NERVNI SISTEM

1. NERVNI SISTEM Nervno tkivo grade nervne ćelije (neuroni)i potporne ćelije Neuroni imaju tijelo i produžetke (dendrite i aksone) Potporne ćelije (neuroglija) okružuju nervne ćelije i daju im potporu

6. Podjela nervnog sistema • Funkcionalna podjela nervnog sistema: • Somatski ili cerebrospinalni nervni sistem (pod uticajem volje) • Vegetativni ili autonomni nervni sistem (van uticaja volje) - simpatikus - parasimpatikus

7. Morfološka podjela nervnog sistema: Centralni nervni sistem (mozak i kičmena moždina) Periferni nervni sistem (živci i živčani čvorovi)

8. Građa centralnog nervnog sistema Siva masa (substantia grisea) Bijela masa (substantia alba)

9. Kičmena moždina (medulla spinalis) smještena u kičmenom kanalu Ispunjava samo gornje 2/3 kičmenog kanala Rostralno se nastavlja u produženu moždinu a kaudalno se pruža do drugog lumbalnog pršljena vratno proširenje (intumescentia cervicalis) Slabinsko ispupčenje (intumescentia lumbosacralis)

10. Kičmena moždina (medulla spinalis) Kičmena moždina ima 31 par kičmenih živaca Prema dijelu iz kojeg izlaze kičmeni živci se mogu podijeliti na: 8 vratnih (nn.cervicales) 12 grudnih (nn.thoracales) 5 slabinskih (nn.lumbales) 5 krsnih (nn.sacrales)

11. Lumbalna punkcija

12. Građa kičmene moždine Siva masa (substantia grisea) i bijela masa (substantia alba) Siva masa je sistematizovana u tri para uzdužnih stubova: prednji (columnae anteriores) Zadnji stubovi (columnae posteriores) Bočni stubovi (columnae laterales)

13. Građa kičmene moždine Bijela masa kičmene moždine podijeljena je u tri vrpce: Prednju (funiculus anterior) Spoljašnju (funiculus lateralis) Zadnju (funiculus posterior)

16. Kičmeni živci (nn. spinales) kičmeni živac nastaje spajanjem dva korijena: prednjeg i zadnjeg. Prednji korijen sadrži motorna vlakna koja napuštaju kičmenu moždinu a zadnji korijen sadrži senzitivna vlakna koja ulaze u kičmenu moždinu. Zadnjem korijenu je pridodat senzitivni kičmeni ganglion Oba korijena se spajaju i grade stablo kičmenog živca koje se podijeli na 4 grane: Prednju (ramus anterior) Zadnju (ramus posterior) Moždaničnu (ramus meningeus) Spojnične (rami comunicantes)

17. Moždani živci (nn.cerebrales) n. olfactorius n. opticus n. oculomotorius n. trochlearis n. trigeminus n. abducens n. facialis n. vestibulocochlearis n. glossoparyngeus n. vagus n. accesorius n. hypoglossus

18. Produžena moždina (medulla oblongata) Nastavlja se na produženu moždinu Naviše prelazi u moždani most Iza produžene moždine nalazi se 4. moždana komora i mali mozak Izgrađuju je siva i bijela masa U produženoj moždini se nalaze centri za disanje, rad srca, za regulisanje krvnog pritiska, kašalj i kihanje

19. Moždani most (pons) nastavlja se na produženu moždinu Iznad njega nalazi se srednji mozak Iza mosta se nalaze četvrta moždana komora i mali mozak Građen od sive i bijele mase

20. Srednji mozak (mesencephalon) nalazi se između moždanog mosta i međumozga Izgrađuju ga tri dijela: Prednji - moždani kraci (crura cerebri) Srednji – tegmentum mesencephalicum Zadnji dio – tectum mesencephalicum aqueductus cerebralis

21. Mali mozak (cerebellum) smješten u zadnjoj lobanjskoj jami Gradi ga siva i bijela masa Sivu masu čini kora (cortex cerebelli) i jedra (nuclei) malog mozga Kora se nalazi na površini malog mozga a jedra su smještena unutar tkiva malog mozga Siva masa je odgovorna za regulaciju mišićnog tonusa, ravnotežu i za automatsku kontrolu pokreta

22. Međumozak (diencephalon) nalazi se između srednjeg i velikog mozga U njegov sastav ulaze: Thalamus Metethalamus Hypothalamus Subthalamus Epithalamus Treća moždana komora

23. Veliki mozak (telencephalon) Građen od dvije hemisfere, desne i lijeve. Svaka hemisfera ima tri pola (polus frontalis, temporalis et occipitalis) Svaka hemisfera ima režnjeve: čeoni – lobus frontalis tjemeni - lobus parietalis potiljačni - lobus occipitalis sljepoočni - lobus temporalis ostrvo - insula

24. Moždane opne ili moždanice (meninges) Moždane opne obavijaju mozak i kičmenu moždinu. Postoje tri moždane ovojnice: Tvrda moždana ovojnica (dura mater) Paučinasta moždana ovojnica (arachnoidea mater) Meka moždana ovojnica (pia mater) Između ovojnica nalaze se prostori od kojih je najvažniji onaj između meke i paučinaste ovojnice i naziva se subarahnoidalni prostor (spatium subarachnoideum) Njega ispunjava likvor – cerebrospinalna tečnost

26. Komorni sistem mozga

28. Krvni sudovi mozga mozak vaskularizuju sljedeći krvni sudovi: Unutrašnje karotidne arterije (a. carotis interna dex st sin) Vertebralne arterije (a. vertebralis dextra et sinistra)

29. Willis-ov arterijski krug (circulus arteriosus cerebri)

30. ČULNI ORGANI (ORGANA SENSORIA) Postoji 5 osnovnih čula: Čulo vido Čulo sluha i ravnoteže Čulo mirisa Čulo ukusa Čulo dodira

31. Organ vida ili oko (organum visus s. oculi) U sastav oka ulaze: Očna jabučica (bulbus oculi) Vidni živac (nervus opticus) Pomoćni organi oka (organa oculi accessoria)

32. Očna jabučica (bulbus oculi) očna jabučica ima tri omotača ili opna: Vanjski omotač (vezivni) Srednji omotač (sudovni) Unutrašnji omotač u sastav očne jabučice ulazi i sadržaj očne jabučice

33. Vanjska ili vezivna opna očne jabučice daje oblik očnoj jabučici, štiti njen sadržaj i opire se pritisku koji vlada u njoj Sastoji se od prednjeg providnog dijela – rožnjače (cornea) i zadnjeg, neprovidnog dijela (sclera)

34. Srednja ili sudovna opna očne jabučice sastoji se od tri dijela: Prednjeg – dužice (iris) Srednjeg – cilijarnog (corpus ciliare) Zadnjeg – sudovnjače (choroidea)

36. Unutrašnja opna očne jabučice

37. Pomoćni organi oka pomoćni organi oka su: Mišići pokretači očne jabučice Fascije očne jabučice Masno tijelo očne jabučice Vežnjača (conjuctiva) Očni kapci Obrve Suzni pribor

39. MI[I]I POKRETA^I O^NE JABU^ICE:

40. Organ sluha i ravnoteže Organ sluha i ravnoteže sastoji se od unutrašnjeg uva i 8. moždanog živca Spoljašnje i srednje uvo služe za prihvatanje i sprovođenje zvučnih talasa do unutrašnjeg uva

41. Spoljašnje uvo (Auris externa) Spoljašnje uvo sastoji se od ušne školjke (auricula), spoljašnjeg ušnog kanala (meatus acusticus externus) i bubne opne (membrana tympani)

42. Srednje uvo (auris media) sastoji se od bubne duplje (cavitas tympanica), mastoidne pećine (antrum mastoideum) i slušne trube (tuba auditiva) u bubnoj duplji se nalaze tri koščice: Čekić (malleus) Nakovanj (incus) Uzengija (stapes)

44. Unutrašnje uvo (Auris interna) smješteno u piramidi sljepočne kosti Sastoji se od koštanog labirinta (labyrintus osseus) i opnastog labirinta (labyrintus membranaceus)

46. ŽLIJEZDE SA UNUTRAŠNJIM LUČENJEM(GLANDULAE ENDOCRINAE) U endokrine žlijezde se ubrajaju: hipofiza, epifiza, štitasta žlijezda, paratireoidne žlijezde, nadbubrežne žlijezde, polne žlijezde – sjemenik (testis) i jajnik (ovarium), endokrini dio gušterače.

47. Hipofiza (glandula pituitaria) sastoji se od dva režnja: prednjeg (adenohipofiza) i zadnjeg (neurohipofiza) Adenohipofiza luči hormona : Hormon rasta, adrenokortikotropni hormon, tireotropni hormon, prolaktin, folikostimulirajući hormon, luteinizirajući hormono Neurohipofiza ne stvara hormone već je mjesto odlaganja hormona koje stvara hipotalamus (antidiuretski hormon i oksitocin)

48. Epifiza (corpus pineale) dio međumozga oblika šišarke Zajedno sa hipotalamusom reguliše dvadesetčetveročasovni ratam (dnevno-noćni ritam) Luči hormon, melatonin koji reguliše lučenje polnih hormona

49. Štitasta žlijezda (glandula thyroidea)

50. Paratireoidne žlijezde(glandulae parathyroideae)