Znanost, filozofija, religija umjetnost na primjeru recepcije Einsteinove teorije relativnosti

1. Znanost, filozofija, religija umjetnostna primjeru recepcije Einsteinove teorije relativnosti

2. Motto, from Einstein’s The World as I See It (1930) “Kako je čudesna sudbina nas smrtnika! Svatko od nas ima na zemlji kratko boravište; za koju svrhu, on to ne zna; premda ponekad misli da to on osjeća. Ali bez dubljeg promišljanja svatko iz svakodnevnog života prosuđuje da postoji za druge ljude. Ideali koji su osvjetljavali moj put iz jednog razdoblja u drugo i davali mi novu snagu da se sa radošću suočavam sa životom bili su: ljubaznost, ljepota i istina”

3. References Einstein’s articles on religion: • (W): “The World as I see It” (1930) • (R & S): “Religion and Science” (1930) • (S & R-1): “Science and Religion”, 1st part (1939) • (S & R-2): “Science and Religion”, 2st part (1941) • (R & S-In). “Religion and Science: Irreconcilable?” (1948) • (L): Einstein’s letters (from Albert Einstein: The Human Side, 1979) Selected literature on Einstein (and religion): • (AP-1): Abraham Pais, Subtle is the Lord … (1982) • (AP-2): Abraham Pais, Einstein Lived Here (1994) • (MJ): Max Jammer, Einstein and Religion (1999) • (GH-1): Gerald Holton, “Einstein’s Third Paradise” (2003) • (GH-2): Gerald Holton, “Paul Tillich, Albert Einstein, and the Quest for the Ultimate” (2004) • (D): Discover, Special Einstein Issue, September 2004 • (AB): Alan H. Batten, “Subtle are Einstein’s thoughts” (Physics World, Forum, Sept. 2005)

4. In his article Religion and Science (1930) Einstein outlinesthree stages of religious development in the history of mankind: • religion of fear • social and moral religion (“God as Providence”) • “cosmic religious feeling” (die kosmische Religiosität). Einstein and Tagore, 1930

5. Einstein: “cosmic religious feeling” (from Religion and science, 1930) Čovjek osjeća uzaludnost ljudskih želja i ciljeva i uzvišenost i čudesan poredak koji se objavljuje kako u prirodi tako i u svijetu misli. Osobna egzistencija ga se doimlje kao vrsta zatvora i on želi da iskusi svijet kao jedinstvenu i osmišljenu cjelinu. Počeci kozmičkog religioznog osjećaja već su se pojavili na početku razvoja čovječanstva, u mnogim Davidovim psalmima i kod nekih proroka. Budizam, kao što učimo iz prekrasnih Schopenhauerovih tekstova sadrža još snažnije elemente toga.

6. Einstein’s telegram to Goldstein (1929) I BELIEVE IN SPINOZA'S GOD, WHO REVEALS HIMSELF IN THE LAWFUL HARMONY OF THE WORLD, NOT IN A GOD WHO CONCERNS HIMSELF WITH THE FATE AND THE DOINGS OF MANKIND.

7. Einstein’s “experience of mystery” (from The World as I See It, 1930): Najljepše iskustvo koje možemo imati je misterij. To je temeljna emocija koja se nalazi u klijevci istinske umjetnosti i isinske znanosti. Tko je ne poznaje nemože razmišljati ne može se čuditi, dobar je kao smrt i njegove oči su zatvorene. Postojalo je iskustvo misterija, iako pomiješano sa strahom što je proizvelo religiju. Znanje o postojanju nečega u što ne možemo prodrijeti, naša zapažanja temeljnih razloga i isijavajuće ljepote, koja su samo u najprimitivnijim oblicima dostupna našim umovima: to je znanje i osjećaj koji utemeljuje istinsku religioznost. U ovom smislu, i samo u ovom smislu, ja sam duboko religiozan čovjek.

8. Relativnost kod Albrechta Dürera prema interpretaciji fizičara Davida Finkelsteina

9. C. D. Finkelstein, Quantum Relativity. Springer-Verlag, Heidelberg (1996)

10. Past-Future Asymmetry of the Gravitational Field of a Point Particle. The Physical Review, Vol. 110, No. 4, 965-967, May 15,1958. • Some New Conservation Laws. Annals of Physics, Volume 6, No. 3, March 1959.

11. Clifford Algebra as Quantum Language. D. R. Finkelstein and A. Galiautdinov, Journal of Mathematical Physics 42, 1489 (2001). • Quantum Relativity. International Journal of Theoretical Physics, Volume 32, No. 10, October 1993. 

12. The 10th International Conference on General Relativity and Gravitation, Padova, Italy; 1983 David Finkelstein, Mrs. Finkelstein, Joseph Weber, Virginia Trimble

15. “Melencolia I (1514), the work of Albrecht Durer (1471-1528) is probably the most studied engraving ever made, and influenced European art for centuries.”

16. “As a youth, long before I heard of their studies, (Erwin Panofsky, Frances Yates, Patrick Doorly) I saw in it a feeling about science that I could not quite read. Was the angel truly melancholy? If so, was it for knowing too little? Or too much?”

17. Dürerovo “neznanje” i “nesposobnost”: • on pišeMELENCOLIA, • a trebao bi pisati • MELANCHOLIA • trebao bi prikazati tužno melankolično, a ne duboko zamišljeno, lice • morao je prikazati rezanu kocku jer ne zna naslikati kutiju • ne zna kako izgleda kometa

18. MELENCOLIA I LIMEN CAELO I vrata k nebu I CAELO LIMINE urezujem u zid

19. «Ljestve stoje na zemlji, a vrhom do neba dopiru, i anđeli božji po njima se penju i silaze. »Kako je strašno ovo mjesto! Zaista ovo je kuća Božja, ovo su vrata nebeska!» “Ovaj kamen koji sam uspravio kao stup bit će kuća Božja. “ Postanak, 28

20. Grafika je podijeljena na lijevu i desnu stranu koje jedna drugoj korespondiraju. Obje strane prikazuju kuću božju i vrata nebeska. Kuća božja s desne strane je toranj čiji vrh ne vidimo - do njega vode ljestve. Kuća nema vratiju. Ona su na nebu koje toranj hoće dosegnuti – znanost nema direktan pristup zbilji.

21. Na kuli se nalaze sati vaga, instrumenti koji simboliziraju znanstveni pristup svijetu. Ali vaga je i u funkciji izraza sklada između znanstvenog na jednoj i religioznog, filozofskog i umjetničkog pristupa na drugoj strani. Sat ima i funkciju izraza Bergsonovog čistog trajanja – ono u njemu izvire i razlijeva se u spoznaji i djelatnosti malog anđela

22. Veliki anđeo koji sjedi na zemlji predstavlja znanstvenu tendenciju uspinjanja do istine. Mali anđeo se spustio iz prostora iza limen caelo i predstavlja spoznaju i djelatnost do koje se veliki svojim usponom treba uzdići.

23. Veliki anđeo ne vidi ni previše ni premalo - on gleda aporiju, nesuglasje između različitih rezultata mjerenja. Teorija relativnosti se uzdiže na mjerenjima čiji rezultati dozivaju misao na višoj razini. Ne mireći se sa dosegnutim iskustvom ta su mjerenja “pobuđivač mišljenja”. Ernst Cassirer: Zür Einsteinschen Relativitätstheorie

24. “Gdje god opažaji jedan do drugog spokojno počivaju, gdje god među njima ne postoji nikakva unutrašnja napetost, tu i misao počiva i nikud ne stiže. Tek tamo gdje opažaji protuslove jedan drugome, gdje jedan drugome prijete ukinućem, istupa naprijed i temeljni postulat mišljenja, njegov bezuvjetni zahtjev za jedinstvom, iziskujući preoblikovanje samog iskustva, neki njegov novi oblik.” Ernst Cassirer

25. Fizeau: brzina svjetlosti u tekućoj vodi je veća od njene brzine u stajaćoj vodi, ali toj brzini ne biva pridodana brzina toka vode nego samo jedan određen njezin odlomak. • Michelson – kretanje zemlje ne utječe na brzinu kretanja svijetlosti. • Čini se da su rezultati ovih dvaju pokusa nespojivi. Sinteza u višem sustavu – konstantnost brzine svjetlosti u vakuumu.

26. Relativiranje - temeljna spoznajna funkcija fizike; svođenje predmeta prirode na čiste brojne odnose – zato se takav pojam prirode ne može podudarati sa zbiljom; U svođenju subjektivno doživljenih kvaliteta na čiste objektivne brojevne odnose matematička fizika nije vezana nikakvim određenim granicama; Fizika mora ići dalje, ona ne smije stati ni pred kojim oblikom svijesti ma kako izvoran i fundamentalan bio, jer je njena specifična spoznajna zadaća da sve brojivo preinaći u čisti broj.

27. Znanstvena istina - sustav čistih odnosa, funkcionira sve dok ne pretendira na apsolutnu istinu. Tada udara u zid tamnice u koju je zatvorena i sama sebe poništava. Mali anđeo, koji sjedi na mlinskom kamenu simbolizira izricanje istine koju znanost dosiže. On nju urezuje u zid: CAELO LIMINE.

28. Anđeo gravira prozor od brojeva koji probija “Kuću božju” - zgradu prirodoznanstvenog kozmosa Desna “kuća božja” nema probijena vrata, već samo prozor

29. Lijevi limen caelo je transformacija desnog. Velikom anđelu odgovara pas koji leži na tlu. Malom anđelu odgovara šišmiš koji nosi natpis. LIMEN COELO I CAELO LIMINE

30. Tornju kao “kući božjoj” – odgovara uspravljeni kamen u obliku savršene kocke. Kocka je rezana da bi se mogla dijagonalno uspraviti. U nju ulaze vjernici kao živo kamenje (u kamenu se nazire lik Dürerove majke koja je umrla iste godine kad je grafika nastala)

31. Zatvorenosti zida desne strane suprotstavlja se pogled u otvoreni horizont lijeve strane. Religiozni, filozofski i umjetnički pristup svijetu. Vrata nebeska su samo odškrinuta, kroz njih probija eksplozija svijetlosti ali preslaba da rasvijetli čitav prizor. Obje strane grafike prikazuju odsutnost svijetlosti.

32. Religiozna, filozofska, odnosno umjetnička spoznaja otvara i nastanjuje beskonačne horizonte, ali ni ona nije apsolutna, duga koja proizlazi iz njene svijetlosti spaja je sa znanstvenom spoznajom. Ljestve znanstvenika imaju svoje uporište u otvorenom prostoru religije, filozofije i umjetnosti

33. Mali anđeo ne stvara sintezu samo unutar desne strane; on posreduje i između lijevog i desnog limen caelo Ali on posreduje i između onog gornjeg, nebeskog i onog donjeg, zemaljskog On zauzima središnju poziciju grafike ako se u nju uključi prostor iza obaju limencaelo koji je naznačen izlaženjem spirale čistog bivanja

34. Magritte “Condicio humana II” – pojednostavljen LIMEN CAELO • kuća božja – soba u kojoj je nastalo umjetničko djelo • nisu prikazani anđeli već samo plod njihove djelatnosti

35. Postavljanjem dvaju vratiju u područje cjeline zbilje slika svijeta je oslobođena jednostranosti bilo religiozne, filozofske umjetničke, bilo znanstvene. Takva slika nije odraz zbilje nego sklop relacija

36. Pretpostavku jednosti i jednostavnosti pojma zbilje i Dürer i Einstein pokazuju kao zabludu. Cjelini teoretsko-znanstvene spoznaje bivaju suprotstavljena druga uobličenja i osmišljenja, filozofsko, religiozno, umjetničko... Svaka posebna forma relativirana je u odnosu na drugu; relativiranje je u potpunosti uzajamno Nikoja pojedina forma ne vrijedi kao izraz istine i zbiljnosti

37. Limen caelo fizike i limen caelo metafizike međusobno korespondiraju. Bergson ne mora biti zabrinut da će teorija relativnosti ugroziti njegov intuitivni uvid u čisto trajanje; naprotiv, njegova metafizika gubi tlo pod nogama bez korelacije sa fizikom, a vrijedi i obrnuto.

38. Bergsonovo čisto trajanje - slobodna i stvaralačka ljudska djelatnost Znanstvenik postoji na najpotpuniji način kad istražuje, filozof kad misli, vjernik kad vjeruje, Dürerov genij kada urezuje svoju grafiku CAELO LIMINE