1 / 13

SPOJNICE

SPOJNICE. Slu`e za spajanje dva saosna ili pribli`no saosna ma{inska elementa (vratila, ali redje i zup~anika, lan~anika, remenica i sl.), a radi preno{enja obrtnog kretanja sa jednog obrtnog dela (pogonskog), na drugi (gonjeni). Osnovna podela je na: nerazdvojive i razdvojive.

fayre
Download Presentation

SPOJNICE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. SPOJNICE Slu`e za spajanje dva saosna ili pribli`no saosna ma{inska elementa (vratila, ali redje i zup~anika, lan~anika, remenica i sl.), a radi preno{enja obrtnog kretanja sa jednog obrtnog dela (pogonskog), na drugi (gonjeni). Osnovna podela je na: nerazdvojive i razdvojive. 1. Nerazdvojive. Kod ovih spojnicaposti`e se stalna veza spojenih delova koja se mo`e razdvojiti samo rasklapanjem spojnice. Ove nerazdvojive spojnice mogu biti: krute i prilagodljive.

  2. a) krute spojnice. • Kruta spojnica sa obodima (slika). Sastoji se od po dve glav~ine sa obodima koji su spojeni vijcima. Vijci mogu biti pode{eni(a) ili nepode{eni (b), a mo`e se staviti i poluprsten za centriranje(c)

  3. ^aurasta spojnica • ^auraste spojnice su jednostavne konstrukcije i primenjuju se tamo gde je saosnost vratila unapred obezbedjena, a pod uslovom da se bar jedno od njih mo`e osno pomerati pri ugradnji spojnice.

  4. b)prilagodljivespojnice. • Kardanova (zglobna) spojnica. Omogu}ava spoj vratila ~ije se ose seku pod uglom od koga zavisi broj obrta na izlaznom (gonjenom) vratilu. Ovaj ugao (a) mo`e biti i stalan, ali je naj~e{}e promenljiv u granicama 50<a<300.

  5. Bitno obele`je i nedostatak ovakve Kardanove spojnice je periodi~na promenljivost ugaone brzine i obrtnog momenta gonjenog vratila, pri stalnim vrednostima ugaone brzine i obrtnog momenta pogonskog vratila, tj. asinhronost obrtanja. Pri konstantnoj ugaonoj brzini pogonskog vratila 1 (na slici), ugaona brzina gonjenog vratila 2, do pola kruga (obrta) se pove}ava, a u toku druge polovine se smanjuje. Da bi se ovaj problem otklonio, sinhrono obrtanje pogonskog i gonjenog vratila posti`e se rednim vezivanjem dve ili vi{e asinhrone Kardanove spojnice pod odredjenim uslovima.

  6. Izgled dvostruke Kardanove spojnice kod ~etvorostrane rendisaljke

  7. Spojnicasa elasti~nim vencem. • Obodi ove spojnice obuhva}eni su elasti~nim vencem. • Potreban pritisak se ostvaruje pomo}u prstenova pritisnutih zavrtnjima uz obode.

  8. 2.Razdvojive spojnice. • Kand`asta spojnica (sl.5.75) ima ve}i broj radijalnih zubaca (kand`i) k, ~iji je broj obi~no 15-60 trouglastog ili trapeznog oblika. Aksijalno pomeranje pokretnog oboda (1) ka i od nepokretnog oboda (2), vr{i se pomo}u elektromagneta (3), koji je napajan strujom preko prstenova (4). Veza glav~ine (5) i pokretnog oboda (1) ostvaruje se pomo}u `ljebnog ili zup~astog spoja.

  9. Frikcione spojnice prenose obrtni moment pomo}u otpora klizanju, koje nastaje na dodirnim povr{inama oboda vezanih za vratila ili za druge obrtne elemente. Obrtni moment se postepeno prenosi i pove}ava – srazmerno pritisku na tarnim povr{inama, zahvaju}i proklizavanju prilikom uklju~ivanja. • Prednost ovih spojnica su postepeno i du`e trajanje procesa uklju~ivanja, ~ime se smanjuju inercijalne sile ili udari usled spajanja. • Nedostatak ovih spojnica ogleda se u ja~em zagrevanju i potrebi odvodjenja toplote razvijene radom sila trenja za vreme klizanja; pored toga mala ~vrsto}a frikcionih materijala za obloge tarnih povr{ina uslovljava ve}e pre~nike i ve}i broj delova.

  10. 1)sa ravnim tarnim povr{inama

  11. Ove spojnice mogu biti sa jednom (sl. a) ili sa dva para tarnih povr{ina (sl. b). Aksijalna sila uklju~ivanja kod spojnice sa dva para tarnih povr{ina je znatno manja nego kod spojnice sa jednom ravnom tarnom povr{inom. 2) sa konusnim tarnim povr{inama.

  12. Lamele sa unutra{njim ozubljenjem (4) `ljebno su spojene sa telom spojnice (1), koje je nepokretno na pogonskom vratilu (3). Lamele sa spolja{njim o`lebljenjem (5) su `ljebno spojene sa ku}i{tem spojnice (2), koje je u ovom slu~aju vezano za zup~anik (10). U telu (1) sme{ten je elektromagnet (6), koji privla~i kotvu (9), a ona pritiska slog lamela (4 i 5). Elektro-magnetna frikciona spojnica

  13. Spojnica se sastoji iz pumpnog kola (1) na pogonskom vratilu, zavrtnjevima spojenog sa omota~em (3) u kojem je turbinsko kolo (2). Pokretanjem pumpnog kola radni fluid (naj~e{}e ulje) struji kroz medjulopati~ne kanale oba kola, rad se prevodi u kineti~ku energiju fluida koja se na turbinskim lopaticama opet pretvara u mehani~ki rad obrtanja gonjenog vratila, pri ~emu je ugaona brzina gonjenog manja od ugaone brzine pogonskog. hidrodinami~ka spojnica

More Related