480 likes | 809 Views
Dr. sc. Blaženka Martinović, doc. Pisanje završnih i diplomskih radova. Sadržaj prezentacije. Rad i radnja Pravilnici Sveučilišta Oblikovanje rada Bibliografske jedinice Najčešće pogreške Upute. Rad ili radnja. Radnja je proces, a rad je rezultat.
E N D
Dr. sc. Blaženka Martinović, doc. Pisanje završnih i diplomskih radova
Sadržaj prezentacije • Rad i radnja • Pravilnici Sveučilišta • Oblikovanje rada • Bibliografske jedinice • Najčešće pogreške • Upute
Rad ili radnja • Radnja je proces, a rad je rezultat. • O tome više u knjizi:Stjepko Težak: Hrvatski naš svagda(š)nj,ŠN, Zagreb, 1991., str. 100. • Neki drže da je obrnuto, o tome je pisao M. Moguš u časopisu Jezik.
Akademsko pismo VRSTE ZNANSTVENE PROZE • Esej (2 – 5) – ogled, rasprava, bez literature • Referat (5 – 10) – s literaturom, bez osvrta na metodologiju • Seminarski rad (oko 15) – metodologija i literatura • Završni rad – sinteza literature, samostalno rješavanje problema • Diplomski rad – originalnost u obradi teme • Doktorski rad – disertacija – originalnost i u obradi teme, i u metodologiji, i u rezultatima
Znanost “ukupnost sređenih i uopćenih znanja koja uključuje promatranja, pokuse, istraživanja i objašnjavanje činjenica i pojava u pojedinim dijelovima čovjekova poznavanja prirode i društva” Hrvatski enciklopedijski rječnik = širenje znanja istraživanjem = istraživanje je metodička potraga za novim spoznajama te sustavna dokumentacija i objavljivanje u obliku radova
Retorika znanosti = umijeće ili tehnika argumentacije s ciljem uvjeravanja • zamišljanje, pronalaženje ideja, • aranžiranje činjenica, raspoređivanje ideja • argumentacija • sastavljanje, znanstveni stil (citatne tehnike, dokumentacija) • objavljivanje ili prezentacija
Prvi heuristički koraci • istraživačka pitanja, postavljanje teze – hipoteza, definicija teme • čitanje literature, lektirne kartice, umne mape Ženski likovi u djelima Miroslava Krleže Krleža je ženske likove gradio na analizi rodnih stereotipa.
Oblikovanjerada • pripremna faza – određuje se tema, pronalazi se literatura, čita i vode se vlastite biljške • oblikovanje nacrta – odabiremo što ćemo opisati, a što izostaviti, što citirati • pisanje – pisati primjerenim funkcionalnim stilom (znanstvenim ili pedagoškim podstilom), služiti se meta-jezikom, uvažavati norme hrvatskoga standardnog jezika • sastavljanje popisa literature • čitanje, korektura i lektura
Samostalna stručna obrada teme Tri logička principa pri sistematizaciji građe: • sličnost – sve su slične stvari na jednome mjestu • logički poredak – vremenske, uzročno-posljedične veze – stilistika ne dopušta iznošenje novoga odmah na početku • princip pravoga omjera dijelova: uvod – razrada – zaključak (uvod i zaključak jednaki, razrada veća).
Pravilnici i dokumenti Sveučilišta • Pravilnik o završnome radu • Pravilnik o diplomskome radu • Izgled naslovnice • Izjava o akademskoj čestitosti • Obrazac za prijavu teme
Iz Pravilnika o završnome radu Završnim radom/završnim koncertomstudent treba dokazati stečene kompetencije i postignute ishodepri rješavanju problema iz stručnih i znanstvenih/umjetničkihpodručja koja su bila sadržaj preddiplomskog studija.
Iz Pravilnika o diplomskome radu Diplomskim radom/diplomskim koncertom student treba dokazati stečene kompetencije i postignute ishode pri rješavanju problema iz stručnih i znanstvenih/umjetničkih područja koja su bila sadržaj njegova studija.
Što rad sadrži? - (korica i potkorica) naslovnica • (potpisana izjava o akademskoj čestitosti) • sadržaj • uvod • razrada teme • zaključak • literatura • prilozi • (sažetak – na domaćem i stranom jeziku) • (indeks – autora ili pojmova ili oba) • ostalo: bilješke (fusnote), numerirane stranice
Oblikovanje rada uvod i zaključak, sadržaj, sažetak, popis literature, prilozi – na zasebnim stranicama
Uvod • Privlači se pozornost, daje kontekst istraživanja i prijeporna mišljenja, formulira se vlastita teza i naznačuje argumentacija • Oko 10% ukupnoga rada • ZAŠTO?
Razrada teme • Tijelo teksta • Središnji dio akademske proze • Razrada teme, izvođenje argumentacije • 80 – 85% teksta • Pregled literature, metode i materijali, rezultati, rasprava • Tko?, Što?, Kada?, Gdje? • Kako? Čime? • Nije, nego? Pa što onda?
Zaključak • Završni dio teksta, sinteza rada, formulira se glavna ideja • 5 – 10% teksta • Dakle stoga?
Sažetak • Svrha istraživanja • Specifičnost predmeta • Primijenjene metode • Rezultati istraživanja • Zaključak • jedan odlomak
Opseg rada Opseg rada određen je programom studija. Primjer Odsjeka za kroatistiku: završni rad = oko 30 kartica teksta (54.000 slovnih znakova). diplomski rad =80 120 kartica testa (144.000 216.000 slovnih znakova).
Iz Pravilnika o završnome radu Nakon obrane završnog rada/izvedbe završnog koncerta, student predaje u studentsku referadu završni rad ukoričen u tvrdi uvez (jedan primjerak, korice sive boje) i u digitalnom obliku (dva CD-a), a student instrumentalnog odsjeka audiosnimku koncerta (dva CD-a) i presliku uplatnice o pokrivanju troškova izrade svjedodžbe.
Iz Pravilnika o diplomskome radu Nakon obrane diplomskoga rada/izvedbe diplomskog koncerta, student predaje u studentsku referadu diplomski rad ukoričen u tvrdi uvez (jedan primjerak, korice tamno plave boje) i u digitalnom obliku (dva CD-a), a student instrumentalnog odsjeka audiosnimku koncerta (dva CD-a) i presliku uplatnice o pokrivanju troškova izrade diplome.
SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULIODJEL ZA HUMANISTIČKE ZNANOSTIODSJEK ZA KROATISTIKUIVANA IVIĆPISANJE RIJEČI IZ DRUGIH JEZIKADIPLOMSKI RADPULA, 2012.
SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI ODJEL ZA HUMANISTIČKE ZNANOSTI ODSJEK ZA KROATISTIKU IVANA IVIĆ PISANJE RIJEČI IZ DRUGIH JEZIKA Diplomski rad JMBAG: 123456 Smjer: Hrvatski jezik i književnost – Povijest Kolegij: Tvorba riječi i leksikologija Mentor: dr. sc. Petar Perić, red. prof. Pula, 15. svibnja 2012.
SADRŽAJ 1. Uvod ......................................................................................... 2 2. Pisanje riječi iz drugih jezika ....................................................... 3 2.1. Anglizmi ............................................................................. 4 2.2. Turcizmi ............................................................................. 7 2.2.1. Glasovi dž i đ ...…............................................................. 8 3. Zaključak ................................................................................... 9 4. Literatura ................................................................................. 10 5. Prilozi ....................................................................................... 11 Primjer arapske numeracije; Ostali: I. A. B. C. II. A. ... I. 1. 2. 3. II. 1. ...
Oblikovanje • Format A4 • Minimalno 30 redaka i 60 znakova u retku (uključujući i bjeline) • u Wordu, Times New Roman ili Arial veličinom slova (font) 12; bilješke fontom 10, s proredom 1,5 u tekstu i 1,0 u bilješci • Margine: 2,5 cm • Kartica teksta – 1800 znakova • Autorski arak – 16 kartica teksta • Paginacija – obvezna, mjesto brojke po izboru • Naslovna stranica – nenumerirana
Oblikovanje rada • Citati - u kurzivu ili u navodnicima • Svakako se prepisuju i pravopisne pogreške, a na njih upozorava sljedeća oznaka: (sic!) ili (!) • Znak za tiskarsku pogrešku: (corr.) • Izostavljanje dijela citata bilježi se na sljedeći način: (...) • Umjesto oblih, mogu se pisati i uglate zagrade • Citat unutar navodnika bilježi se polunavodnicima „ ‘ ‘ „.
Oblikovanje rada • Citati u tekstu (tekstnote) i/ili fusnoti – hardvardski i oksfordski citatni stil (Frangeš, 1987: 241)
Oblikovanje rada • Bilješke ili podrubne bilješke (fusnote) dolaze na dnu stranice ili na kraju rada, iza zaključka. • U bilješci se nalazi djelo na koje se upućuje, iz kojega je citirano, parafrazirano ili primjedbe (bibliografske i objasnidbene). • Primjeri bilješki ovdje[1] i ovdje[2]: _________________________________ [1] S. Ivšić: Prilog za slavenski akcenat. Rad 187, Zagreb, 1911., str. 14. [2] o. c., str. 16.
Oblikovanje rada Ponavljanja: (isto mjesto, na istoj stranici, samo u sljedećoj bilješci) • o. c. (ista knjiga) ili n. dj. • ibid. (ibidem isto mjesto, na istoj stranici) • id. (idem – isti pisac) • v. (vidi – potpuno preuzimanje mišljenja) • usp. (usporedi)
Pravopisno organiziranje bibliografske jedinice • Usp. V. Anić – J. Silić: Hrvatski pravopis, str. 111 • Bibliografska jedinica: dio autora dio djela (knjige, rasprave, članka) dio časopisa (zbornika) dio izdavača dio godine • Odvajaju se: točkama ili zarezima.
Stilovi • Oxfordski – autor-naslov (humanističke znanosti) • Harvardski – autor-godina (prirodne i društvene znanosti)
Bibliografska jedinica KNJIGA: Stjepan Ivšić, Poredbena slavenska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1970. Stjepan Ivšić. Poredbena slavenska gramatika. Zagreb: Školska knjiga, 1970. Stjepan Ivšić: Poredbena slavenska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1970. ili Ivšić, Stjepan ... ili
Bibliografska jedinica Ivšić, Stjepan. 1970. Poredbena slavenska gramatika, Zagreb: Školska knjiga. ili (1970.) Ivšić, Stjepan… ili Ivšić, Stjepan 1970. Slavenska poredbena gramatika. Školska knjiga, Zagreb. 1971. Izabrana djela iz slavenske akcentuacije. Wilhelm Fink Verlag, München.
Bibliografska jedinica Više autora: Brabec, Ivan. Hraste, Mate. Živković, Sreten. Gramatika hrvatskosrpskog jezika, ŠK, Zagreb, 1963. Brabec, Ivan, Mate Hraste; Sreten Živković 1963. Gramatika hrvatskosrpskog jezika, ŠK, Zagreb. Ponovno izdanje označava se eksponiranom brojkom iznad godine lijevo gore (²1984.)
Bibliografska jedinica ČLANAK U ČASOPISU ILI ZBORNIKU: Dalibor Brozović: Jezik kao bitna odrednica kulturnog identiteta, Jezik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, god. 49., br. 3, 2002., (str.) 82 – 91. ili Brozović, Dalibor. 1953. Bilješka o akcenatskim pseudodubletama. Jezik, I/3: 77 – 80.
Bibliografska jedinica U popisu literature iza godine često se susreću slova, a ona olakšavaju citiranje u tekstu kada isti autor ima više knjiga izdanih iste godine (tj. pri citiranju dovoljno je navesti samo prezime autora i godinu, a čitatelj u popisu literature nalazi sve ostale važne reference). Pr. Iz teksta: (Turk, 1996a) Turk, Marija. 1996. (a), Fran Kurelac i Riječka filološka škola. Zbornik Riječki filološki dani 1, Rijeka, str. 7 - 15. Turk, Marija. 1996. (b), Jezični purizam. Fluminensia, Rijeka, god. 8., br. 1 - 2, str. 63 - 79.
Bibliografska jedinica MATERIJALI S INTERNETA: prezime autora, ime: naslov (izvor), internetska adresa, datum kada je podatak preuzet
Najčešće pogreške • Pisanje u prvome licu (treba: autorsko “mi” ili treće lice i autorsko “se”) • Naslovi s dvotočjem (Sadržaj, Popis literature) • Materijali s interneta bez datuma • Smještanje bibliografskih podataka u naslove i tekst • Završavanje citatima • Rad kao kolaž citata i parafraza • Rad s tipfelerima, zatipcima, jezičnim pogreškama • Plagiranje
Najčešće jezične pogreške • Položaj naslonjenica U ovom poglavlju je riječ... Ivo Frangeš je autor knjige... • Posvojni pridjevi Iz Frangešovog djela U njegovom djelu
Najčešće jezične pogreške • Posvojne zamjenice U njenu djelu... On je analizira svakodnevno... • Navesci Student hrvatskog književnog jezika Riječ je o tom problemu
Najčešće jezične pogreške • Dalikanje Da li vam je tema jasna? Da li želite ići na izložbu? • Pisanje jata pripovjetka, povjest, uvjek, sprječava, viještac, namiještati • Prijedlog s/sa s štovanjem, sa mentoricom, s zahvalnošću
Najčešće jezične pogreške • Pisanje zareza Nakon dugogodišnjega rada, Frangeš piše ovu knjigu... Krleža, pak, nije pobornik avangarde... Ne samo jednu knjigu, nego je vodio i projekt U Zagrebu, 21. svibnja 2012.
Najčešće jezične pogreške • Dekliniranje imena Preuzeto s Facebook-a O važnosti Albert Einsteina • Pleonazmi i jezične konstrukcije često puta, no međutim, biti u pravu, u potpunosti, na taj način, biti u mogućnosti, imati mogućnost....
Preporučena literatura • Kako oblikovati PP-prezentacije? • Kako pisati seminarske i završne radove? – dokument na stranicama Odsjeka za kroatistiku (www.unipu.hr) • Gordan Gledec: Pravopisni savjeti za izradu studentskih radova, Zagreb, 2008., e-dokument • Hrvatski akademski spelling checker - Hascheck: http://hacheck.tel.fer.hr/ • Dubravka Oraić-Tolić: Akademsko pismo, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
Preporučena literatura • A. Frančić, L. Hudeček, M. Mihaljević: Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005., 279 – 292. • M. Gačić: Kako izraditi završni i diplomski rad, Školska knjiga, Zagreb, 1987. • M. Šamić: Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo, 1968. • R. Zelenika: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000., str. 260 – 278.
Hvala na pozornosti! bmartino@unipu.hr