MODELI GOVORNE PROIZVODNJE

1. MODELI GOVORNE PROIZVODNJE Prof.dr.sc.Damir Horga Odsjek za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

2. 1. Komunikacijski proces Govornik i slušatelj su obavijesni procesori s različitim zadaćama: • govornik: da proizvodi i odašilje obavijesti • slušatelj: da prima i razumije obavijesti I – izvor Ob – obavijest Ko – kodirnik Po – poruka O – odašiljač S – signal Ka – kanal P - primač D – dekodirnik Pr – primatelj B – buka PS – povratna sprega Slika 1. Shematski prikaz komunikacijskog lanca (Škarić, 1990)

3. 2. Govorna proizvodnja Slika 2. Shema preoblikovanja obavijesti od misaone preko jezične i govorne razine do govornog zvuka (prema Borrden i Harris, 1980)

4. Slika 3. Model govorne proizvodnje (prema Hartsuikeru i sur., 2001)

5. Slika 4. Fairbanksov model govorne proizvodnje

6. Slika 5. Konceptualni model jezično govornog procesiranja u lijevoj hemisferi (Crary, 1993)

7. 3. Idealni govornik Govornici općenito teže idealnom govoru koji uključuje uz konceptualnu adekvatnost, gramatičku pravilnost i artikulacijsku točnost. U tome govornici ne uspijevaju uvijek. Sukob: • Razine planiranja govora - Razine izvedbe govora

8. Što se događa? Tko je na sličici? • To hm b, to brat i sestr, hm sestri bat, brat i sestr, i seka. On se penje hm svo svovac mu zmiše. Hm, mama ku ovaj k, k, k, ovaj • Zašto… Možda još malo o ovom. Zašto se on penje? • Da uzi gore, ovaj, k, k, ova, ka, ka, kolač. • Što uzima? • Nekakav kolač. • Kekse. • Da. Si, i sad se ova, pac, onda, ovaj, žena, ku suđe pere a • Što radi? Točno pogledajte. • A ona sat briše tanjur a voza ide van. • Otkuda? • Odakle? • Iz, iz subor, subra, s, hm • Ne, su… • dopere • Su.. • do pe ra.

9. 4. Govorne pogreške Klasifikacija govornih pogrešaka U svakodnevnom govoru odraslih osoba normalnoga govornog statusa govorne se pogreške pojavljuju jedan do dva puta na tisuću riječi. U djece njihova je učestalost veća, i dvogodišnjaci i trogodišnjaci griješe čak sedam puta češće nego odrasli, a u afazičara ta je učestalost i do stotinu puta veća nego kod normalnih osoba. Govorne se pogreške mogu klasificirati prema dvama kriterijima: prema veličini jezične jedinice koja je zahvaćena pogreškom i prema naravi pogreške. Sve jezične razine mogu biti zahvaćene pogreškom, od artikulacijske geste do cijele rečenice.

10. Veličina segmenta Primjeri: fonem: Kad su mi se ruče kočile. (Kad su mi se ruke kočile.) morfem: Ima novog dečku. (Ima novog dečka.) leksem: Proslavit ćemo ga na rođendanu. (Proslavit ćemo ga na moru.) rečenica: Da, S. u toj knjizi govori o hm... Potkrepljena je mnogim primjerima iz njegovog osobnog života... (Knjiga je potkrepljena mnogim primjerima iz njegovog osobnog života...)

11. Glasovi - Riječi Pogreške se najčešće promatraju na razini fonema, riječi ili morfema. Ako su to pogreške na razini riječi i morfema, onda se često klasificiraju kao pogreške riječi, a ako se odnose na manje dijelove izričaja, onda su to pogreške glasova. Primjeri: glasovi: Ne bi se bila začubila. (Ne bi se bila začudila.) riječi: Samo da demontiram naše ljude iz Ceste. (Samo da demantiram naše ljude iz Ceste.)

12. Kontekst Što se tiče prirode pogrešaka, one se klasificiraju u nekontekstualne (ako se pojavi jezični materijal koji nije bio ciljem u izričaju) ili kontekstualne (ako se kao pogrešan pojavi jezični materijal koji je ciljani dio izričaja). Primjeri: nekontekstualna: To je zbog ozonskih rana. (To je zbog ozonskih rupa.) kontekstualna: Izmislila sam novačku. (Izmislila sam novu njemačku riječ.)

13. Redoslijed Anticipacijske pogreške su one kod kojih se neki planirani govorni segmenti u izričaju ostvare prijevremeno i na za to krivom mjestu. Perseveracijske pogreške su one u kojima se segment koji je već realiziran ponovi u dijelu izričaja koji slijedi i u kojem nije bio planiran. Anticipacijske i perseveracijske pogreške su kontekstualne pogreške. Ako se u istom izričaju pojave i anticipacijska i perseveracijska pogreška na odgovarajućim mjestima, onda je to zamjena Primjeri: anticipacijska: Prvaćići nisu mogli uopće prijeko prelaziti. (Prvašić nisu mogli uopće prijeko prelaziti.) perseveracijska: Kakva je to tratinčiča? (Kakva je to tratinčica?) zamjena: Vole se ko mas i pačka. (Vole se ko pas i mačka.) Često je teško odlučiti kojoj kategoriji pripada pogreška jer njezini razlozi (kontekst li smjer) nisu uvijek do kraja transparentni.

14. Samoispravljanje RIM - Repair Interval Model Mogli bi taj hm, hm / hardware / ovaj / underwave UP PO Dl IS UP - ulazak u pogrešku PO - pogreška Dl - odsječak disfluentnosti IS - ispravak

15. 1. ULAZAK U POGREŠKU Nefonematizirani segment Ali u slučaju kad bismo mi, hm, ovim di..., malim dioničarima iz pretvorbe pribrojili... Duga prazna stanka Na Zapadu hm, hm, ne postoji takvo povjerenje javnosti……….ne...prema nevladinim organizacijama. Poštapalica Imali smo i ovaj jednog član... bivšeg hm člana grupe. Ponavljanje Ukoliko pokušavate nekome orpostiti i ukolikoko po...pokušavate neku ružnu stvar zaboraviti Kombinacija nekoliko disfluentnosti Moram spomenuti daje spot radio hm, ovoga Ma... Mauro F. koji je radio naš prošli spot.

16. 2. POGREŠKA Pogreške kongruencije Hm, drugi... drugo plasirano mjesto pripalo je... Pogreške u izgovornom programu Ne bi bilo dobro da ugo, da ugrožavaju tu djecu Izbor pogrešne riječi Tu su i raniji politički, bivši politički zatvorenici. Sintaktičko-propozicijska pogreška Kako se onda mi možemo u sebi, možemo li mi u sebi pronaći taj mir opraštanja?

17. Ubacivanje zaboravljenog Imali smo i, ovoga, jednog član...bivšeg, hm člana. Anticipacijsko srljanje Knjiga j e je... žuta, sa zelenim, velikim slovima. Traženje pravog podatka Čeka nas danas, odnosno ne danas, odnosno sutra i preksutra, odnosno dva dana uređenje staze. Odbacivanje suvišnog Pripreme za izradu modela za unapređivanje zdravstv. zaštite starijih osoba: socijalne zaštite, materijalne sigurnosti, brige obitelji...

18. 3. ODSJEČAK DISFLUENTNOSTI a) Nefonemotizirani segment da se vidi da se ti ljudi vrlo sustavnim postupcima mogu hm, oda... hm udaljiti udaljiti od pića. b) Duga prazna stanka I isto tako treba jedan, jedan proces da se da čovjek ozdravi. c) Poštapalice To je samo jedan, ovoga, jedno viđenje iz vlastitog iskustva. d) Ponavljanje Dok je ova, ova, ovaj ovaj album, hm ono pravo...

19. e) Kombinirana oklijevanja Ponudili smo početkom ove godine naše, ovoga, naše mat.., naš materijal nekim drugim izdavačima. f) Komentar pogreške i ispravljanja Govornik ponekad eksplicitno upozorava na pogrešku i proceduru ispravlja­nja, a katkad čak smatra potrebnim da se ispriča sugovorniku zbog toga. U ovom su se uzorku pojavili takvi komentari kao što su: naime, odnosno, kako bi se to reklo, kako bih rekla, zapravo, ne znam kako bih to rekla, kako bi se izrazila, kažem, ispričavam se. Ukoliko imate pitanje gledano, zapravo, glede opraštanja... Posebna jedna emisija bit će strakestra, ispričavam se, strategija marketinga.

20. 4. ISPRAVAK Ispravak je interesantan stoga što on vrlo često ne sadrži samo ispravak pogreške, već i dio izričaja koji je bio korektan, ali s pogreškom, odnosno ispravkom, čini neku vrstu jezično-govorne jedinice koja se onda uz ispravak ponavlja i zapravo čini sastavni dio ispravka. Takve su cjeline govorne riječi, pa se krive morfološke jedinice redovito ispravljaju tako da se ponovi barem cijela riječ, a ne samo pogrešni morfem. No pobijedilo, pobijedili su pripadnici Ministarstva unutraš..., unutarnjih poslova. U ovom istraživanom uzorku samo je u jednom primjeru govornik u ispravku rekao samo ispravljeni morfem: Ali ja se nadam da ćemo im mi to vratiti na njihovim sportskiih...im igrama.

21. U kategoriju govornih riječi spadaju i sve klitičke veze koje se isto tako u ispravku najčešće pojavljuju kao cjeline: Tu su, tu je napravljen ogromni pomak naprijed. Dakako, tu spadaju i prekidi izgovornog programa gdje se govornik obično zaustavlja na nekom dijelu izgovorne riječi i u ispravku dakako ne nastavlja ondje gdje je zastao, već ponavlja i prethodni korektni dio: ...ako ne bi bilo nikakvih hm ulagača, instituci... institucija koje bi objedinjavale njihove glasove...

22. 5. Govorna fluentnost Govornu fluentnost Skarić (1986) definira na sljedeći način: Neki govornici mogu glatko, bez zastaj kivan ja, pogrešaka i popravljanja izvoditi govorne vratolomije dugih izričaja složene jezične i izgovorne strukture, dok se drugi spotiču već pri izgovaranju jednostavnih kratkih govornih nizova. Fluentni govor može se definirati kao govor prirodnog tempa bez oklijevanja, zastajkivanja, ponavljanja, ispravljanja, poštapalica, te punih i praznih stanki procesiranja, primjeren informacijskom i komunikacijskom opterećenju izričaja, što sve pretpostavlja efikasno i usklađeno funkcioniranja svih razina govorne proizvodnje.

23. VRSTE DISFLUENTNOSTI 1. Tiha stanka Naime, to je jedan veoma II sugestivan čovjek. 2. Zvučna stanka Pola sata hoda, jedno hm, hm, hm petnaest minuta tramvajem. 3. Ponavljanje To je bilo, to je bilo 1991. godine. 4. Pogrešan početak (bez ponavljanja)Ja - studirala sam fonetiku. 5. Pogrešan početak (s ponavljanjem)Ja studirala... Ja sam studirala fonetiku. 6. Ispravak Danas ostajem do tri, do četiri. 7. Uzvici Pa, uh - ne znam, kao da sam predosjećao. 8. Zamuckivanje To je kriko-kriko-kriko-tiroidni mišić. 9. Izgovorne nespretnosti To je krikoaniteroidni mišić.

24. Fluentnost govora na radiju i televiziji