Download
1 / 26
300 likes | 533 Views
Načela programiranja. Rješavanje zadataka. Čovjek: znanje, iskustvo, logičko rasuđivanje, intuicija, osjećaji, itd. Rješavanje zadataka. Računalo: pamćenje, logičko rasuđivanje .
E N D
Rješavanje zadataka • Čovjek: • znanje, • iskustvo, • logičko rasuđivanje, • intuicija, • osjećaji, • itd.
Rješavanje zadataka • Računalo: • pamćenje, • logičko rasuđivanje. • Da bi računalo riješilo zadatak, zadatak treba pretvoriti u oblik koji uključuje samo te dvije sposobnosti. • U pretvorbi zadataka pomažu pomoćni postupci.
Rješavanje zadataka računalom • Pomoćni postupci za pretvorbu zadatka u oblik prihvatljiv računalu su: • planiranje, • analiza zadatka, • algoritam, • pseudokôd, • dijagram tijeka • i dr.
Pomoćni postupci • Što je zadatak složeniji, to je u načelu potrebno više pomoćnih postupaka. • Što se više napreduje pri rješavanju zadatka, prikaz zadatka postaje sve razlučeniji na manje radnje.
Planiranje • Prvi korak u rješavanju zadatka jest planiranje. • Planiranjem se određuje tko će, kada i što raditi. • Planiranjem se predviđaju i raspoređuju pojedine faze izrade programa.
Analiza zadatka i specifikacija • Preduvjet da bi se neki zadatak uspješno riješio jest znati kako on zapravo glasi. • Analiza zadatka je raščlamba i potpuno razumijevanje zadatka i željenih rezultata. • Rezultat analize je specifikacija zadatka.
Analiza zadatka i specifikacija • Specifikacija je dokument koji sadrži podroban opis zadatka i željenih rezultata. • Specifikacija nije prijedlog kako riješiti zadatak nego opis onoga što je na raspolaganju i željenog rezultata.
Algoritam • Većina zadataka se može riješiti na više različitih načina pa je za njihovo rješenje moguće napisati više različitih algoritama. • Autor algoritma redovito nastoji pronaći algoritam koji najbrže, najučinkovitije i najsigurnije dovodi do rezultata.
Algoritam • Algoritam je jedan od koraka pri pretvorbi zadatka u računalni program. • Pogodno ga je prikazati: • dijagramom tijeka, • pseudokôdom.
Dijagram tijeka • Grafički prikaz algoritma naziva se dijagram tijeka. • Dijagram tijeka je koristan jer pregledno prikazuje algoritam, omogućava lakšu analizu i provjeru predloženog rješenja, te pronalaženje boljih postupaka rješavanja zadatka.
Pseudokôd • Pseudokôd je tobožnji program(grč. pseudos – laž). • Sastoji se od kratkih izraza na govornom jeziku koji opisuju i ukratko objašnjavaju pojedine zadatke algoritma. • Nalikuje na računalni program, ali nije napisan u programskom jeziku.
Pseudokôd • Osoba koja piše pseudokôd ne mora znati programski jezik i ne mora razmišljati o pravilima pisanja programskog jezika. • Pseudokôd bi trebao biti napisan tako da programer može na temelju njega napisati program u bilo kojem programskom jeziku.
Programiranje • Programski jezik računala je jedini jezik koji računalo razumije. • Zato naputak za rješavanje zadatka treba zapisati naredbama odabranog programskog jezika.
Programski jezik – ključne riječi • Svaki programski jezik ima vlastiti ograničeni skup riječi koje imaju posebna značenja. • Takve se riječi nazivaju ključnim riječima.
Programski jezik - sintaksa • Za svakiprogramski jezik propisana su pravila slaganja ključnih riječi u naredbe. • Takva se pravila nazivaju sintaksa. • Ako se ne zadovolji propisanasintaksa, program će biti neispravan i neće se moći izvršiti.
Programska struktura • Programska struktura opisuje način i redoslijed izvršavanja pojedinih radnji koje dovode do konačnog rješenja zadatka. • Razlikuje se nekoliko osnovnih programskih struktura.
Varijable • Mjesto u memoriji rezervirano za pohranu podatka naziva se varijabla. • Svaka varijabla ima ime koje ju jednoznačno određuje. • Ime varijable se u pseudo jeziku može zadati proizvoljno, npr. x, a, TX, B_Pod, AmPe
Vrijednost varijable • Varijabli se vrijednost pridružuje s pomoću operatora pridruživanja. • Operator pridruživanja koji se rabi u ovoj inačici pseudo jezika je znak (:=). Npr. izraz x:=3 se može čitati "varijabli x se pridružuje broj 3".
Kraj naredbe • Algoritam zapisan pseudo jezikom sastoji se od niza naredbi. • Svaka naredba ove inačice pseudo jezika završava znakom točka-zarez (;).
Operatori • Operatori su simboli koji predstavljaju određene funkcije. • Operatori se mogu svrstati u skupine prema vrsti funkcije koju predočuju, npr.: • aritmetički operatori, logički operatori, operatori uspoređivanja (relacijski operatori).
Operatori dijeljenja • Operatordijeljenja (/) kaorezultatvraćavrijednostkvocijentau oblikurealnogbroja. • Operator DIVvraćacjelobrojnidiodijeljenjadvacijelabroja. • OperatorMODvraćacjelobrojniostatakdijeljenjadvacijelabroja.
