O. Čaldarović Prostor, vrijeme, rizik- o suvremenom statusu sociologije grada

1. O. Čaldarović Prostor, vrijeme, rizik- o suvremenom statusu sociologije grada

2. 1. Uvod: kratki osvrt na razvoj urbane sociologije u nas 1960: • Djelovanje Agrarnog instituta, časopis “Sociologija sela” • Utemeljenje kolegija “Sociologija naselja” pri FF u Zagrebu (1967.)

3. 1970: • Osnivanje Centra za sociologija sela, grada i prostora pri IDIS-u • Zapošljavanje i djelovanje urb. sociologa u urbanističkom zavodu i institutu u Zgbu, Splitu, drugdje • Izrada prvih socioloških studija “novih naselja”

4. 1970: • Osnivanje Centra za sociologija sela, grada i prostora pri IDIS-u • Zapošljavanje i djelovanje urb. sociologa u urbanističkom zavodu i institutu u Zgbu, Splitu, drugdje • Izrada prvih socioloških studija “novih naselja”

5. 1980: • “sociologizacija mnogih”-smanjivanje radnih mjesta sociologa u urbanizmu • prodor i širenje novih ideja – “nova urbana sociologija” (Castells i drugi), savjetovanja, studije, časopisi, analize ... 1990: • smanjivanje uloge urbanističkog planiranja, manja potencijalna uloga urbanih sociologa • “divlji kapitalizam”, korporativna urbanizacija • Urbana sociologija-ponovno kritička disciplina?

6. 2. Tematske orijentacije • Nova naselja • Rezidencijalna segregacija • Sociološke analize za urbanističke planove • Specifične analize • Kritička analiza urbanog planiranja • Urbanizacija pojedinih naselja • Dalmacija, otoci, izolirana područja, ruralni prostori

7. 2. Tematske orijentacije • Nova naselja • Rezidencijalna segregacija • Sociološke analize za urbanističke planove • Specifične analize • Kritička analiza urbanog planiranja • Urbanizacija pojedinih naselja • Dalmacija, otoci, izolirana područja, ruralni prostori

8. 3. Teorijski sklopovi • “Socijalizam u prostoru” (1960-1980) • H. Lefebvre: grad – slika društva u prostoru, projekcija društvenih odnosa ... • Prostor: proizvod (projekcija) društvenih praksa; • “slika društva” (H. Lefebvre, R. Ledrut, rani Castells) • Socijalizam – “socijalistički prostor” ne može se razumijeti bez vremena (u kojem je nastao) • Kritika postojeće prakse urbanizacije i gradnje

9. Prostor-vrijeme: izražavaju se jedan kroz drugi« • “Prostor je materijalna podrška socijalnih praksa u vremenu. On povezuje socijalne prakse koje se odvijaju simultano u vremenu» (Castells).

10. Prostor-vrijeme: izražavaju se jedan kroz drugi« • “Prostor je materijalna podrška socijalnih praksa u vremenu. On povezuje socijalne prakse koje se odvijaju simultano u vremenu» (Castells).

11. 4. Nove ideje i koncepti • Pojava informacijske ekonomije • informacijski grad- jedinica takvog grada nije geografska, nego funkcionalna • grad je proces, a ne mjesto • on je globalan, ali u njemu ipak ima primarni značaj lokalno (“misli lokalno, djeluj globalno”) • Transformacija: od “prostora mjesta” ka «prostoru tokova» (Castells)

12. 4. Nove ideje i koncepti • Pojava informacijske ekonomije • informacijski grad- jedinica takvog grada nije geografska, nego funkcionalna • grad je proces, a ne mjesto • on je globalan, ali u njemu ipak ima primarni značaj lokalno (“misli lokalno, djeluj globalno”) • Transformacija: od “prostora mjesta” ka «prostoru tokova» (Castells)

13. Hiperurbanizacija • Globalizacija • Glokalizacija (integracija lokalnog i globalnog) • Grobalizacija (grobalization=grow) • vrijeme-prostor: «događajno preobilje» • koncentracija prostor-vrijeme

14. umreženo društvo • globalna ekonomija • Transformacija rada i zaposlenja • Socijalna polarizacija i isključivanje • “dualno društvo” (dualni gradovi) – elite i periferija • Pojava kulture «real virtuality» • 2 posljedice: (a). metropolitansko područje i (b). dualni grad

15. umreženo društvo • globalna ekonomija • Transformacija rada i zaposlenja • Socijalna polarizacija i isključivanje • “dualno društvo” (dualni gradovi) – elite i periferija • Pojava kulture «real virtuality» • 2 posljedice: (a). metropolitansko područje i (b). dualni grad

16. a. metropolitansko područje (regija) • nove prostorne forme • nastaje zbog ubrzane i globalne urbanizacije • multicentrično organizirano • funkcionalno integrirano (kukuruz: high-tech, Buzin; puno-prazno; ujednačen “stil”-stakla; ekonomija usluga)

17. b. Dualno društvo-urbane elitei isključeni • Proces elitne teritorijalizacije prostora • skupi uredi, stanovanje (gentrifikacija) • tendencije zatvaranja i ograđivanja (gated communities) • rast slumova i siromaštva • Stvaranje fizičkih barijera među čvorištima

18. b. Dualno društvo-urbane elitei isključeni • Proces elitne teritorijalizacije prostora • skupi uredi, stanovanje (gentrifikacija) • tendencije zatvaranja i ograđivanja (gated communities) • rast slumova i siromaštva • Stvaranje fizičkih barijera među čvorištima

19. 5. “Urbane elite” • Stvaraju se posebni “lifestyles” • Posebni prostorni okviri za elitu • kozmopolitanska i globalizirajuća elitna kultura vlastiti trendovi, ideje, načini • raspolažu informacijama, procesuiraju ih i donose odluke • Postignuće moći i bogatstva – elitni okvir razmišljanja

20. funkcioniraju po principu placeless (bezmjesne ili nemjesne) logike • Razdvajaju se s najvažnijim čvorištima od ostatka svijeta • od lokalnih okvira i njihovih kultura • pojačavaju kontradikciju između «bezmjesne moći i nemoćnih mjesta» (Castells)

21. funkcioniraju po principu placeless (bezmjesne ili nemjesne) logike • Razdvajaju se s najvažnijim čvorištima od ostatka svijeta • od lokalnih okvira i njihovih kultura • pojačavaju kontradikciju između «bezmjesne moći i nemoćnih mjesta» (Castells)

22. 6. Mjesta-nemjesta, refleksivni i instrumentalni prostori • nadmoć dostupnosti pred blizinom i bliskošću • oslobađanje od «okova blizine» - urbano područje nemjesta • gubitak povezanosti i promjene • ispraznost prostora mnogostrukosti (Ritzer) • template (obrazac), grid (mreža): ponavljajući obrazac • standardizirane mreže bezmjesta • Simulakrum (Baudrillard)virtualnost i VR

23. 6. Mjesta-nemjesta, refleksivni i instrumentalni prostori • nadmoć dostupnosti pred blizinom i bliskošću • oslobađanje od «okova blizine» - urbano područje nemjesta • gubitak povezanosti i promjene • ispraznost prostora mnogostrukosti (Ritzer) • template (obrazac), grid (mreža): ponavljajući obrazac • standardizirane mreže bezmjesta • Simulakrum (Baudrillard)virtualnost i VR

24. 7. Zaključak: javno-privatno i nove orijentacije sociologije • javno područje je sve više smanjeno • sve je manje interakcija licem u lice • grad - sve više odnos kapitala i korporativnosti • širenje cyberprostora i virtualnog realiteta • homogenost, kratkotrajnost, trenutačnost (instantness) • kronološka nepovezanost urbane svakodnevice (“ubrzano vrijeme”)

25. 7. Zaključak: javno-privatno i nove orijentacije urbane sociologije • javno područje je sve više smanjeno • sve je manje interakcija licem u lice • grad - sve više odnos kapitala i korporativnosti • širenje cyberprostora i virtualnog realiteta • homogenost, kratkotrajnost, trenutačnost (instantness) • kronološka nepovezanost urbane svakodnevice (“ubrzano vrijeme”)

26. gubitak spontanosti i autentičnosti • fascinacija prilikama i dostupnostima – «globalno selo» • kriza identiteta mjesta • Proizvodnja urbanog krajolika-”diznifikacija” • zatvaranje u 4. zida – uvlačenje «dijela svijeta» u mikroprostor stanovanja • selektivna individualizacija iskustva svijeta« • događajno preobilje - budućnost: sve brža proizvodnja sličnih bezmjesta ...

27. gubitak spontanosti i autentičnosti • fascinacija prilikama i dostupnostima – «globalno selo» • kriza identiteta mjesta • Proizvodnja urbanog krajolika-”diznifikacija” • zatvaranje u 4. zida – uvlačenje «dijela svijeta» u mikroprostor stanovanja • selektivna individualizacija iskustva svijeta« • događajno preobilje - budućnost: sve brža proizvodnja sličnih bezmjesta ... “ “ “ “