1 / 15

Централна единица

Централна единица. Osnovna {ema na personalen kompjuter. Vlezna edinica. Centralna edinica. Izlezna edinica. Nadvore{na memorija.

gladys
Download Presentation

Централна единица

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Централна единица

  2. Osnovna {ema na personalen kompjuter Vlezna edinica Centralna edinica Izlezna edinica Nadvore{na memorija

  3. Centralnata edinica e smestena vo ku}i{teto.Toa pretstavuva eden vid na metalna kutija (ponekoga{ e od cvrsta plastika) ~ija cel e da ja za{titi centralnata edinica od nadvore{ni, mehani~ki vlijanija. I.Ivanova

  4. Куќиште

  5. Mati~nata plo~a e osnovniot del na centralnata edinica Na nea se nao|aat drugite elementi kako {to se: procesorot, grafi~kata karti~ka, zvu~nata karti~ka, ROM-ot i RAM-ot, vnatre{niot modem i dr. Site drugi elementi na personalniot kompjuter se priklu~eni, no ne le`at na nea.

  6. Na mati~nata plo~a se pricvrsteni procesorot i vnatre{nata memorija kako i priklu~oci za povrzuvawe na drugi elementi i uredi. Procesorot za kompjuterot e isto {to i motorot za avtomobilot. Toj e srce i du{a na kompjuterot: Toj gi prima naredbite zadadeni od vleznite edinici, gi prepoznava, gi obrabotuva, a potoa pra}a soodvetni naredbi do izleznite edinici, so {to se izvr{ila dadenata naredba.Glavno ja odlu~uva i cenata na sistemot: kolku ponov i pomo}en procesor, tolku poskap }e bide kompjuterot. Ventilator i ladilnik na procesorot Podno`je

  7. Roditelite na Ivan mu kupile kompjuter. Toj, osven {to saka da crta i igra igri, saka da pi{uva i prikazni, bidej}i saka da stane filmski scenarist. Da vidime kako, koga Ivan ne{to }e ot~uka na tastaturata, tie bukvi se pojavuvaat na monitorot. Eden primer kako raboti procesorot Prvo, Ivan pritiska na nekoj taster na koj e ispi{ana bukva, da re~eme A. Tastaturata mu ispra}a signal na procesorot deka e pritisnata bukvata A. Procesorot go prima i zapo~nuva so obrabotka. Po obrabotkata na signalot, procesorot i pra}a drug signal na grafi~kata karta. Sega, taa mu ispra}a signal na monitorot da ja iscrta bukvata A. Na monitorot se iscrtuva bukvata A. I taka sekojpat koga Ivan ke pritisne nekoj taster za da ne{to napi{e.

  8. Ne zaboravajte deka funkcija na procesorot ne e samo prethodno navedeniot primer. Pri svojata rabota procesorot mo`e da re{ava mnogu te{ki zada~i, da presmetuva so golemi broevi, da obrabotuva ogromen broj podatoci!!! Ako podetalno ve interesira rabotata na procesorot ...

  9. A sega malku za memoriite

  10. Ima dva tipa memorija: vnatre{na i nadvore{na. Na ovoj ~as }e u~ime za vnatre{nata memorija

  11. Vo ROM memorijata ne mo`e da se zapi{uva, od nea samo se ~ita. Vo nea se nao|aat trajnite podatoci i programi. RAM memorijata ne samo {to mo`eme da ja ~itame, tuku vo nea mo`eme da zapi{eme se {to sakame. Taa se gubi po isklu~uvaweto na kompjuterot.

  12. Glavata mi e prepolna so novi informacii. A da videv kako izgledaat tie memorii.

  13. RAM memorija

  14. memorija ROM

  15. Va`no!!! • 0, 1 se narekuvaat bit. Oznaka b • Grupa od 8 bita se narekuva bajt. Oznaka B. • Grupa od 2, 4, 8 bajti pravat zbor. 1024 B = 1 KB KB - kilobajt 1024 KB = 1 MB MB – megabajt 1024 MB = 1 GB GB– gigabajt 1024 GB = 1 TB TB- terabajt

More Related