170 likes | 270 Views
Skrivanje audio signala u šumu. Kako je sve počelo?. U početku kod vojnih primjena gdje se nastojalo omogućiti što manji utjecaj smetnji i dobro prikriti podatak koji se prenosi. Pomoću raznih modulacija signali su uspješno bili sakriveni unutar šuma. Ideja.
E N D
Kako je sve počelo? • U početku kod vojnih primjena gdje se nastojalo omogućiti što manji utjecaj smetnji i dobro prikriti podatak koji se prenosi. • Pomoću raznih modulacija signali su uspješno bili sakriveni unutar šuma.
Ideja • Postoji originalni zvučni signal (informacija, tajni podatak). • Odašiljač kodira informaciju prije njenog slanja, proširuje joj spektar frekvencija u želji da poprimi oblik šuma. • Uz kod, prisutan je i šum komunikacijskog kanala. • Prijamnik dekodira primljenu informaciju.
Metode • Postoje razne metode prikrivanja audio signala u šumu. • Većina njih je vrlo složena i usko specijalizirana za određeno područje.
Spread-spectrum modulation • Vrlo jednostavna za implementaciju i prikaz rezultata. • Podaci koji se šalju (sekvencijalno) zauzimaju minimalno pojasno područje frekvencija (spektar). • Prije prijenosa izvodi se proširivanje spektra pomoću koda koji je neovisan o podatkovnom nizu. • Isti se kod koristi kod primatelja kako bi se detektirao originalni podatkovni signal.
Pseudo-noise sequence • Pseudo-noise niz je periodički binarni niz sa valnim oblikom šuma što se obično generira pomoću posmačnih registara sa povratnom vezom (eng. feedback shift register-FSR).
Modifikacija PN signala • PN signal perioda 23-1=7, korištena tri posmačna registra. • Početno stanje: 100, a ostalih 7 stanja su: 110,111,011,101,010,001,100 • Izlaz ‘generatora’ PN signala je treći registar oblika: 0011101. • Nule zamjenjujemo sa -1. • Konačan oblik: -1-1111-11. • Signal sa širokim rasponom spektra frekvencija, eng. wideband.
Implementacija • Snimljenizvučni signal (uski raspon frekvencija u spektru, eng. narrowband) pretvoren u niz binarnih brojeva. • Svaki bit niza proširen na n mjesta, gdje jeduljina n jednakaperiodu PN signala. • Prošireni b(t) množi PN signal c(t). • Prolazak signala m(t)=b(t)*c(t) kroz kanal. • Spektar frekvencija signala m(t) približno jednak spektru širokopojasnog PN signala c(t). • M(t) tipa šuma (zauzima sve frekvencijske komponenete) šalje se dalje kroz kanal.
Komunikacijski kanal sa prisustvom šuma (signal i(t)) uzrokuje: r(t)=m(t)+i(t). • Prijamnik prima r(t) gdje slijedi dekodiranje. • Dekodiranje pomoću demodulatora sastavljenog od množila (r(t)*c(t)), integratora i bloka za odluku. • Množilo: z(t)=b(t)+c(t)*i(t) , gdje je b(t) komponenta u uskom frek. pojasu, a c(t)*i(t) superiorna u širokom frek. pojasu. • Izlaz iz množila ide na NP filtar (baseband) sa pojasom dovoljno velikim da propusti b(t). • Filtar izfiltrira šum koji sadrži sve frekvencijske komponente • Utjecaj smetnje (šuma) i(t) reduciran na izlazu.
Sekvencijalni podatak b(t) 1010111000101010 101 Svaki bit proširen na 7 mjesta – duljina perioda PN signala 1111111 00000001111111... 1111111 -1 -1 -1 -1 -1 -1 -11111111... 0 u -1 0011101 0011101 0011101 Pn signal c(t) -1 -1111 -11 -1 -1111 -11 -1 -1 111 -11 0 u -1 Umnožak: b(t)*c(t) -1 -1 111 -11 1 1 -1 -1 -1 1 -1 -1 -1 111 -1 1 Sada taj umnožak dvaju signala oblika sličnog šumu (sve frekvencijske komponente) prolazi kroz komunikacijski kanal sa dodatnim pribrojenim šumom - smetnjom.
-1 -1 111 -11 1 1 -1 -1 -1 1 -1 -1 -1 111 -1 1 Umnožak: b(t)*c(t)=m(t) r(t)=m(t)+i(t): -1 -1 111 -11 1 1 -1 -1 -1 1 -1 -1 -1 111 -1 1 0 1 110 11 1 1 0 1 0 1 0 0 1 010 10 -1 -1 -1 -1 -1 -1 -1 -1 -1 i(t) r(t) 0 0 220 02 22 -2 0 -2 2 -2 -2 0020 00 z(t)=c(t)*r(t)=c2(t)*b(t)+c(t)*i(t) c2(t)=1 z(t)=b(t)+c(t)*i(t) 0022002 22 -20 -22 -2 -2002 000 0011101 00 11 10 1 0011101 c(t) z(t) 0022002 00 -20 -20 -2 0002000
z(t) se dalje proslijeđuje na funkcijski blok (‘integrator’), filtar sa dovoljno velikim frekvencijskim pojasom da propusti niskopojasni signal b(t), uguši visokopojasni c(t)*i(t). • Nakon toga, donosi se odluka: • Ako je dobiveni broj > 0, naš bit je 1 • Ako je dobiveni broj < 0, naš bit je 0 • Inače, uzimam random vrijednost 0 ili 1 • Ta random vrijednost biti će pogreška na izlazu u našem signalu i očitavat će se kao šum. 0022002 00 -20 -20 -2 0002000 2+2+2=6 > 0 -2-2-2=-6 < 0 2 > 0 Naš bit: 1 0 1
Zaključak • Zadani primjer nije sadržavao pogrešku, no ona se naravno javlja. • Ne postoji apsolutno uklanjanje šuma, ali ova metoda pokazala se dovoljno dobrom za prikaz rezultata. • U praktičnim primjenama traže se složenije metode modulacije kako bi se signal što bolje prikrio. • Da je period modulacije bio veći, pogreška bi bila veća, pa bi slučajno bio uzet i veći broj binarnih vrijednosti, tebismosignal teže detektirali.