JUDAIZAM (Židovstvo)

1. JUDAIZAM (Židovstvo) Pojam, Objava, središnje teme i povijesna pozadina Judaizma Židovski nauk, bogoslužje, vjernički život Židova i Židovi danas

2. Pojam • hebrejski pojam Jehudi izvorno je označavao stanovnike plemena Jude, a kasnije i stanovnike Južnog kraljevstva • početak židovskog naroda opisan je u 11. poglavlju knjige Postanka (rodoslovlje od Šema do Abrahama) • Hebreji su bili nomadi, živjeli su u šatorima, a vodili su ih plemenske starješine • štovali su ba’ala - pogansko božanstvo na Bliskom Istoku; pripisivali su mu božanske i ljudske osobine; drugo ime mu je Haddad (bog groma, munje, kiše i plodnosti)

3. Božja objava i sklapanje Saveza • Postanak 12-50 (povijest patrijarha – Abrahama, Izaka i Jakova) • Jahve se objavio Abramu iz Harana (Post 12,1-3) i sklopio s njim Savez (Post 15) • Abraham + Sara = Izak + Hagara = Jišmael (praotac arapskih naroda) • potomci patrijarha Jakova (Izraela) su živjeli u Egiptu, od 1650. do 1230. g. pr. Krista; porobio ih je faraon Ramzes II.; izbavlja ih Mojsije i sklapa • Sinajski savez (Dekalog) • 4 središnje teme Staroga zavjeta: izabranje Savez Zakon izlazak Ezav Jakov (12 sinova = 12 plemena)

4. Hebreji

5. Povijesna pozadina: suci, kraljevi i proroci • suci su bili vođe koji su branili Izraelce od poganskih naroda; djelovali su u razdoblju od 1200. do 1040. godine prije Krista • prvi izraelski kralj bio je Šaul; izabran je ždrijebom; pripadao je Benjaminovom plemenu; borio se protiv Filistejaca i Amonaca; bio je shizofren, a život je okončao suicidom • kraljevstvo je preuzeo David; pripadao je Judinom plemenu; oslobađa Jeruzalem od Jebusejaca; ujedinjuje izraelska plemena • naslijedio ga je sin, kralj Salomon; tijekom njegove vladavine dolazi do razjedinjenja izraelskih plemena i nastaju dva kraljevstva: Sjeverno (s glavnim gradom Samarijom, koje propada 721. g. pr. Kr.) i Južno (s glavnim gradom Jeruzalemom) • starozavjetni proroci – pisci djeluju od VIII. do IV. stoljeća pr. Kr.

6. Židovi – religijska i etnička zajednica • Judaizam kao religija započinje krajem Judejskog kraljevstva (586. g. pr. Kr.), s vremenom babilonskog ropstva, kada kralj Nabukodonozor II. razara Jeruzalem, a Izraelce odvodi u 50-godišnje ropstvo • u to vrijeme djeluje prorok Jeremija • perzijski kralj Kir II. osvaja Babylon, a Izraelcima dopušta povratak iz progonstva te izgradnju hrama u Jeruzalemu;većina ih ostaje na području Mezopotamije • Židovima se nazivaju od povratka iz babilonskog ropstva • u razdoblju tzv. drugog Hrama (450. do 70. g. pr. Kr.) javljaju se židovske vjerske skupine: eseni i farizeji • otkrivena je velika biblioteka u Qumranu (Mrtvo more)

7. Mojsijevo petoknjižje (Pentateuh) • pisano je u razdoblju od 586. do 450. g. pr. Kr. • obuhvaća sljedeće biblijske knjige: Postanak (biblijska prapovijest i povijest patrijarha) Izlazak: razdoblje egipatskog ropstva i Sinajski savezBiblijski muzej, Amsterdam Levitski zakonik (brojni propisi i uređenje svećeništva) Brojevi (popis stanovništva) Ponovljeni zakon (retrospektiva – ponavljanje sadržaja) • sadrži 613 zapovijedi (248 u obliku moraš i 365 ne smiješ) • u razdoblju formiranja Pentateuha Izrael doživljava religijsku obnovu (Ezra – svećenički kodeks; Nehemija – obdržavanje vjerskih propisa), ali i potpada pod utjecaj grčke kulture (Aleksandar Veliki 330. g. pr. Kr. osvaja Srednji Istok); • makabejskim ustankom 160. g. dolazi do kratkog osamostaljenja

8. Izvatci iz Tore • Svaku životinju koja ima papke, ali razdvojene, i koja preživa, možete jesti (Lev 11,3) • Ne usijecajte na sebi kakvih biljega (Lev 19, 28 a) • Sedmi je dan subota, dan potpunog odmora i svetog zbora (Lev 23, 3) • Naredi Izraelcima da iz tabora odstrane svakoga gubavca, svakoga koji ima izljev i svakoga koji se onečisti mrtvim tijelom (Br 5, 1-2a) • Kad koji čovjek...počini kakav grijeh na štetu čovjeka...neka prizna počinjeni grijeh, nadoknadi štetu...i doda tome petinu... (Br 5, 5-7) • Na završetku sedme godine opraštaj dugove (Pnz 15, 1) • Kakav god bio prekršaj, neka presuda počiva na iskazu dvojice ili trojice svjedoka (Pnz 19, 15) • Kad tko uzme ženu... A potom na njoj otkrije što ružno... Neka joj napiše otpusno pismo, uruči joj ga i potjera je iz svoje kuće (Pnz 24, 1)

9. Rabinistički judaizam: Mišna i Talmud • hebr. rabbin = židovski vjerski učitelj; predvoditelj bogoslužja; duhovni vođa židovske vjerske zajednice • Mišna (hebr. učenje, ponavljanje) je nastala oko 200. g. • to je zbirka usmenih vjerskih propisa pisanih filozofskim zakonskim kodeksom (molitva, blagdani, obiteljski i građanski život, moral, hramski propisi, obredna čistoća) • sadrži i civilno zakonodavstvo (političke strukture, upravljanje...) • Talmud Yerushalmi (hebr. pouka) je nastao oko 400. g. • sadrži komentare i tumačenja Mišne te zbirku pravnih propisa i tumačenja Tore • nakon toga slijedi formiranje Kanona i razvoj biblijske egzegeze

10. Mišna i Talmud

11. Židovski nauk • Židovi vjeruju u Jahvu – jednog, svemogućeg, Boga, stvoritelja neba i zemlje; godine broje od 3760. pr. Krista • molitva Šema Israel sadržava bit židovske vjere Čuj, Izraele ! Jahve je Bog naš, Jahve je jedan ! Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svim umom svojim (Pnz 6, 4-5); moli se ujutro i navečer • srednjevjekovni židovski filozof Moses Maimonides (XII. st.) sadržaj (ispovijest) židovske vjere formulirao je u 13 članaka Bog postoji, jedinstven je, bestjelesan i vječan; govori po prorocima, vratit će se, kaznit će grešnike, poslat obećanog Mesiju i izbaviti čovjeka od smrti; Objava je sadržana u Tori.

12. Bogoslužje • bogoslužje se odvija u sinagogi (kuća molitve, mjesto sabiranja) • postojanje prve sinagoge potvrđeno je za vrijeme egipatskog kralja Ptolmeja III., 321. godine pr. Kr. • unutrašnjost sinagoge ukrašena je Torah škrinjom, a nalazi se u udubini zida na istočnoj strani sinagoge • ispod ormara u kojemu se čuva Tora nalazi se postolje za predvoditelja molitve, a u sredini je povišena propovijedaonica • ponedjeljkom i četvrtkom iznosi se Sedef Tora, ispisana rukom • palestinske sinagoge građene su u grčko-rimskom stilu, a europske odražavaju stilove postojeće arhitekture • sve europske sinagoge okrenute su prema Istoku (prema mjestu nekadašnjeg Hrama u Jeruzalemu)

13. Vjernički život Židova • Židov je onaj tko je rođen od majke židovke ili je to postao obraćenjem (prozelit) • dječaci se osmi dan po rođenju obrezuju (cirkumcizija penisa), kao znak primanja u Savez koji je Bog sklopio s Abrahamom • mole tri puta dnevno – ujutro, u podne i navečer • temeljna forma molitve kod Židova je barakah – blagoslov i slavljenje Boga • molitva zahtjeva posebno odijevanje (pokrivanje glave, a ujutro i nošenje molitvenog ogrtača); muškarci stariji od 13 godina stavljaju i molitveni remem – tefilin (osim na šabat i blagdane) • s navršenih trinaest godina dječaci postaju punopravni članovi Zajednice (hebr. bar Mizwah = sin Zakona) i obvezni su se pridržavati zapovijedi; kod Reformiranih i djevojke s 12 godina

14. Vjernički život Židova

15. Šabat (subota) • utemeljenje šabata je u Božjoj zapovijedi Sjeti se da svetkuješ dan subotnji. Šest dana radi i obavljaj svoj posao. A sedmoga dana je subota, počinak posvećen Jahvi... Tada nikakva posla nemoj raditi... (Izl 20, 8-11; Pnz 5,14-16) • šabat započinje u petak navečer, nakon zalaska sunca ili 45 min prije noći; domaćica tada pali svijeće i izgovara blagoslov • po povratku iz sinagoge domaćin posvećuje subotu i izgovara blagoslov nad kruhom i vinom • na šabat se blaguju tri (obilnija) obroka • šabat prestaje u subotu navečer uz blagoslov razlikovanja • šabat zahtjeva potpuno mirovanje i • poštovanje 39 zabrana određenih za taj dan • povreda počinka na šabat spada u kategoriju teških grijeha

16. Židovski kalendar, svetkovine i blagdani • židovski kalendar se temelji na Mjesecu i sadrži 354 dana • nazivi za mjesece izvedeni su iz babilonskih pojmova • blagdani: hodočasnički (Sukot, Pesah, Šavuot), ozbiljni (Roš ha-Šanah, Jom kipur) i radosni (Hanuka, Purim)

17. Židovski blagdani • Roš ha-Šanah ili Nova godina je obljetnica stvaranja svijeta i podsjećanje na Božji sud; 10 dana se mole, kaju i poste • Jom kipur ili Dan pomirenja je najsvetiji dan u židovskoj godini, označen postom i kajanjem zbog obnove Saveza s Bogom • Sukot ili Blagdan sjenica traje sedam dana, a podsjeća na vrijeme boravka u pustinji • Hanuka ili svečanost svjetla traje sedam dana, a podsjeća na pobjedu Jude Makabejca nad Sirijcima. • Purim ili Ždrijeb je blagdan izbavljenja iz Hamana (Estera) • Pesah ili Prolaz Gospodnji je glavni židovski blagdan, kojim obilježavaju izbavljenje iz egipatskog ropstva • Šavuot ili Pedesetnica, blagdan žetve, kada se prisjećaju sklapanja Sinajskog Saveza

18. Religijska posvećenja • židovstvo daje vrlo jasne naputke o svim područjima života • zadovoljenje potreba treba se vršiti u skladu sa zapovijedima i tradicionalnim obredima • sukladno pravilima prehrane (hebr. košer = dopuštena) zabranjeno je jesti kopnene životinje koje nemaju razdvojene papke (npr. svinja, deva) i ne preživaju te vodene životinje bez ljuske i peraja (primjerice rakovi i školjke) • životinje trebaju biti obredno zaklane, brzim, dubokim rezom, uz što manje patnje i na način da iz njih bude ispuštena sva krv • u istom obroku je zabranjeno miješanje mliječnih i mesnih proizvoda / hrane

19. I još neke osobitosti… • židovi poštuju život i prirodu • prema židovskom vjerovanju čovjek je vođen s dva suprotna nagona: jecer ha-ra i jecer ha-tov (dobro i zlo) • bogati trebaju dati dio materijalnih dobara siromašnima (hebr. cedaka = činiti pravu stvar) • brak je sveti savez; mladoženja prije vjenčanja potpisuje bračni dokument - ketuba; razvodu prethodi pokušaj pomirenja, a ako do nje ne dođe, židovski vjerski sud izdaje ispravu o rastavi - get • sprovod mora biti jednostavan, ukop se treba održati u roku od 24 sata, a žalovanje traje sedam dana • mala razderotina na odjeći čini znak žalosti • kadiš je molitva za pokojne roditelje

20. Židovi danas • danas u svijetu ima oko 18 milijuna Židova, u 112 zemalja • u Europi ih je oko 1,5 milijun, najviše u Francuskoj i Engleskoj • u Hrvatsku dolaze u vrijeme antike, a postoje dokazi o njihovu prebivanju u rimskim kolonijama Mursa i Salona • u XVI. stoljeću su protjerani iz kontinentalne Hrvatske, a ponovo se vraćaju u XVIII. st., nakon Patenta o toleranciji, Josipa II. • austrijskim Ustavom iz 1948. dobivaju građansku ravnopravnost • tijekom II. svjetskog rata stradava ih oko 80% (holokaust, šoa) • polovica od preživjelih odlazi u Izrael • prema podacima popisa stanovništva iz 1991. u Hrvatskoj ih je trenutno nešto više od 600.

21. Neki židovski pokreti i denominacije • židovski pokreti: aškenazi i sefardi Aškenazi (njih oko 15 milijuna) pripadaju srednje i istočnoeuropskoj kulturi; govore jidišom (mješavina germanskog, slavenskog, hebrejskog i aramejskog jezika) i imaju osobit obred Sefardi su proizašli iz zapadno i južnoeuropske kulture, a ime su dobili po nepoznatoj zemlji, za koju se nagađa da bi mogla biti Iberijski poluotok; govore arhaični kastilijanski s elementima hebrejskog; njeguju vlastite običaje • židovske denominacije: ortodoksni i liberalno-reformirani Židovi za ortodoksne Židove Tora je doslovni dokument Božje Objave, a Talmud sadrži neizostavni ceremonijalni zakon liberalno-reformirani Židovi odbijaju obvezatnost ceremonijalnog zakona, napustili su vjerovanje o uskrsnuću, ponovnoj izgradnji Hrama i više ne očekuju Mesiju

22. Literatura Beaver i sur. (1987), Religije svijeta – mala enciklopedija, Zagreb: KS i GZH. Biblija – Stari zavjet (1991), Zagreb: KS. Bizzi, G. (2005), Le religioni nel mondo, Firenze: Giunti. Ivančić, T. (1998), Religija i religije, Zagreb: KBF Sveučilišta u Zagrebu. Neusner, J. (2006), Judaism, u: Encyclopedia Britannica of World Religions, 585-622. Pajer, F. (2003), Gli ebrei, u: Religione, Torino: SEI, 57-75. Staguhn, G. (2004), Kratka povijest svjetskih religija, Zagreb: Mozaik knjiga. Žunec, O. (1998), U potrazi za istinom – religije svijeta, Zagreb: Profil.