Download
1 / 31
E N D
NAŠA GALAKSIJA – KUMOVSKA SLAMA-veliki sustav zvijezda i međuzvjezdane tvari u kojem je i naše Sunce . Starost Galaksije se procjenjuje na 10-15 milijardi godina .Kad bismo mogli izaći izvan Galaksije vidjeli bismo da izgleda spiralnog oblika ( slično kao na slikama ) .Središte naše galaksije je u smjeru zviježđa Strijelac .
-Promjer naše Galaksije iznosi 105 godina svjetlosti . -Galaksija ima središnji ispupčeni dio i mnogo spiralnih krakova . Od zvijezda sve svijetli . Zvijezde nisu preblizu jedna drugoj . -Sunce je u središnjoj ravnini Galaksije odmaknuto 30000 godina svjetlosti od središta Galaksije pa zato možemo imati crno noćno nebo . -Zvijezde se gibaju oko središta Galaksije . -Period obilaženja Sunca oko središta galaksije je 220·106 godina , a brzina oko 250 km/s.
Zvjezdani skupovi • Radioastronomija i astronomija infracrvenog otkriva raspored materije u galaksiji . • U spiralnim kracima Galaksije nailazimo na galaktičke ili otvorene skupove zvijezda. Skup čine zvijezde jednake starosti . U budućnosti skup će se raspasti . Primjer: Vlašići ( zviježđe Bik ) • Zbijeni skupovi zvijezda – nalaze se oko središta Galaksije ; sadrže više milijuna zvijezda . starost im je kao i Galaksije
Vlašići ( Plejade ) Hijade
DRUGE GALAKSIJE • Andromedina galaksija – najbliža susjedna galaksija koja se vidi prostim okom . Udaljena je 2,5·106 godina svjetlosti . • Mali i Veliki Magellanov oblak – pratioci naše galaksije ; nepravilne galaksije • U svemiru je mnoštvo galaksija ( spiralne , polužne , jajolike-eliptične , kuglaste , nepravilne ). Svih su veličina . Neke galaksije su nastale spajanjem više galaksija . • Patuljaste galaksije imaju oko milijun zvijezda , prozirne su pa ih se teško uočava
Galaksija NGC 5128 ( zviježđe Kentaur ) • -tri puta veća od naše • -ima dva snažna izvora radio valova
Galaksija Točak • -kroz galaksiju su prošle dvije male galaksije . Nakon toga se razbuktalo rađanje modrih divova .
SJAJ GALAKSIJA -naša Galaksija zrači 10 milijardi puta jače od Sunca -prosječne eliptične galaksije zrače nekoliko puta više, a najveće i 10 puta više -kvazari zrače kao 100-1000 galaksija -Kvazari – nalaze se na najvećim udaljenostima, odašilju 1000 puta više zračenja, ali su po veličini manji =>možda razvojni stupanj galaksija -Signale primamo zračenjem koje se širi brzinom c, a slike nam pokazuju kako su objekti izgledali prije mnogo godina => ne znamo kako izgledaju ovog trenutka -Mnoge zvijezde koje vidimo možda više ni ne postoje, ali mi primamo elektromagnetske valove koje su prije odaslale
Zvijezde se zbog gravitacijskog privlačenja skupljaju u galaktike • Galaksije se skupljaju u jata galaksija • Najdalja galaksija udaljena je više milijardi svjetlosnih godina,pa kad se proučava gleda se u njenu prošlost • Naša galaksija je član Lokalnog superskupa • Veliki skupovi su ravnomjerno raspoređeni pa se pretpostavlja da je tvar u Svemiru homogene gustoće
MJERENJE UDALJENOSTI GALAKSIJA 1. metodom paralakse – za najbliže zvijezde 2. pomoću određivanja njihovog sjaja ( cefeide)
v=vosl=√2GM / R • M – masa kugle • R – polumjer • m – masa čestice • V – početna radijalna brzina • G – Newtonova konstanta gravitacije • vosl – druga kozmička brzina => ČESTICA POČETNE BRZINEvNA POVRŠINI STATIČNE KUGLE m R M
Kugla u širenju ◌ Kugla nije statična, homogeno se širi kao i čestica ◌ Kad bi se Sunce saželo u bijelog patuljka, pritom zadržalo svoju masu i dalje bi djelovala ista sila ◌ Čestica na površini kugle, da bi postigla beskonačnost mora imati brzinu veću ili jednaku od vosl m M
Kritična gustoća svemira – uvjet za koji će širenje trajati beskonačno dugo =>odgovara gustoći od pet atoma vodika po kubičnom metru k=3H²/ 8G • Ako je gustoća veća od kritične tad će u jednom trenutku širenje prestati • Znanstvenici smatraju da će onda početi skupljanje svemira, a završna faza je tzv. “velika škripa” pa ponovno počinje velikim praskom oscilirajući svemir
Omjer srednje gustoće i kritične gustoće k uvodi se kao parametar : • =k • 1 →svemir je otvoren • 1 → svemir je zatvoren • Pošto se svemir širi usporeno, bez obzira je li otvoren ili zatvoren, znači da se u prošlosti širio brže, znači da mu je početak u Hubbleovu vremenu i uzima se 2/3 tog vremena
Masa tamne tvari • Skrivena ili nevidljiva , tvar koja ne svijetli , a otkrivaju je gravitacijski učinci. • Mj – masa jezgre galaksije ; Rj – polumjer jezgre galaksije • Fg = Fcp ; G·m·M(r)/ r2 = m·v(r)2/ r • Slijedi : v(r)2 = G· M(r)/ r • M(r) – masa tvari (vidljive i nevidljive) unutar kugle polumjera r: • M(r) = ρ·V = ρ·(4·r3·π/3) • U razmjeru : M(r) : Mj = ρ·(4·r3·π/3) : ρ·(4·Rj3·π/3) • M(r) / Mj = r3/ Rj3 • M(r) = Mj·( r3/ Rj3) • Tamna tvar doprinosi nekom masom Mtm(r) u jednadžbi za brzinu izvan jezgre galaksije. • Mjerenja daju da je v(Rj) = konst. • v(Rj)2 = G·Mj / Rj = G·(Mj + Mtm(r)) / r , |·r/G • Mj·(r/Rj) = Mj + Mtm(r) • Mtm(r) = Mj ·( (r/Rj) – 1 )
