Download
1 / 17
180 likes | 908 Views
ZMIJE. VLAHO KOPRIVICA 6a. PODJELA. Postoje dvije porodice zmija otrovnica: Elapidae ( guje ) Viperidae ( ljutice i jamicarke ).
E N D
ZMIJE VLAHO KOPRIVICA 6a
PODJELA • Postoje dvije porodice zmija otrovnica: • Elapidae (guje) • Viperidae (ljutice i jamicarke). • U porodicu guja spadaju kobre, Mambe, koraljne zmije, australske otrovnice, morske zmije, te još neke zmije Azije i Afrike. U porodicu ljutica i jamicarki spadaju europske, azijske i Africke ljutice, Čegrtuse, te Juznoamericke i azijske jamicarke.
RASPROSTRANJENOST • Od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas živi na Zemlji za čovjeka je opasno 10 - 12% (300 - 360 vrsta), a nekoliko stotina vrsta je otrovno, ali neškodljivo za čovjeka. Pošto zmije, kao i ostali gmazovi, ne mogu regulisati vlastitu tjelesnu temperaturu, najbrojnije su u tropskim i suptropskim područjima gdje najniža zimska temperatura ne pada ispod 18 stepeni Celzijusa. • Zanimljivo je da na svakom kontinentu broj vrsta zmija neotrovnica premašuje broj vrsta otrovnica. • Izuzetak je Australija gdje je broj vrsta otrovnica daleko veći nego neotrovnica. Osim toga, u Australiji žive zmije čiji se otrov smatra najtoksičnijim među svim zmijama.
ANATOMIJA • Građa otrovnih zuba i otrovnog aparata različita je u guja i ljutica. U guja su otrovni zubi smješteni na prednjem dijelu gornje čeljusti. Nepokretni su i, kada su usta zatvorena, smješteni su u kožnom naboru u donjem dijelu usne šupljine. • Osim toga, zubi mnogih guja nemaju šuplji kanal unutar otrovnih zubi već su njihovi zubi duboko užlijebljeni. Otrovni su zubi povezani sa otrovnim žlijezdama koje proizvode otrov. Kada ovakva zmija ugrize, iz žlijezde poteče otrov kroz zub (ili žlijeb) u ranu. • Specijalnu sposobnost posjeduju neke afričke i azijske kobre. One zbog posebne građe otrovnih zubi mogu štrcati otrov na udaljenost i do 3 metara i tako se braniti od napadača..
Otrov ima jako nadražujuće djelovanje na oči i, ako ga se odmah ne ispere, može dovesti do trajne sljepoće. • Posebno su po toj osobini poznate četiri vrste afričkih kobri. • To su crnovrata kobra (Naja nigricollis), mozambička kobra (Naja mossambica), crvena kobra (Naja pallida) i ringhal (Hemachatus haemachatus). I neke vrste azijskih kobri također mogu štrcati otrov.
ZMIJSKI UGRIZ • Zmijski su otrovi slozene mjesavine bioloski aktivnih tvari cija je zadaca paralizovati ili usmrtiti plijen. Otrov se, medjutim, moze koristiti i u samoobrani. • Biohemijskom analizom zmijskih otrova utvrdjeno je da oni sadrze mnogobrojne enzime. • Do danas je utvrdjeno najmanje 26 enzima od kojih su najvazniji proteoliticki enzimi, hidrolaze argininskih estera, enzimi slicni trombinu, kolagenaze, hijaluronidaze, fosfolipaze, fosfoesteraze, acetilholin esteraze, ribonukleaze, deoksiribokukleaze, NAD nukleotidaze, laktat dehidrogenaze, L - aminooksidaze i adenozin trifosfataze.
LIJEČENJE ZMIJSKOG UGRIZA • Na ovim prostorima najvise ugriza ima u proljece i ljeto kada su zmije najaktivnije. Gotovo svi ugrizi poticu od ridjovke ili poskoka. Treba napomenuti da lose izvedena prva pomoc moze samo pogorsati stanje ugrizene osobe. Ako je doslo do ugriza treba uciniti slijedece:
Imobilizirati ugrizeni dio tijela. Nogu ili ruku treba omotati citavom duzinom (ne precvrsto) do dolaska u bolnicu • Pricekati nekoliko minuta. Ako nakon 5 - 10 minuta ne dolazi do oticanja ugrizenog mjesta, onda nije doslo do trovanja. Moguce je da zmija nije otrovnica ili da zmija otrovnica nije ubrizgala otrov u ranu. • Ne loviti zmiju! Rezultat lova su najcesce dodatni ugrizi.
Sto je prije moguce, odvesti ugrizenog u bolnicu. Tokom transporta ugrizeni dio tijela sto je moguce manje micati. Pomicanjem se otrov brze siri. Ako dodje do povracanja, okrenuti ugrizenog u bocni polozaj. • Ohrabriti ugrizenog. Vrlo ozbiljna trovanja su rijetka, a smrtni su slucajevi gotovo nepoznati ako se lijecenje vrsi u roku od 6 do 10 sati nakon ugriza. Zapravo, smrtni slucajevi izazvani zmijskim ugrizom toliko su rijetki da u krajevima gdje je poskok cesta zivotinja vise ljudi pogine od elementarnih nepogoda (potresa, poplava) nego od ugriza.
ZMIJE U EUROPI • U Europi relativno mali broj ljudi strada od ugriza zmija. Razlog tome je da u Europi nema tako opasnih i otrovnih zmija kao na pr. u Africi ili Aziji. Osim toga, medicinska je pomoc i njega u gotovo svim dijelovima Europe lako dostupna, pa je moguce zapoceti lijecenje ugriza prije nego se razviju po zivot opasni simptomi. • U Europi zive samo opasne zmije otrovnice iz porodice ljutica. Vecina je europskih ljutica vrlo mala (mnoge su manje od 60 cm), pa ako i dodje do ugriza, kolicina ubrizganog otrova je vrlo mala.
ZMIJE U AFRICI • Pretpostavlja se da dosta ljudi strada od siktavice (Bitis arietans). To je prilicno troma i nespretna zmija, ali joj je napad strahovito brz. Najcesce prilazi ljudskim naseljima zbog blizine glodavaca. Cesto odaje svoju prisutnost glasnim siktanjem po cemu je i dobila ime. Veoma je rasprostranjena u Africi juzno od Sahare i cesta je blizu ljudskih naselja. Otrov je vrlo toksican i u velikog broja nelijecenih slucajeva izaziva smrt. • Medjutim, najopasnija otrovnica i vjerojatno najveci ubojica medju svim zmijama je jedna mala zmija koja se zove pjescana efa (Echis carinatus).
ZMIJE U AZIJI • U Aziji vjerojatno najvise ljudi strada od pjescane efe i od Russell-ove ljutice (Daboia russelli). Ona je cesta blizu sela, a aktivna je po noci. Tada se i dogadja najveci broj ugriza, jer mnogi ljudi u Indiji hodaju bosi. Otrov razara tkiva i krvne stanice, a nelijeceni ugriz najcesce ima smrtni ishod. • Vrlo opasne zmije su i kraitovi (rod Bungarus). Kraitovi uglavnom nisu dulji od 1 m, ali imaju izuzetno toksican otrov koji djeluje na zivcani sustav. Kontrastno su obojeni: najcesce su crni ili tamo smedji sa zutim, bijelim ili crvenkastim poprecnim prugama.
Zanimljivo je ponasanje prugastog kraita (Bungarus fasciatus). On je po danu potpuno bezopasan. Uzme li ga se u ruku, on tada i ne pokusava ugristi nego sakriva glavu ispod savijenog tijela. Medjutim, po noci je to sasvim druga zmija. Vrlo je agresivan i odmah se brani ugrizom.
ZMIJE U SJ. AMERICI • U Sjevernoj Americi zivi 19 vrsta zmija otrovnica: 15 vrsta cegrtusa, vodena mokasina, rusoglavka, te dvije vrste koraljnih zmija. • Cegrtuse, rusoglavka i vodena mokasina su jamicarke, a koraljne zmije spadaju u porodicu guja • Od svih njih najpoznatije su cergtuse. Znacajne su po tome sto na vrhu repa imaju tzv. cegrtaljku koju nema niti jedna druga vrsta zmija. Cegrtaljka se sastoji od labavo spojenih suhih segmenata koze koje zmija ne odbacuje pri presvlacenju. • Pri pokretanju, segmenti stvaraju poseban zvuk, karakteristican za cegrtuse. Novookocena cegrtusa nema cegrtaljku, ali je nakon 3 - 4 presvlacenja vec moze koristiti.
ZMIJE U AUSTRALIJI • U Australiji broj vrsta otrovnica nadmasuje broj neotrovnih vrsta zmija. Kao sto je vec spomenuto, u Australiji zivi zmija sa najtoksicnijim otrovom, ali je gotovo da i nema ugriza ljudi. Na ovom kontinentu zive iskljucivo zmije otrovnice porodice Elapidae. Tu zivi nekoliko vrlo opasnih vrsta koje cesto dolaze u doticaj sa covjekom. • Jedna od najopasnijih australskih otrovnica je taipan (Oxyuranus scuttelatus) koji naraste do 3 m. Rasprostranjen je u sjevernim i sjeveroistocnim podrucjima Australije, u podrucju tropske klime
