paket "Sretna beba" na njezinu adresu stiže omotnica HIPP-a, koji joj je pod pokroviteljstvom zdravstvene ustanove poklonio čaj za dojilje ili uzorak kozmetike za bebu i zauzvrat dobio njezine osobne podatke. U toj omotnici majkama se savjetuje početak dohrane sa četiri mjeseca života djeteta, iako WHO i UNICEF promiču 6 mjeseci isključivog dojenja kao zlatni standard u prehrani djeteta. Što se dogodilo? Proizvođač je u rodilištu stvorio vezu s rodiljom, a u Udruzi RODA smatramo da je takva vrsta oglašavanja u zdravstvenim ustanovama osobito manipulativna, jer stvara privid da je liječnik preporučio proizvod ili robnu marku – tzv. endorsment by assosiation.
Posebno mi je zadovoljstvo stoga izvijestiti sve prisutne, iako su neki već upoznati s tim, da je Ministarstvo zdravstva odlučilo postupno ukidati dijeljenje paketa „Sretna beba“. U rodilištima u Rijeci i Vukovaru sporni paket se više ne dijeli, budući da je upravo u tijeku ocjenjivanje spomenutih rodilišta za stjecanje titule „Rodilište prijatelj djece“. I zato pljesak, molim!
