Florula čazmanskih mlaka i rijeke Čazme (1913.-2013.)

1. JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA NA PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE Florula čazmanskih mlaka i rijeke Čazme (1913.-2013.) Predavači: dipl. ing. biologije Melita Medač mag. geologije Dragana Šolaja

2. IVO HORVAT (1897-1963) • Prof. dr. Ivo Horvat, poznati hrvatski botaničar svjetskog ugleda, vrstan znanstvenik, rodio se 7. listopada 1897. u Čazmi, a umro 23. travnja 1963. u Zagrebu.

3. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih botaničara novijeg doba koji je dao značajne znanstvene i druge doprinose razvoju hrvatske botanike, pogotovo za područja fitocenologije, ekologije bilja i sistematike. • Proveo je kompleksna istraživanja planinske vegetacije te šuma i livada viših pojaseva Hrvatske, BiH, Crne Gore i Makedonije. • Poznata je njegova rasprava o hrvatskoj perunici, ‘Iris croatica -nova vrsta perunike u Hrvatskoj', koja je najvećim dijelom raširena na zagorskim gorama, a ima je i na Medvednici, Samoborskom gorju i Ogulinskom zagorju.

4. Prof. dr. Ivo Horvat napisao je ukupno 75 znanstvenih radova. Bio je član mnogih pretežno inozemnih botaničkih društava, član izdavačkih odbora uglednih znanstvenih časopisa, sudionik brojnih znanstvenih skupova i gost-profesor na sveučilištima u nekoliko njemačkih gradova. • Pisao o raznim temama npr. o zaštiti rijetke flore, biologiji drveća, nacionalnom parku Risnjak, potrebi fenoloških istraživanja, zaštiti bilja. • Posebna vrijednost koju je profesor Horvat ostavio u naslijeđe botanici i botaničarima je njegov herbarij, sakupio je vrlo bogat herbarski materijal neprocjenjive vrijednosti. • Herbarij je 21. travnja 1998., kao ‘Herbar Ive i Marije Horvat’ našao svoje konačno mjesto u krilu Botaničkog zavoda

5. FRANJO KOŠĆEC (1882-1968) • Varaždinski gimnazijski profesor, biolog i entomolog rođen 8. veljače 1882., a umro 30. lipnja 1968. • Njegova entomološka (zbirka kukaca) zbirka jedna je od najvrednijih entomoloških zbirki u Hrvatskoj

6. Istraživao područje od Siščana do Čazme (rijeka Česma, mlake uz Derezu, Cerinske šume, Medjame) tri puta u mjesecu srpnju 1907. i 1909. godine.

7. SKUPINE BILJAKA KOJE JE PRONAŠAO: THALLOPHYTA Alge, gljive, lišajevi CORMOPHYTA Mahovine Papratnjače Sjemenjače Stanište: stajačice (vodena i močvarna područja)

8. ALGE: • Spirogira longata – višestanična zelena alga, u obliku tankih niti • Ljeti na površini stvara zelenu sluzavu masu, tzv. žabokrečina • Migracija – biljka u proljeće pod vodom, a ljeti (viša temperatura → O2) na površini • Sluz – prilagodba na sušu

9. ALGE: • Hydrodictyon reticulatum – zelena alga, tekućica i stajačica • Stanice stvaraju kolonije u obliku mrežice – plivaju na površini vode • U tekućoj vodi raste, a u stajaćoj se razmnožava

10. MAHOVINE: • Fontialis antipyretica – vodena mahovina, temperatura vode 15-22 °C, česta u akvariju • Građa: veći broj tankih stabljika s gustim listićima veličine oko 0,5 cm • Za razliku od ostalih mahovina koje se šire vodoravno ova vrsta raste prema površini vode (vertikalno)

11. VODENE PAPRATI: • Četverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia L.) – trajna močvarna biljka • Stabljika tanka, duga peteljka nosi četverodijelne listove bubrežastog oblika koji podsjećaju na djetelinu • Pravi korijen (zakorijenjena u mulju)

12. VODENE PAPRATI: • Plivjuća nepačka (Salvinia natans L.) – dva zelena jajolika listića plivaju na površini(fotosinteza) • Treći listić uronjen u vodu i vrši funkciju korijena (metamorfoza)

13. SJEMENJAČE: • Vodeni orašac (Trapa natans L.) – jednogodišnja cvjetnica • Listovi nazubljeni na dugim peteljkama (mjehurasto nadute) • Cvijetovi bijeli u pazušcu listova • Plod – drvenast i velik(nekada se koristio za prehranu)

14. SJEMENJAČE: • Okruglolisni plavun (Nymphoides peltata) – močvarna trajnica • Listovi cjeloviti, srcoliki, plivaju na površini • Cvjetovi žuti (srpanj) iznad površine vode razvijaju se u pazušcima listova kao metlica

15. SJEMENJAČE: • Klasasti krocanj (Myriophyllum spicatum L.) – cvjetnjača, člankovite stabljike, rasperjanih listova (povećana površina – fotosinteza) • Stajačice većih dubina

16. SJEMENJAČE: • Žuti lokvanj (Nuphar luteum L.) – raste uz obalu • Za dno pričvršćen podankom iz kojeg izbija korijenje, duge i šuplje peteljke sa okruglim listovima • Žuti cvijetovi – cvjetna stapka - podanak

17. SJEMENJAČE: • Vodena leća (Lemna minor L.) – najmanja cvjetnjača (oko 1 cm), pliva na površini stvarajući zeleni tepih • Mali korijenčić (nije zakorijenjen) • Lako se širi uz pomoć močvarnih ptica

18. MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

19. MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

20. MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

21. MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

22. MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

23. MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

24. MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

25. MEDJAME 2011. – Ivan Šepak

26. RAZLOZI UGROŽENOSTI: POSLJEDICE: • Promijene u vodnom režimu (odvodnjavanje, regulacija vodotoka i dr.) • Fizičke promijene (zatrpavanje, prirodno zaraštavanje) • Biološke promijene (preveliko iskorištavanje prirodnih resursa, unošenje stranih vrsta) • Onečišćenje vodotoka • Smanjenje raznolikosti flore i faune • Potpuno uništenje močvarnih staništa i stvaranje novih (poljoprivrednih, gradskih i dr.)

27. HVALA VAM NA PAŽNJI!