190 likes | 894 Views
Mjerenje vremena. Agić Adnan T-261/11. Pojam vremena. Riječ „vrijeme“ potječe od staroindijske riječi „varimar“, a značenje joj je: širina,prostor i prostranstvo. Standardna mjerna jedinica za vrijeme jeste sekunda (s). Osnovna formula za vrijeme jeste : t = S / v .
E N D
Mjerenje vremena Agić Adnan T-261/11
Pojam vremena • Riječ „vrijeme“ potječe od staroindijske riječi „varimar“, a značenje joj je: širina,prostor i prostranstvo. • Standardna mjerna jedinica za vrijeme jeste sekunda (s). Osnovna formula za vrijeme jeste : t = S / v . • Sat je instrument za mjerenje vremena. Najčešći današnji satovi su zidni i ručni. • Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine.
Vrste satova: • Pješčani sat • pješčana ura ili klepsidra je vrsta sata, uređaja za mjerenje vremena. Sastoji se od dvaju spojenih, okomitih komora (tikvica) koje omogućuju pretakanje materijala s vrha ka dnu. Po isteku svog materijala iz gornje komore, pješčani sat se može okrenuti da bi se vremenski interval ponovo mjerio. • Pješčani satovi su postali rasprostanjeni u 14. stoljeću, zamjenivši mjerne instrumente nastale u antičko doba
Vodeni sat • Prilikom oblačnog vremena, nepogoda i drugih promjena, Sunce je zaklonjeno pa je nemoguće mjeriti vrijeme. Zato je stvorena vještačka jedinica vremena – određena količina materije koja prolazi kroz uređaj za mjerenje. Za materiju za proticanje upotrebljavana je voda. Mjerenje vremena proticanjem vode poznavali su Egipćani i narodi Bliskog istoka, Indije i Kine.
Mehanički sat • Razvoj mehaničkih satova počinje od 13.vijeka • Ove satove pokreće opruga koja se mora periodično navijati kako bi sat radio. Dok rade proizvode karakterističan i svima dobro poznat zvuk „kucanja“.
Ručni sat Ručni satovi počinju se proizvoditi još u 19. stoljeću. Općenito su se ovi satovi smatrali krhkima i pretjerano osjetljivima. Iako su tijekom Prvog svjetskog rata proizvedeni razni modeli za artiljerijske i mornaričke časnike, pravi «boom» ručni satovi doživljavaju tek kasnih 20-tih i 30-tih godina.
Kalendar • Julijanski-Gaj Julije Cezar reformirao je rimski kalendar 45. godine pr. Kr. . Umjesto dotadašnjeg kaotičnog računanja vremena uveo je potpuno solarni kalendar. Ovaj je kalendar, po svom reformatoru, nazvan julijanskim kalendarom.Po julijanskom kalendaru godina je trajala 365 dana, a svake četvrte – prijestupne godine – 366 dana. • Gregorijanski-Papa Grgur XIII. uveo je novi kalendar po proračunima napuljskog astronoma i fisičara Aloisiusa Liliusa Godina 1582. trajala je 10 dana kraće: nakon 4.10. papa je odredio da bude 15.10.Prestupna je svaka godina djeljiva s 4 i svako stoljeće djeljivo s 400.
Židovski kalendar porijeklo vuče od starog hebrejskog kalendara i ostao je nepromijenjen još od 9. stoljeća prije Krista. To je i danas službeni kalendar Izraela i Židovi diljem svijeta koriste ga pri određivanju vjerskih blagdana. Židovi vrijeme računaju od prije 5763 godine, kada je – prema Starom zavjetu – stvoren svijet. Židovski je kalendar lunisolarni kalendar, i svake 3. godine u kalendar se ubacuje dodatni mjesec. • Islamski kalendar koristi se u većini muslimanskih zemalja. To je lunarni kalendar koji vrijeme broj od 622. godine, kada je Božji poslanik Muhamed iz Meke otišao u Medinu. Islamski se kalendar sastoji od 12 lunarnih mjeseci.