610 likes | 845 Views
3. BILI SMO. U KNJIŽNICI FRANJEVAČKOG SAMOSTANA SLAVONSKI BROD – CERNIK 10. prosinca 2011. _______________________ studenti red. prof. dr. sc. Ljiljane Kolenić i red. prof. dr. sc. Zlate Šundalić. Slavonski Brod. Franjevački samostan u Slavonskom Brodu. KNJIŽNICA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA.
E N D
3. BILI SMO
U KNJIŽNICI FRANJEVAČKOG SAMOSTANA SLAVONSKI BROD – CERNIK 10. prosinca 2011. _______________________ studenti red. prof. dr. sc. Ljiljane Kolenić i red. prof. dr. sc. Zlate Šundalić
O samostanskoj knjižnici... Knjižnica se nalazi u sklopu franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu koji pripada najboljim baroknim kompleksima u sjeveroistočnoj Hrvatskoj i već je ranije registriran kao spomenika prve kategorije.
Knjižnica posjeduje visoke starosne vrijednosti, jer kontinuirano postoji i nadopunjuje se od 17. st. do danas. U fondu knjižnice nalaze se i knjige iz vremenskog raspona od 15 st.
Povijesna prisutnost franjevačkog reda i kontinuitet njihove djelatnosti odražava se u brižno čuvanoj knjižnici i duhovnosti ovoga područja. Dio knjiga odražava postojanje franjevačkog novicijata ( od 1712. g. ) i studija filozofije, uvedenog u samostan 1720. g. Dio knjiga vrijedan je po raritetnosti, a neke su čak i unikati.Knjižni fond predstavlja značajan doprinos kulturnom životu.
Među najvažnija djela u biblioteci mogu se izdvojiti sljedeći naslovi : • Biblia ( 1492 .- 1494. ), pisana goticom • Brevarium argentinense ( 1511. ) • Plinius Secundus, "Naturalis historia ( 1536 .), Ovidius Publius Naso • Matija Divković ,"Nauk karstianski" ( 1611. ) • Bartol Kašić, " Perivoj od dievstva " ( 1625. ) • Mihael Radnić, "Razmisglagna pribogomiona od gliubavi Boxye" (1683. ) • Antun Bačić ," Istina katoliscanska" (1732.) • Pavao Riter Vitezović, "Kronika" (1744.) • Andrija Kačić Miošić, " Razgovor ugodni…." ( 1759. ) • Ivan Velikanović ," Promishljanja…" ( 1778 .) • Marijan Lanosović ," Die neue Einleitung zur slavonischen Sprache "Uvod u latinsko ričih slaganje…" (1776. ) • Marijan Jaić, "Vienac bogoljubnih pjesama". ..
O izložbi... Biblijsko-arheološka muzejska izložba daje uvid u povijesni životni kontekst naroda i ljudi od kojih je ponikla Biblija kao djelo religiozne i literarne kulture. Djelomično daje uvid i u današnji izgled Svete zemlje, naročito četiriju glavnih novozavjetnih mjesta: Betlehema, Nazareta, Kafarnauma i Jeruzalema.
sastoji se od autentičnih predmeta sa šireg područja drevnog Bliskog istoka, od paleolitika pa do ranog arapskog doba (8.-9. st. po Kr.), te opisnih tekstova i upotpunjujuće fotografske dokumenatcije.
U drugoj prostoriji prikazana jepovijest prenošenja biblijskog teksta, od najstarijih rukopisa pa do najnovijih znanstvenih izdanja. To uključuje pretiske gotovo svih važnijih biblijskih kodeksa. Prvi dio odnosi se na biblijski tekst na originalnim jezicima – hebrejskom, aramejskom i grčkom – i u starim prijevodima. Drugi dio slijedi povijest biblijskog teksta u hrvatskom narodu i na njegovu jeziku, te time doprinosi poznavanju temelja hrvatske pismenosti i kulture. Obuhvaća faksimilna izdanja mnogih starih rukopisa, potom tiskanih izdanja (uključujući pretiske inkunabula) na glagoljici i zapadnoj ćirilici (bosančici). Sadrži većinu objavljenih hrvatskih lekcionara te sva relevantna i cjelovita izdanja Biblije, od najstarijih do najnovijih.
Uz franjevački samostan (1728.-1784.) nalazi se i neočekivano lijepa barokna crkva (1736.-1745.), a samostan posjeduje i vrijednu knjižnicu od oko 4000 svezaka, s dvije inkunabule, više rijetkih knjiga iz 16. st., te hrvatskih i slovenskih rijetkih knjiga objavljenih prije 1850. Posjeduje i zbirku umjetnina koja uključuje barokna djela iz samostanskog inventara te zbirku suvremene umjetnosti (kataloški obrađena, ali zasad smještena u prikladnom depou) s 469 registarskih jedinica.