Termoelektrane toplane

1. Termoelektrane toplane Pero Ruso, R3159 Evidencijski broj: 22

2. Termoelektrane

3. Termoelektrane • Termoelektranesuenergetskapostrojenjakojeenergijudobivajusagorijevanjemgoriva, a glavnaprimjenaisvrhatermoenergetskihpostrojenja je proizvodnjaparekojaćepokretatiturbinu, a potomigeneratorelektričneenergije. • Osnovnanamjenaim je proizvodnjaitransformacijaprimarnihoblikaenergije u koristanrad, koji se kasnije u oblikumehaničkeenergijedaljeiskorištavazaproizvodnjuelektričneenergije. Mehaničkaenergija je proizvedenauzpomoćtoplinskogstrojakojitransformiratoplinskuenergiju. Imamopretvaranjekemijskeenergije u toplinskukoja se pakrazličitimprocesimapredajenekomradnommediju. Radnimedijpakslužikaoprijenosnikteenergije, čestoizgaranjemgoriva, u energijuvrtnje. • Zarazlikuodtermoelektrana, kojeregulirajusvojukoličinutoplinehlađenjempomoćupodzemnihvodaiakumulacijskihjezera, termoelektrane-toplanesvojvišaktoplineprenose u susjednakućanstvairazneobjekteputemtoplinskemreže u oblikucentralnoggrijanja.

4. Povijest • 1629. javlja se prvaideja o korištenjuvodene parezapokretanje kola s lopaticama. Ideju je iznioGiovanni Branca u svojojknjiziLe machine. Idejatakvogstrojabila je primitivna, s paromkoja je slobodnostrujalapremakotaču s lopaticama. Sam strojizgledao je kaovodenimlin, ali bio je pokretanparom. • Revolucija je uslijedilakada je James Watt 1765. izumioparnistrojkoji je radio s pretlakom, u proces je bilauključenaikondenzacija, to sutemeljiisuvremenihtermoenergetskihpostrojenja. Para kaomedij je izuzetnozahvalnakodprijenosaenergije. • Parametripostrojenjasu se mijenjalikrozpovijest. Tlak, posebnotemperaturaraslisukrozgodine. Količina pare se povećava, a samim time isnagapostrojenja. Tako se smanjujeipotrošnjagorivaipodižeiskoristivost. Javljaju se jošipregrijačiimeđupregrijačikojijošvišepridonosepovećanjuiskoristivosti. Nova revolucijanastajerazvojemtakozvanihblokpostrojenja (kotaoiturbinasujedanzatvoreniupravljačkikrug). Idejesupostojaleipostupno se razvijalekrozpovijest, alizatermoelektranekakvedanaspoznajemonajvažnija je stvarpatentiranjeirazvojparne turbine (1791.). Plinskaturbinadolazimnogokasnije, početkom 20. stoljeća.

5. Povijest • Danas se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu se naravno ubrajaju i plinska, ali i nuklearna postrojenja). U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj gospodarskog razvitka pojedine zemlje. Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je također itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje. • Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se također moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. Na projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektara znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.

6. Podjelatermoelektranapremavrstipokretača • Prema vrsti pokretača (stroj koji u slijedu energetske transformacije prvi pretvara bilo koji oblik energije u mehaničku energiju) dijelimo ih na:plinsko-turbinsko postrojenje (kružna postrojenja), parna turbinska postrojenja te kombinirana postrojenja.

7. Plinsko-turbinskopostrojenje • Plinsko-turbinsko postrojenje koristi dinamički tlak od protoka plinova za direktno upravljanje turbinom. Sam proces koji se događa u plinskoj turbini nije toliko različit od parne turbine. Naravno različit je medij koji ekspandira, postupak dobivanja radnog medija je također drugačiji, no sam proces koji se događa u turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena veći. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Kako bismo ohladili lopatice koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu postrojenja. Današnji razvoj materijala nam je omogućio da i izborom materijal povećamo otpornost na temperaturu. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala moramo osigurati hlađenje lopatica.U plinskim elektranama se mehanička energija pretvara u električnu pomoću plinskih motora, koji se najčešće grade kao četverotaktni motori. Ove elektrane su obično u sustavu metalurgijskih postrojenja radi iskorištenja plinova iz visokih peći ili u sustavu koksara i postrojenja za dobivanje plinova radi iskorištenja plinova koji nastaju pri dobivanju koksa, zatim za iskorištavanje zemnog plina itd. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.Svako plinsko-turbinsko postrojenje sastoji se od kompresora, komore za izgaranje i plinske turbine. Princip rada : kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog zadanog tlaka, komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora.

8. Parno-turbinskopostrojenje • Principradaparnog - turbinskogpostrojenja: proizvedenaparauzpomoćtopline, dobivenaizgaranjemgoriva, odvodi se u turbinugdjenaraznenačineekspandirastvarajući moment kojipakslužizaproizvodnuelektričneenergije u generatoru. Koristidinamičkipritisakgeneratoratrošenjemvodene pare zaokretanjelopatica turbine. Najvećibrojvelikihtermoelektrana je s parnimpogonom, kodkojih se uglavnomkoristeparne turbine (oko 80 % električneenergije je proizvedenokorištenjemparnihturbina) neposrednospojenesageneratorom (turbo-generator). U ovimelektranamatoplinadobivenasagorijevanjemgorivapredaje se vodenojparikoja u parnimturbinamaproizvodimehaničkuenergiju, a koja se u generatorupretvara u električnuenergiju. Premadrugomzakonutermodinamikesvatoplinskaenergija ne možebitipretvorena u mehaničkuenergiju, zato je toplinauvijekizgubljena u okolini. Ako je ovajgubitakprimijenjenkaokorisnatoplina, zaindustrijskeproceseiligrijanjeokoline, parnopostrojenje se odnosinakogeneracijuparnogpostrojenja. Klasičnoparno-turbinskopostrojenjezasniva se naRankinovomprocesupoznatomiztermodinamike.

9. Kombiniranopostrojenje • Kombiniranopostrojenjeimaoboje: plinske turbine loženeprirodnimplinom, parnikotaoteparnuturbinukojakoristiiscrpljeniplinizplinske turbine kako bi se proizveoelektricitet, tj. to je cikluskoji se sastojiodplinsko-turbinskogiparno-turbinskogdijela. Glavnesastavnicesunaravnoplinskaiparnaturbina. Osnovnanamjenaovakvihpostrojenja je da se iskoristitoplinanastalanaizlazuizplinske turbine. Poštoispušniplinovikojiizlazeizplinske turbine imajuizuzetnovisoke temperature, oko 600 °C mogu se iskoristitikaosredstvokojećegrijativoduiproizvoditivodenuparuzaparnuturbinu. Time povećavamoiskoristivostsamogprocesapošto je toplinakoju bi inačeizgubiliiskorištenazadaljnjuproizvodnju pare. Iskoristivosttakvogpostrojenjadosežei do 60%. U kombiniranompostrojenjukompresorkomprimirazrakišaljega u komoruizgaranjagdje se istovremenodovodigorivozaizgaranje. Plinoviizgaranjavrlovisoke temperature vode se izkomoreizgaranja u plinskuturbinu, gdjeekspandirajudajućikoristanradnavratiluspojenomnarotor plinske turbine. Vratilopokrećegenerator električnestrujeiproizvodielektričnuenergijukoja se šalje u mrežu. Nakonekspanzije, ispušni se plinoviizplinske turbine vode u utilizator (generator pare naotpadnutoplinu). Jednaodvrlodobrihkarakteristikaplinske turbine je tašto je kodnjeprisutanvrlovisokomjerzrak/gorivobudući se dodajenekolikoputavišezrakazboghlađenjalopaticaplinske turbine. Zbog toga naizlazuizplinske turbine ostajejošdostaneiskorištenogzrakate se tajvišakzrakakoristizaizgaranjedodatnoggoriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojnavodazagrijava do isparavanjaipregrijavanazadaneparametre. Pregrijanaparaodlaziizgeneratora pare u parnuturbinugdjeekspandiraipredajemehaničkiradgeneratoruelektričnestruje. Nakon toga para, sadavećniskihparametara, odlazi u kondenzatorgdjekondenzira.Nakonkondenzacije, voda se napojnompumpomvraća u utilizatornaponovnozagrijavanje. Već je napomenutodaovimprincipompovećavamoiskoristivostčitavogprocesa. Razlogpronalazimo u osnovamatermodinamike. Temeljemožemovidjeti u temeljnomCarnotovomprocesu (izentropsko-izotermnom). Princip je sljedeći: ukolikosutemperaturnerazlikemanje, manji je iprijenostopline. Daklenama je odizuzetnevažnostida je tarazlikatemperatura „ spremnika“ štoveća. Naravnoidealnislučaj bi bio ukoliko bi temperaturaradnetvarikoddovođenjatoplinebilajednakatemperaturiogrjevnogspremnika, a temperaturaradnetvarikododvođenjapostanejednakatemperaturirashladnogspremnika. Tada govorimo o idealnomCarnotovomprocesu. ZnamodakodCarnotovogprocesaiskoristivostovisisamo o temperaturi, odnosnotemperaturitoplinskihspremnikate se nikakvimdrugimvarijablamataiskoristivost ne možepromijeniti.

10. Dijelovitermoenergetskogpostrojenja • Dijelovitermoenergetskogpostrojenja: generator pare, turbina, generator električneenergije, kondenzator, kondenzatorskapumpa, napojnapumpa, rashladnitoranjtespremniknapojnevodetepregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzerii sl. (kaosastavnidiogeneratora pare).

11. Dijelovitermoenergetskogpostrojenja

12. Kompresori • Kompresorislužekodplinsko-turbinskihpostrojenja, mlaznimmotorimai sl. Kompresorimogubitiradijalniiliaksijalni. Kodaksijalnihstrujanjezrakavrši se u smjeruvratila, dokkodradijalnihkompresoraimamoradijalnostrujanjenarotorskokolo. Radijalnikompresorilakšisuimnogoefikasnijinegoaksijalnikompresorizamanjekompresijskeomjere. Kodvećihpostrojenjakoriste se aksijalnikompresoriobziromdasuefikasniji (zavećekompresijskeomjere). Istotako u zrakoplovstvu se koristeaksijalnikompresorizbogvišihkompresijskihomjera. Kompresorzaradkoristienergijunastaluzbograda turbine obziromdasuturbinaikompresornajčešćenaistomvratilu. Komprimiranizrak s plinovimaizgaranjatvoriradnimedijkojiekspandirakasnije u turbini.

13. Komora izgaranja • Komoraizgaranjasastoji se oddvacilindra. U prvom se odvijaizgaranjeprilikomčega se razvijajuvisoke temperature te se takoštitivanjskicilindaroddjelovanjazračenjatopline. Cilindrisumeđusobnopovezanite se izmeđunjihodvijaprostrujavanjezraka. Zaizgaranje se dovodi 3-6 putavišezrakaodteoretskipotrebnogzbogsniženjamaksimalnihtemperatura. Komoreizgaranjatrebajuosigurati: stabilnoizgaranje u širokimgranicamaopterećenja, jednoličnuraspodjelutemperaturadimnihplinovanaizlazuizkomoreizgaranja, dagubitaktlaka u komoriizgaranjabudeštomanji. U klasičnomplinsko-turbinskompostrojenjumožemoimativišekomoraizgaranjakoje se slažuuzdužno, poobodu. Takvoslaganjekoristimokaobismosmanjilidimenzije.

14. Kondenzator • Kondenzator je klasičniizmjenjivačtoplinekoji „vraća“ parunatrag u tekućestanje, nakonštoekspandira u turbini. Kondenzat se pumpamavraćanatrag u proces. Tlak u klasičnomkondenzatoru je izuzetnomali (podtlak – oko 0,045 bara). Pošto je kondenzatorizmjenjivačtoplinepotrebno je osiguratiimedijkojemće se tatoplinepredatikako bi se paraohladila do temperature kondenzata. Upravozbog toga sutermoelektranesmještenenarijekama, moru..., kako bi se osiguraomedijkojićepreuzimatisvututoplini. Naravnopostojimogućnostdatermoelektranaradidvofazno, odnosnokaoitoplana. Tada se taparamožeodvoditivrelovodimaislužitikaogrijanje.

15. Generator pare • Za generator pare moglibismorećidačinisredišnjidiosvaketermoelektrane. Ukratko generator pare, što mu isamoimekaže, služizaproizvodnju pare s određenimparametrima (temperature itlaka) kojaće se kasnije u turbiniiskoristitizaproizvodnjuelektričneenergije.

16. Podjelageneratora pare • Generatore pare dijelimona: čeličnegeneratore pare, lijevanetegeneratore pare posebnenamjene. U našemrazmatranjuosvrnutićemo se samonačeličnegeneratore pare s obziromdasuoninajzastupljenijiinajčešći u primjeni.

17. Podvrstečeličnihgeneratora pare • Čelične generatore pare dijelimo na par podvrsta: vatrocjevne, vodocjevne i cilindrične.

18. Vatrocijevnigeneratori pare • Vatrocijevni generatori pare funkcioniraju tako da plamen struji kroz cijevi i tako grije vodu koja te cijevi okružuje.

19. Vodocijevnigeneratori pare • Vodocijevnigeneratori paresunajčešćiinajbrojnijitenajzanimljiviji s aspektatermoelektrana. Kao štoisamoimekažekodvodocjevnihgeneratora pare vodailiparanalaze se u samimcijevima. Na tajnačinmoguće je postićiznatnovećetlakovei temperature negokodvatrocjevnihgeneratora pare.

20. Podjela vodocijevnih generatora pare • Vodocjevne generatore pare opet možemo podijeliti na: horizontalne s ravnim cijevima i vertikalne sa savinutim cijevima (prirodna ili prisilna cirkulacija).

21. Vertikalnigeneratori pare sasavinutimcijevima • Vertikalnigeneratori pare sasavinutimcijevimapredstavljajunajvećuinamanajvažnijuskupinu. Ovakvitipovigeneratora pare se nalaze u velikimtermoenergetskimpostrojenjimazaproizvodnjuelektričneenergije. Zaizgaranjemogukoristitisvevrstegoriva: krutogorivonarešetci (ravnojilikosoj), krutogorivo u fluidiziranomslojuteizgaranje u prostoru (ugljenaprašina, tekućeiplinskogorivo). Prirodnacirkulacija u generatoru pare ostvaruje se zbograzlike u gustoćamavodeivodene pare. Silaznecijeviupravozbog toga nisugrijanetakoda se lakšeuspostavicirkulacija. Temeljihidrodinamike, toplijavodaćestrujatiprema gore dokće se hladnavodakretatipremadolje. Kada ne možemoosiguratiuvijetezaprirodnucirkulacijukoristimorazličitepumpekakobismoosiguralinesmetanucirkulaciju. Takvigeneratori se nazivajuLa Mont generatori pare.

22. Posebnigeneratori pare sasavinutimcijevima • Posebni generatori pare iz ove skupine su protočni generatori pare s prisilnom cirkulacijom. Ovakvi generatori grade se za najveća postrojenja sa najvećim protocima, nadkritičnim tlakovima i nadkritičnim temperaturama. Ovakvi generatori mogu proizvoditi oko 2500 t/h pare, temperature od oko 600 ˚C. Ovakav generator možemo zamisliti kao cijev u kojoj se voda zagrijava, isparava te ta vodena para pregrijava. Veliki nedostatak kod protočnih generatora pare je nemogućnost rada pri malim opterećenjima jer se javlja mogućnost pregaranja cijevi.

23. Dijeloviugrađeni u generatore pare • Postojepostupciidijelovi, koji se ugrađuju u generator pare kakobismoosiguralivećuiskoristivostipovećanjesnage, a to supregrijač pare, međupregrijači, ekonomajzerskepovršine, zagrijačizraka, kondenzator, rashladnitoranj...

24. Termoelektrane

25. Pregrijač pare • Kako bismo povećali stupanj iskoristivosti čitavog procesa koristimo pregrijač pare. To ima utjecaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna. Kod današnjih termoelektrana pregrijana para je imperativ zbog strogo određenih zahtjeva za parametre pare na ulazu u turbinu. Prijelaz topline može biti konventivan ili putem zračenja. U praksi se uvijek koristi mješavina ova dva navedena.

26. Međupregrijač • Kodugradnjemeđupregrijačamoramoimatinaraspolaganjuiturbinupodijeljenunavisokotlačniiniskotlačnidio. Para ekspandira u visokotlačnomdijelu turbine do tlakameđupregrijanjate se nakon toga vraća u generator pare. U generatoru pare se jošjednomzagrijava, najčešćeponovnonatemperaturusvježe pare, te se odvodi u niskotlačnidio turbine. Tuparaponovnoekspandirastvarajućikoristan rad. Kao ikodpregrijača, kodugradnjemeđupregrijačapovećava se ukupanstupanjiskoristivostipostrojenja. Smanjujemovlažnost pare što je izuzetnobitnozadugovječnost turbine. Smanjujemoveličinukondenzatora, gorionikaisamoggeneratora pare. Negativnastrana je povećanjecijene turbine, aliipovećanjeukupnihinvesticijskihtroškova.

27. Ekonomajzerske površine • Ekonomajzerskepovršinesmještaju se u stražnjidiogeneratora pare takoda se iskorištavadiotoplinekoja bi se inačeispustila u okoliš. Time ujednoismanjujemotemperaturudimnihplinova. Na ekonomajzerskimpovršinamazagrijavamonapojnuvoduizrak. U zagrijačimanapojnevode se voda u praviluzagrijavaispodtemperature zasićenjajer u suprotnomnastajevodenaparaštomožeizazvatioštećenja u oblikukavitacije. Zasvojradzagrijačivodetrošerelativnomaloenergijetezauzimajumaloprostora. Ukolikoimamozagrijačevodebržećemopustiti generator pare u pogontećemosmanjitiopterećenjeogrjevnihpovršina.

28. Zagrijači zraka • Posljednji u generatoru pare suzagrijačizrakakojisuujednosmješteniizazagrijačanapojnevode. Poštoradenamanjimtlakovima, zarazlikuodzagrijačavode, manjisusvojomkonstrukcijom. Zrakzagrijavamozbogpodizanjastupnjaiskoristivosti, sušenjagorivaipoboljšanjaizgaranja. Preko 70% svihzagrijačazrakasurotacionizagrijačisastavljaniodlimenihsaćakoje se grijudimnimplinovima a hladezrakom.

29. Rashladni tornjevi • U nekimvelikimtermoelektranamapostojevelikihiperboličkidimnjacipoputstruktura, kojioslobađajuotpadnutoplinu u ambijentatmosfereisparavanjemvode, a nazivaju se rashladnitornjevi . Rafinerijepetroleja, petrokemijskapostrojenja, geotermalnapostrojenjakoristeventilatorekako bi omogućilakretanjezrakaprema gore krozvodukoja se dolazi u smjerupremadoljeinemajuhiperboličnukonstrukcijunalikdimnjacima. Induciraniilitlačnirashladnitornjevisupravokutnekonstrukcijenalikkutiji, ispunjene s materijalimakojipojačavajudodirivanjezrakakojistruji u visivodukojatečepremadolje. U pustinjskimpodručjimarashladnitoranjmogao bi bitineizbježanodkadaćetrošakuređivanjavodezahladnoisparavanjebitizabranjen. Oviimajunižuefikasnostivišuenergetskupotrošnju u ventilatorimaodmokrihiisparavajućihrashladnihtornjeva. Tvrtkezaelektrikupreferirajuupotrebljavanjerashladnevodeizoceana, rijeka, jezera, rashladnihumjetnihjezera u zamjenuzarashladnitoranj, napodručjugdje je ekonomičnijeiambijentalnomoguće. Ovaj tip rashlađivanjamožesačuvatitrošakrashladnogtornjaimožeimatinižuenergetskucijenuzapumpanjerashladnevodekrozizmjenjivačtoplinepostrojenja. Uglavnom, otpadnatoplinamožeuzrokovatidatemperaturavodeprimjetnoporaste. Pogonskapostrojenjakojaupotrebljavajuprirodnesastojkevodezarashlađivanje, morajubitikonstruiranadapreduhitreulazakorganizama u rashladnikrug, inačeće se stvoritiorganizmikoji se prilagođavajutoplijimvodenimpostrojenjimaiutječutakodananesuštetuako se postrojenjeugasizahladnavremena.

30. Rashladni tornjevi

31. Snaga bloka • Snaga termoenergetskog bloka obično raste kao bismo smanjili specifične investicijske troškove (€/kW). Investicija ipak predstavlja važnu stavku u cijeni električne energije. Kroz zadnjih 40-tak godina proizvodnja pare je ocrtavala veličinu i snagu postrojenja. 1960-ih imali smo oko 500 t/h te 1980-ih preko 2000 t/h. Ovakav razvoj omogućen je razvojem tehnologije i materijala. U SAD-u smo imali i probne generatore koji su mogli proizvoditi i 4500 t/h pare, no pokazali su se relativno nestabilni pa su se parametri pare vratili na niže vrijednosti. Za više od 2500t/h pare specifični investicijski troškovi dolaze u zasićenje. Upravo zbog toga snage većine termoenergetskih blokova se kreću od oko 500 do 800 MW.

32. Parametri pare • Specifična potrošnja energije u MJ/kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivost. Potrošnja energije bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe pare kreću se oko 540 °C na tlakovima od oko 190 bara. Danas imamo i elektrane koje mogu raditi s nadkritičkim tlakovima od 250-260 bara i temperaturama od oko 600 °C.

33. Termoelektrana u Rijeci

34. Toplana Savica Zagreb

35. Utjecajtermoelektrananaokoliš • Danas je svemanjetermoelektranabudućidasuvelikionečišćivačiprirode. Kodtermoelektranadvasuosnovnaučinkakojiutječunaonečišćenjeokoliša. Prviiosnovni je učinakkojinastajezbogizgaranjafosilnihgoriva. Drugiimanjebitni jest toplinskoonečišćenjerijekailijezera. Mi ćemo se o ovompoglavljubavitisamoovimprvim, odnosnoonečišćenjemuslijedizgaranjafosilnoggoriva. Izgaranje je proces u kojem se kemijskaenergijasadržana u gorivutransformira u unutrašnjuenergijukoja se opetdaljeiskorištava u raznimprocesima. Kodizgaranja u atmosferu se ispuštajuplinovikaoštosu CO, voda, NOx, različitiugljikovodici,... Odsvihnavedenihugljikdioksidivodanisudirektnootrovnizaljude. No oniizravnoutječusvojomkoncentracijomnazagrijavanjeatmosfere (apsorpcijatoplinskogzračenja u atmosferi). Vrstaisastavplinovanastalihuslijedizgaranjaovisi o sastavugorivakojeizgara u procesu. Elementikojičinevećinufosilnihgorivasuugljik, vodikisumpor. Ugljikmožeizgaratipotpunoidjelomično. U potpunomizgaranjuimamo CO2kaoproduktdokkoddjelomičnogizgaranjakaoproduktimamo CO. Upravozbog toga većiudio CO imamo u termoelektranamanaugljenjer je težeosiguratikvalitetnomiješanjegorivaizraka.

36. Utjecajtermoelektrananaokoliš • . Izgaranjemvodikadobivamovodu, a izgaranjemsumpora SO2. Kodizgaranjatežimoštopotpunijemizgaranju. Dabismo to ostvarilicilj je imatištoboljemiješanjezrakaigoriva. Naravnoda je to najjednostavnijeostvaritikodplinskihgoriva, a najtežekodkrutog. Zaizgaranjepotrebno je osiguratiminimalnukoličinuzraka. O količinisumpora u produktimaizgaranjanajvišeovisiudiosumpora u samomgorivu. Dakletežimougljenuinaftisaštomanjesumpora. Koddušikainjegovihoksidagorivo ne utječetolikonaprodukcijuNOx-a. Istotakotrebaspomenutiiizuzetnovelikukoličinupepelakojegjednaprosječnatermoelektranaizbaci u okoliš. U svrhuzaštiteokoliša u posljednjihdesetakgodinadonijelo se mnoštvozakonaiodredabakoje bi trebalepridonijetismanjenjuzagađenjaokolišaiztermoelektrana. Jedanodglavnihparametara je kontrolaismanjenjesumpornihoksida. Postupakodsumporavanjamože se vršititakoda se odvajavećizgorivailiizprodukataizgaranja. Većiefekt se postižeukolikosumporoveoksideuklanjamoizprodukataizgaranja. Ovakvipostupcizahtijevajudodatnaulaganjakojaposkupljujuikrajnjucijenuelektričneenergije. Dušikovespojeve je najjednostavnijereduciratistupnjevanimizgaranjem. Na tajnačinmožemosmanjitiemisijudušičnihoksidazaoko 50%.

37. Utjecajtermoelektrananaokoliš

38. Utjecajtermoelektrananaokoliš • Protokolom iz Kyota termoelektrane bi se do kraja 2020. trebale izbaciti iz upotrebe.

39. Pogonska goriva za termoelektrane Ugljen: Nafta:

40. K R A J ! ! !