550 likes | 1.11k Views
Predavanje, tema 4. HEURISTIČKA I SILOGISTIČKA KRIMINALISTIKA. by Prof. dr sc. Nebojša Bojanić. KRIMINALISTIČKA OBRADA KAO SASTAVNI DIO KRIMINALISTIČKIH PROCEDURA. Kriminalističke procedure; Kriminalistička obrada;.
E N D
Predavanje, tema 4 HEURISTIČKA I SILOGISTIČKA KRIMINALISTIKA by Prof. dr sc. Nebojša Bojanić
KRIMINALISTIČKA OBRADA KAO SASTAVNI DIO KRIMINALISTIČKIH PROCEDURA • Kriminalističke procedure; • Kriminalistička obrada;
Procedura lat. (procedere – ići naprijed, napredovati), - način rada, postupak; • Uslovljenost procedura: • Zkonski propisi, • Pravila struke; • Naučna dostignuća; • Analogija postupanja i običaja;
Profilisanje kriminalističkih procedura – otkrivanje i rasvjetljavaje KD; • Sastavni dio neformalnog i formalnog postupka; • Kompleksno uređeni sistem rasvjetljavanja krivičnih djela: • Kriminalistička kontrola; • Kriminalistička obrada;
Istraživanje u krivičnom postupku – uslovljeno je primjenom materijalnog i formalnog krivičnog zakona; • Temelj kriminalističkih procedura – otkrivanje novog i nepoznatog! • Cilj – spoznaja potpune istine; • Preduzimanje neformalnih mjera i radnji – element heurističke kriminalistike; • Preduzimanje formalnih radnji – element silogističke kriminalsitike;
Cilj kriminalističkih procedura: • Da li je riječ o krivičnom djelu i kojem; • Otkriti i identifikovati počinioca; • Postupak od indicija dovesti do do spoznavanj procesne odnosno materijalne istine;
Tri stadija procedura: • Primarni – ante delictum i tempore delictum; • Sekundarni – post delictum; • Tercijarni – rekonstruktivni;
Faktori koji uslovljavaju sadržaj kriminalističkih procedura: • Karakter početnie situacije konkretnog KD ili događaja; • Pravila kriminalističke nauke koja se moraju primijeniti u konkretnom slučaju; • Odredbama akona o krivičnom postpuku i drugim zakonskim i podzakonskim aktima;
Zadaci kriminalističkih procedura. • Određivanje problema; • Postavljanje preliminarne i pomoćnih verzija; • Izvođenje konsekvenci iz verzija; • Praktične primjene dobijenih rješenja;
Vrlo bitno: uočiti problem u heurističkoj kriminalistici; • Poznavati morfologiju KD-a i tipične tzv. “nulte indicije” koje zavise od polaznih saznanja; • Činjenice se u heurističkoj K. tek otkrivaju, prikupljaju i formiraju;
U silogističkoj K. nema nultih indicija – problem je već oblikovan; • Stepen prikupljanja saznanja i spoznaja; • Najvažniji elementi kriminalističkih procedura: • Kriminalističko – tehnička obrada M/D uz učešće različitih profila stručnjaka i uloga; • Ispitivanje sudionika i svjedoka o KD-u; • Organizacija i planiranje istraživanja konkretnog krivičnog događaja; • Stručna pomoć i ekspertize; • Ostale radnje i mjere istraživanja kriminalne situacije i okolnosti delikta;
Procjena situacije – osnova za početak! • Analizirati; • Kriminalistička prognoza – instrument za stvaranje sistema suzbijanja kriminaliteta, obezbjeđuje i povezuje njegov kontinuitet u vremenu i prostoru; • Prognostika – viktimološka komponenata,
Sastavni dijelovi K. procedura: • Otkrivanje (prati zaključivanje); • Retrospektiva – kreće se od posljedice ka uzrocima; • Završetak kriminalističkih pocedura; • Dva oblika završekta K. procedura: • Neposredno postojanje KD i počinioca; • Nemoguć nastavak uslijed raznih faktora;
Zavisno od faze postupka – tri vrse K. procedura: • Mjere prve intervencije; • Mjere i radnje prvog zahvata; • Kriminalističke metodike;
Planiranje kriminalističkih procedura; • Kriminalističke procetude – kriminalistička metodika;
Kriminalistička obrada kao sastavni dio krimialističkih procedura • Poistvjećivanje pojmova u praksi; • Kriminalistička obrada – podsistem kriminalističkih procedura; • Kriminalistička obrada – sistem svih operativno taktičkih mjera usmjerenih na to da se otkrije i utvrdi određeno krivično djelo, otkrije i uhvati određeni počinilac krivičnog djela i privde krivičnom progonu;
Kriminalistika = razrada taktike, tehnike i metodike obrade i istraživanja krivičnih djela i počinilaca; • Sastavni dio neformalnog postupka; • Sprovodi je policija; • K. Procedure = sistem istraživanja K.D.
Kriminalistička obrada indicije • Kriminalistička kontrola opšta sumnja • K. Obrada evoluira iz K. kontrole prerasta u istragu; • U neformalnom dijelu postupka K. Obrada – kombinacija operativnih radnji i radnji dokazivanja;
K. Obrada – oblik djelatnosti kojim se utvrđuje postojanje ili ne postojanje krivičnog djela; • Određeni autori neformalni dio postupka dijelie na K. Kontrolu i K. obradu.; • Elementi planiranja, metodologije, i sistemskog preduzimanja op. – taktičikih radnji, kao i istražnih, odnsono radnji dokazivanja;
K. Obrada – složenija i viša faza neformalnog dijela postpuka,; • Cilj k. Obrade – podići na viši nivo vjerovatnoće osnovane sumnje – indicije pretvoriti u osnovanu sumnju; • K. Obrdamo – tražiti, prikupiti i provjeriti orijetnacione-eliminacione indicije; • Provjeriti verzije;
Neposredna i posredna kriminalistička obrada; • Neposredna K. Obrada – konkretan slučaj; • Posredna K. Obrada – drugi slučaj unutar nepsoredne K. obrade; • K. Obrada kao jedinstvo op. taktičkih i tehničkih radnji i postupaka;
Zaključci • K. Obrada ima represivni karakter, • Cilj k. Obrade – podići nivo inicija na viši nivo vjerovatnoće; • Na osnovu ZKP-a, policija mora početi k. Obradu kad postoje osnovi sumnje; • K.obrada predstavlja sistem op. taktičkih i tehničkih mjera i radnji; • U okviru k. Obrade prikupljaju se činjenice i materijalni dokazi koji imaju karakter dokaznih informacija;
Efikasnost kriminalističke obrade – zavisi od upotrebljivosti prikupljenih informacija; • Planiranje k. obrade – na osnovu verzija; • Analiza – skup informacija obrađenih prema određenoj formi ili značenju; • Provođenje kriminalističke obrade podrazumijeva pridržavanje 9 zlatnih pitanja kriminalističke nauke;
Vremenski okvir provođenaj K. obrade nije određen! • K. obrada završava kada je utvrđeno postojanje ili nepostojanje krivičnog djela; • Izvještaj o dovršenoj K. obradi; • Ako se vrše i radnje dokazivanja kao inicijalni poslovi paralelno sa k. obradom, svrsishodno je sastaviti izvještaj;
Izvještaj – neformalni karakter; - služi uza prikaz hronologije; - služi za analizu preduzetih aktivnosti; - u osnovi služi za kontrolu rada OSL; • K. Obrada i K. Kontrola – jedinstvena cjelina; • Oslanjanje k. Obrade i na sudsku praksu;
Objekat interesovanja kriminalističkih procedura • Objekat interesovanja kriminalističkih procedura kod istraživanja K.D jeste njegova situacija; • Dinamičan sistem; • Lice mjesta – prvi i početni dio šireg pojma situacije K.D. – okolina, žrtva – počinilac; • Održavanje kontrole, • Održavanje pravca istraživanja • Sveobuhvatnost; • Izbjegavanje rizika;
Struktura kriminalističke procedure kod krivičnih djela nasilja • Struktura je uslovljena sistemom krivičnih djela; • Planirano, sistematsko i pouzdano prinalaženje i prikupljanje podataka, utvrđivanje činjenica i toka načina izvršenja, kao i preduzimanja pojedinih radnji dokazivanja;
Objasniti činjenično stanje; • Osigurati dostupnost počinioca; • Situacije: • Može doći do neotkrivanja K.D. ili počinioca, da okolnosti ukazuju da je ono počinjeno; • K.D. može biti otkriveno, ali ne i prijavljeno; • K.D. je otkrivneo, kao radom policije, tako i njegovom prijavom;
Planiranje k.procedura – ne statično već prilagodljivo situaciji. • Strateško i taktičko planiranje; • Pripremiti i planirati koordinaciju na relaciji tužilac – policija za konkretna K.D. • Planiranje K.procedura podrazumijeva analogno podplaniranje K.obrade, aktivnosti istrage, aktivnosti sprovođenja kriminalističkih i forenzičkih ekspertiza;
Za ostvarenje plana – kvalitetan i kvalifikovan rukovodilac; • Analizirati prilikom planiranja postupke svih organa koji su uključeni u otkrivačku i istražnu fazu postupka; • Analizirati i postupke odbrane, planirati i predviđati njihove postupke; • Voditi računa o veličini problema i modalitetima njegovog rješavanja;
K.procedure – elemenat kriminalističke strategije – analiza slabosti počinilaca; • Tabelarni i shematski instrumentarij i pokazatelji u analizama; • Taktička analiza utiče na neposredne aktivnosti otkrivanja i dokazivanja K.D.;
Preliminarna istraživanja: • pregled lica mjesta, • prikupljanje podataka, • osiguranje dokaza i njihvoih lokacija, • intervjuisanje dostupnih personalnih izvora informacija;
Naknadna istraživanja – preduslov za naknadno osiguranje činjenica, stanje i postavljanje kriminalističkih diferencijalnih dijagnoza;
Predmet naknadnog istraživanja: • Analiza preliminarnog istr. i iniciranje preduzimanja novih mjera i radnji; • Proširenje i revidiranje sheme izvršenog KD • Analiza zakonskog značenja info. i dokaza; • Nastavak potrage za svjedocima i intervjua sa već pronađenim svjedocima; • Uspostava komunikacije sa forenzičkim lab.; • Org. i zahtjev za pojedine vrste vještačenja; • ID i lociranje počinoca; • Provođenje odgovrajućih zakonom dopuštenih radnji; • Konsultacije s tužiocom i sl.
Primarni sistem strukturira se u zavisnosti od krivičnog djela: • Radnja K.D.; • Situacija K.D.; • Mjesto(a) izvršenja K.D. i nastupanja posljedice; • Način izvršenja K.D.; • Način pristupa i odnos sa oštećenim ili žrtvom; • Počinioc i njegova svojstva; • Žrtve i njihova svojstva; • Posljedice;
Polazne informacije – indicije – dokazi = slijed kriminalističkih procedura, odn. istraživanja; • Podsistem kriminalističkih procedura: • Aktivnosti prije početka krivičnog postupka; • Prethodni postupak;
Za rješenje istražnih radnji značajne su dvije strukture mišljenja: • heuristička; • epistemiološka;
Pravni osnov za sprovođenej kriminalističkih procedura • Pravni propisi; • Situacija konkretnog K.D.; • Temeljni osnov – spoznaja da je izvršeno K.D. u smislu pozitivnih zakonski odrdbi K.Z.-a.; • Neposredno sporovođenje K. Procedura regulišu pozitivne odredbe ZKP-a. • Operativni rad policije;
Procesno obavezne i kriminalistički obavezne procedure • Procesno obavezne k. procedure – početi već po prvim saznanjima za krivično djelo; • Radnje koje primarno spadaju u područje kriminalističke obrade; • Prije formalno i poslije formalno započetog procesa; • Da li je moguće govoriti o obavezi postojanja određenih kriminalističkih procedura?
Obavezne – primijeniti pravila kriminalističke struke; • ZKP – daje okvir; • Dužnost preduzimanja određenih radnji – zakonodavac uslovio njihovu obavezu; • Organ – tužilac, policija; • Elementi koji određuju primijenu k. Procedura – situacijski, i subjektivni (žrtva, počinilac);
Redoslijed preduzimanaj radnji – zavisi od konkretne situacije; • Obaveza provođenja – naredba za sprovođenje; • Nastupila smrt – imperativno!
Kriminalističke procedure po poznatom počiniocu • Verifikaocione procedure koje su usmjerene na provjere postojećih operativnih spoznaja; • Bez istinskog predmeta istraživanja u sadržaju; • Potvrdno-negacijski metod utvrđivanja istine; • Naizgled jasne situacije – treba dokazati; • Komplikacije – nedostatak materijalnih dokaza; • Prijetnje od strane naadača; • Odgađanje prijave iz raznih razloga;
Uvjeriti organ postupka da je žrtva potpuno nevina, nema fingiranja, nema lažne prijave, nema koristi od toga; • Teži teret dokazivanja – žrtva, odn. oštećeni iz naizgled finog ili visokog društva sa dobrom reputacijom – moguće fingiranje ili učešće u KD;
Kriminalističke procedure po nepoznatom počinocu • NN počinilac – vrlo podmukla K.D.-a; • K.D. po NN počinocu mogu uticati na društvenu zajednicu; • Nerijetko povezanost sa drugim krivičnim djelima; • Primaran heuristički karakter; • Radnje uslovljava situacija K.D.-a, • Značaj žrtve i uviđaja u heurističkoj komponenti;
Radnje dokazivanja – prikupljanje materijalnih dokaza; • Prikupljanje personalnih informacija; • Izdraditi profil žrtve; • Odluka počinilaca da se odluče na određene mete, objekte ili žerve – percepcija o njihovoj ranjivosti; • NN počinilac ne želi biti identifikovan;
Ako uslovi za izvršenje K.D. nisu povoljni, odustaju i čekaju povoljniju priliku; • Mogući i drski i bezobzirni napadi na žrtve, objekte i druge mete; • Situaciono se mogu preorjentisati na drugi objekat napada – situacija diktira priliku; • Troguao dokaza – tragovi – jedina veza; • Povezivanje slučajeva; • Indicijalni metod potrage za počiniocem; • Primaran fokus na materijalnim tragovima:
Planiranje toka kriminalističkih procedura • Planiranje k. Procedura – cilj odgovor na “9 zlatnih” pitanja – objasniti i razjasniti; • Osnova planiranja – raspodjela zadataka; • Planiranje uslovljava ZKP; • Planiranje – postavljanje verzija; • Plan: realan, konkretan i efikasan, • Plan uvijek dopunjavati; • Utvrditi obim i značaj zadataka;
Poslovi i zadaci koji treba biti obuhvaćeni opštim i konkretnim planom: • Poslovi i zadaci operativnog centra; • Procedure identifikacije i prepoznavanja; • Mogućnost izrade fotorobota; • Kriminalistička kontrola i provjera pojedinih grupa lica; • Korištenje kriminalističkih evidencija; • Poslovi utvrđivanja motiva i fingiranih motiva; • Poslovi profilisanja; • Poslovi izučavanja i značaj modusa operandi i sličnih evidentiranih događaja;
Planiranje dokaznih radnji; • Planiranje mjera prve intervenicije;
K R A J Hvala na pažnji