1.28k likes | 5.36k Views
Imenice. Željko Predojević. Imenice su promjenjiva vrsta riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave koje nas okružuju. Imenice prema značenju: opće vlastite.
E N D
Imenice Željko Predojević
Imenice su promjenjiva vrsta riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave koje nas okružuju. Imenice prema značenju:opće vlastite
OPĆA je imenica zajedničko ime za sva bića, predmete i pojave koje pripadaju istoj vrsti.. (pas, more…..) pojedine vrste bića, stvari i pojava momak, zvijer, pero, kuća….. zbirne imenice (skup istovrsnih bića ili predmeta koji se smatraju cjelinom) momčad, lišće, zvjerad, perje, šiblje…. gramatička jednina iako znače množinu rod se određuje prema nastavku u N jd.
gradivne imenice (označavaju tvari ili materije) • zrnce soli, pahulja snijega, gram brašna • uvijek se upotrebljavaju u jednini • kemijske soli, crna brašna →množina gradivnih imenica ne znači veću količinu materije, nego različite vrste materije • opća imenica imenuje bilo kojega pripadnika svoje vrste • opće se imenice pišu malim početnim slovom.
Vlastita imenica ime je za jedno određeno biće, predmet ili pojavu. • vlastita imenica imenuje određenog pripadnika svoje vrste • vlastite imenice pišu se velikim početnim slovom
2. Imenice s obzirom na čovjekov dodir s onim što imenice označuju: stvarne mislene
I. stvarne ili konkretne imenice imenuju ono što je opipljivo, što možemo vidjeti ili dotaknuti, u što se možemo uvjeriti osjetilima: žena, dijete, kuća, stol, trava….. II. mislene ili apstraktne (nestvarne) imenice imenuju ono što nije opipljivo, što ne vidimo i ne možemo dotaknuti, nešto nestvarno što pomišljamo kao stvarno: pomisao, bol, radost, tuga, uspjeh, ljubav…..
imenice imaju obilježja roda, broja i padeža- sva se tri obilježja izriču jednim nastavkom koji nazivamo padežni nastavak
GRAMATIČKE KATEGORIJE IMENICA stol-Ø N, m.r., jd. srn-a N, jd., ž.r.
ROD gramatička kategorija koja se očituje u slaganju imenica s drugim imenskim riječima (pridjevima, zamjenicama, brojevima) imenice su jednorodne riječi- uvijek isti rod, mijenja se broj i padež- MUŠKI, ŽENSKI, SREDNJI ROD- izriče se nastavkom i određuje prema nastavku u N jd. muški rod : -Ø, -o, -a ( dan, auto, starješina ) ženski rod : -a, -Ø ( žena, pustoš) srednji rod : -o, -e, -a, -Ø ( selo, polje, doba, pleme )
BROJimenički broj gramatička je kategorija kojom imenica izriče jedan primjerak ( biće, stvar ili pojavu) onoga što imenujemo ili izriče više primjeraka- JEDNINA (SINGULAR) I MNOŽINA (PLURAL)
zbirne imenice-granje, telad, cvijeće, djeca, telad , gospoda- znače množinu, ali su gramatička jednina jer imaju deklinaciju za jedninu singulariatantum - imenice koje imaju samo oblik za jedninu vlastite imenice-Zagreb, Ana…. pluraliatantum – imenice koje imaju samo množinu ( dekliniraju se kao imenice u množini) vrata, grablje, naočale, hlače, novine, škare, ljestve…
PADEŽ imenice se mijenjaju po padežima • promjena riječi po padežima naziva se DEKLINACIJA ili SKLONIDBA ( padeži imaju svoje ime i padežna pitanja te nastavke za jedninu i množinu) • riječi koje se mijenjaju po padežima zovu se imenske riječi ( imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi)
NOMINATIV tko? što? GENITIV koga? čega? DATIV komu? čemu? AKUZATIV koga? što? VOKATIV oj! ej! LOKATIV o komu? o čemu? INSTRUMENTAL s kim? s čim?
N – nešto imenuje, najčešće rečenični subjekt • G - izriče podrijetlo, pripadnost ili nečiju osobinu • D – padež namjene i cilja • A – padež objekta( predmeta radnje) • V- padež dozivanja, oslovljavanja, obraćanja • L- padež mjesta • I – padež sredstva i društva
nominativ i vokativ nazivaju se nezavisnim i samostalnim padežima genitiv, dativ, lokativ, instrumental nazivaju se zavisnim ili kosim padežima