POLIFAGNI ŠTETNICI

1. POLIFAGNI ŠTETNICI • HRANE SE RAZLIČITIM BILJEM, PA TAKO I RAZLIČITIM KULTURAMA

2. NAJVAŽNIJE GRUPE POLIFAGNIH ŠTETNIKA • ŠTETNICI U TLU • SOVICE POZEMLJUŠE • LISNE SOVICE • POLIFAGNE NEMATODE • PUŽEVI • GLODAVCI • DIVLJAČ I PTICE

3. ŠTETNICI U TLU • ŽIČNJACI • GRČICE • ROVCI • TIPULE • KORJENOVE MUHE

4. ŽIČNJACI, KLISNJACI--ELATERIDAE

5. Štete od žičnjaka • Fiziološke – ličinke pregrizaju korijen, ubušuju se u korjenov vrat, biljke propadaju , nastaju plješine • Tehnološke – ubušuju se u gomolje ili korijen, • Naročito štetni u kulturama rijetkog sklopa tj. okopavinama • Spadaju među najvažnije štetnike ratarskih kultura – suzbijaju se na 40-50% pov. pod kukuruzom i 90% površina pod šećernom repom

6. FAM. ELATERIDAE – VEĆI BROJ RODOVA I VRSTA • ROD AGRIOTES • A. USTULATUS • A. SPUTATOR • A. LINEATUS • A. OBSCURUS • ROD MELANOTUS

7. Odrasli “KLISNJACI” – 7-15 mm dugi, imaju produženi pronotum, mogu “klisnuti” kada su na leđima • Ličinke – poput mjedene žice, narastu do 35 mm

8. Razvojni ciklus žičnjaka • Ovisno o vrsti i o području, traje 2-4 god. a proteže se kroz 3 do 5 kalendarskih godina

9. NAČIN ŽIVOTA • Odrasli se hrane lišćem i polenom , ženka polaže jaja na gusto obraštene površine – strnine , livade, pašnjake, lucerišta, djetelišta • Ličinke su u prvoj godini male , bijele ili prozirne, hrane se korjenčićima i mrtvom organskom tvari, • u drugoj godini očvrsnu i potamne, štete značajne • Najveće štete u godini prije kukuljenja i pojave imaga • Tijekom života ličinke migriraju vertikalno i horizontalno

10. SUZBIJANJE ŽIČNJAKA • Kada se pojave štete nemoguće je provesti suzbijanje • Zato je nužno provesti suzbijanje prije ili za vrijeme sjetve ili sadnje, ali na temelju procjene o potrebi suzbijanja • Nužno poznavanje praga odluke i brojnosti žičnjaka u tlu

11. PRAG ODLUKE ZA ŽIČNJAKE • Prije upotrebe herbicida u kukuruzu – 15-30 žičnjaka/m2 • Danas - 3-5 žičnjaka /m2 u humidnim područjima, 1-3/m2 u aridnim • Za strnine- >25 žičnjaka/ m2 u humidnim područjima, odnosno 15/m2 u aridnim područjima

12. PROCJENA BROJNOSTI ŽIČNJAKA • Na temelju poznavanja “povijesti” parcele • Najpreciznije – pregled tla kopanjem jama 25x25cm • Male table – 5-8 jama • 1-5 ha – 8-10 jama • 5-10 ha-a10-15 jama • 10-50 ha 0,5-1,5 jama /ha • Upotreba mamaca- sjeme kukuruza ili pšenice u plastičnim probušenim loncima ukopa se u tlo • U novije vrijeme – upotreba feromona za procjenu brojnosti imaga

13. Kemijsko suzbijanje žičnjaka • Ako je brojnost žičnjaka iznad praga odluke mora se, prije ili za vrijeme sjetve ili sadnje, provesti tretiranje zemljišnim insekticidima • Zemljišni insekticidi se moraju unijeti u tlo, a mogu se primijeniti po cijeloj površini – “širom” ili lokalizirano

14. Primjena širom – ekološki, toksikološki i ekonomski nepovoljna • Lokalizirana primjena • Tretiranje traka • Tretiranje sjetvenih redova uz sjeme u brazdu – depozitorom granula ili pneumatskom pumpom • Tretiranje sjemena - ekološki najpovoljnije, ali samo za slabiji do srednji napad

15. Zemljišni insekticidi • Moraju djelovati min 30, a max 90 dana, poželjna je određena hlapivost i umjerena topivost u vodi • Formulacije: • Mikrogranule • U kombinaciji s gnojivima (npr. Volatonizirano gnojivo) • Formulacije za prskanje • Formulacije za tretiranje sjemena • Prema načinu djelovanja: sistemici i nesistemici • (sistemici štite i nadzemne organe od štetnika)

16. Insekticidi protiv žičnjaka, za tretiranje tla i sjemena (2007.) - nesistemici

17. Insekticidi protiv žičnjaka, za tretiranje tla i sjemena (2007.) - sistemici

18. Ostale mjere za smanjenje šteta od žičnjaka • Mehanička obrada tla- smanjuje brojnost žičnjaka, a ne djeluje na njihove prirodne neprijetelje • Važno pridržavanje optimalnih rokova sjetve • Heljda, lan, konoplja, proso, grah smanjuju brojnost žičnjaka • Najvažniji prirodni neprijatelji – trčci, ali i ptice

19. GRČICE LIČINKE HRUŠTA

20. Majski hrušt-Melolontha melolontha • Najvažniji i najčešći • 20-28 mm dug • Porodica listorošci- karakteristična lističava ticala • Odrasli se hrani lišćem bjelogoričnog drveća • Značajnije štete od ličinke grčice

21. grčice • Narastu do 60 mm • Izgrizaju podzemne organe različitog bilja • Fiziološki su i tehnološki štetnici • Naročito štetne na ratarskim površinama u brdskim i planinskim područjima, na krumpiru, ali i na livadama

22. Razvoj hrušta

23. Razvojni ciklus – traje tri do četiri godine • Prezimi odrasli kornjaš u tlu, izlazi krajem travnja ili početkom svibnja – letna godina-hrani se lišćem bjelogoričnog drveća i polaže jaja na rahlo tlo; ličinke se javljaju nakon 30-40 dana- štete male • Druga godina – štete veće • Treća godina – najveće štete, prestaju početkom ljeta – kukuljenje i pojava imaga koji ostaje u tlu do sljedećeg proljeća • Letna godina

24. Suzbijanje • Odrasle je potrebno suzbijati vrlo rijetko – kada prijeti golobrst; mehanički i kemijski • Grčice ne treba suzbijati u letnoj godini • Prag odluke: • 2-3 grčice / m2 u trećoj godini • 3-5 grčica / m2 u drugoj godini

25. Rovac Gryllotalpa gryllotalpa • Red Orthoptera • Por. Gryllotalpidae • Veliki insekti 4-5 cm • U vlažnim tlima bogatim humusom – Zagreb, Ivanić, Bjelovar, Križevci

26. Živi u hodnicima u tlu, pregriza biljku koja mu smeta; omnivor je

27. Razvoj rovca

28. Razvoj rovca • Odrasli izlaze iz zemlje u 6. i 7. mj. I pare se; jaja polažu na dubinu od pola metra • Ličinke završavaju razvoj u proljeće sljedeće godine • Za prezimljavanje ličinke i odrasli traže organsku tvar u raspadanju zbog topline

29. Suzbijanje • U manjim vrtovima moguće mehaničko suzbijanje • Na većim površinama treba procijeniti brojnost; prisutnost rovca vidljiva po brojnim hodnicima • Prag odluke • 1 rovac na 2-3 m2 za ratarske usjev • 1 rovac na 4 m2 za povrće • Suzbijanje zemljišnim insekticidima, a u vrijeme izlaska odraslih na površinu postavljanjem mamaca na osnovi metiokarba