1 / 50

ZAGONETKA

ZAGONETKA. NEDAM TI DA SE SJETIŠ ODGOVORA KAD SE TRESEŠ – MENI FORA ! BOLJE MISLI – TKO ME NEMA ? SVE NAS PRATI – TO JE . . . . . Uma 5,6 g. DAROVITOST. Složenost pojave i procesa. Darovitost – složenost pojave i procesa. Darovitost – složenost pojave i procesa.

holli
Download Presentation

ZAGONETKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ZAGONETKA NEDAM TI DA SE SJETIŠ ODGOVORA KAD SE TRESEŠ – MENI FORA ! BOLJE MISLI – TKO ME NEMA ? SVE NAS PRATI – TO JE . . . . . Uma 5,6 g.

  2. DAROVITOST Složenost pojave i procesa

  3. Darovitost – složenost pojave i procesa

  4. Darovitost – složenost pojave i procesa

  5. Darovitost – složenost pojave i procesa

  6. Darovitost – složenost pojave i procesa • RAZVOJNE TEORIJE Prate razvoj darovitosti od predispozicija do postignuća

  7. Darovitost – složenost pojave i procesa • KOGNITIVISTIČKE TEORIJE Objašnjavaju kognitivne mehanizme i procese koji u osnovi ponašanja darovite osobe

  8. Darovitost – složenost pojave i procesa

  9. ? P I T A NJ E ? Što ima veći utjecaj: NASLIJEĐE ili OKOLINA ?

  10. ? P I T A NJ E ? Koji su mitovi o darovitosti? (E. Winner, 1996) Da li je točna tvrdnja: “S dovoljno roditeljske posvećenosti i energije nije teško stvoriti dijete – genija”

  11. Modeli definiranja darovitostiprema: Monks & Mason

  12. ? P I T A NJ E ? Kako društveni kontekst utječe na definiranje darovitosti?(Tannenbaum,1991) Što su tzv. “rijetki”, “suvišni”, “dostatni” i “neobični” talenti ?

  13. Darovitost – što je to?Troprstenasta teorija, Renzulli,1978

  14. Darovitost – što je to? Metakognicija Znanje: kako uspješnije učiti, kako bolje misliti Vještine: izbor, planiranje, kontrola

  15. Darovitost – što je to? Divergentno mišljenje: Fluentnost Fleksibilnost Originalnost Znatiželja Sklonost riziku

  16. Darovitost – što je to ? KARAKTERNE OSOBINE Pozitivna slika o sebi Jak karakter Hrabrost Neovisnost Karizma INTRINZIČNA MOTIVACIJA Predanost zadatku Kompetentnost Samoutjecajnost Akademska očekivanja

  17. Darovitost – što je to ? Divergentno mišljenje: Fluentnost Fleksibilnost Originalnost Znatiželja Sklonost riziku Visoke intelektualne sposobnosti Metakognitivne vještine: Planiranje, provjeravanje Kako uspješnije učiti i misliti INTRINZIČNA MOTIVACIJA: Predanost zadatku Kompetentnost Samoutjecajnost Visoka akademska očekivanja KARAKTERNE OSOBINE: Pozitivna slika o sebi Jak karakter Hrabrost Neovisnost Potreba za postizanjem uspjeha

  18. ? PITANJA? Da li su visoke intelektualne sposobnosti dovoljan uvjet za iznimna postignuća ili ona više ovise o osobinama ličnosti? Što je to kreativnost ? Osoba koja pokazuje određena ponašanja Način na koji je produkt nastao Sam proizvod / produkt Renzulli, 1978.

  19. Kreativnost u ranoj dobi - primjerMartin, 5g, BalerinaDominik, 8g, Robot od 30 životinja

  20. Kreativnost u ranoj dobi - primjer

  21. Darovitost – što je to?

  22. Darovitost – talent:Gagne, 1985.

  23. Darovitost – talent(Gagne,1985)

  24. ? P I T A NJ E ? • Koji je odnos opće nadarenosti i specifičnih talenata? • Da li je visoki IQ nužan preduvjet za glazbeni i umjetnički talent?

  25. DVOJBE Veliko neslaganje u koncepcijama i definiranju – točke razilaženja: • Raspon ponašanja /vještina na koje se odnosi darovitost • Mjere darovitosti • “Cut off” skor iznad kojega se netko smatra darovit • Priroda usporednih grupa

  26. Darovitost - složenost procesa

  27. DEFINIRANJEDAROVITOSTIpostupno proširivanje definicija

  28. Koliko ima definicija ? • preko 140 ! • Kratka definicija je nemoguća jer od toga kako definiramo ključne sastavnice darovitosti ovise postupci/metode identifikacije i potpore.

  29. Definiranje darovitosti Darovita djeca su ona koja su stručno identificirana od strane stručnih osoba i koja su zahvaljujući iznimnim sposobnostima spremna i za iznimna postignuća. Takvoj djeci potreban je i program koji se razlikuje od uobičajenog programa vrtića/škola.

  30. Definiranje darovitosti Djeca sposobna za visoka postignuća očituju svoje potencijale i/ili postignuća u nekom od slijedećih područja: opće intelektualne sposobnosti specifične akademske sposobnosti kreativno ili produktivno mišljenje sposobnost vođenja umjetničke sposobnosti psihomotorne sposobnosti Davis & Rimm 1985.

  31. Definiranje darovitosti Nadarenost, obdarenost U osnovi svake darovitosti stoje izuzetne, natprosječne sposobnosti, kreativnost i osobine ličnosti. Daroviti pojedinci sposobni su u jednom ili više područja ljudske djelatnosti trajno postizati natprosječna postignuća. To su izumitelji, inovatori, znanstvenici, vrhunski sportaši, umjetnički stvaratelji, istraživači. Genijalnost Vrhunska, osobito rijetka i izrazita sposobnost. Genije stvara nešto suštinski novo. Genijalnost podrazumijeva izuzetan sklop visokih intelektualnih sposobnosti, osobina ličnosti, kreativnosti i jake motivacije te sredine u kojoj genije raste i stvara. (Mozart, Picaso, Einstein, N.Winer, N.Tesla). Ovi pojedinci ostvaruju nove vrijednosti od šireg društvenog značaja.

  32. I z j a v eUma 5,6 g O Nikoli Tesli: Ne volim Nikolu Teslu zato što on ne voli žene. Rekao je da su ženine oči samo svjetlo u praznoj glavi. O Albertu Einsteinu: Einsteina volim, jer je bio zaluđen znanošću, baš kao i ja!

  33. I z j a v e Uma 5,6 g O Aleksandru Flemingu: • Grozno, jedva čekam da ga ispravim kad postanem biokemičarka! • Otkrio je penicilin a nije mislio kako je nama kad pijemo antibiotik pa osjetimo gljivice kao nuspojavu. Ja ću otkriti neki antibiotik koji ce imati neka svojstva penicilina i jogurta, da istovremeno ubije i gljivice.

  34. Darovitost - predškolska dob • Kao darovitu, odgajatelji izdvajaju djecu koja mnoge stvari rade prije, bržeuspješnije i drukčijeod svojih vršnjaka, te onu koja u tome imaju bolja i višapostignuća.

  35. Darovitost - predškolska dob • Darovitim predškolskim djetetom smatramo ono, koje u aktivnostima kojima se bavi, dosljedno postiže značajno bolja, iznad prosječna postignuća od svojih vršnjaka. Cvetković-Lay, Sekulić-Majurec, 1998.

  36. Darovitost - predškolska dobSusan Leyden,1990: Helping the Child of Exceptional Ability

  37. ? P I T A NJ E ? Kada treba započeti s identifikacijom ? Idealna dob za utvrđivanje darovitosti putem testova je između 4 i 8godina. IQ bodovi iznimno nadarene djece opadaju oko 9. godine zbog efekta dosezanja “stropa” na testovima. (Karney, Silverman).

  38. Koliko ima darovitih ? KOLIKO IMA DAROVITIH ? Čestina nadarenih u općoj populaciji: 1 od 260 osoba ima IQ 140 i više 1 od 2.330 osoba ima IQ 150 i više 1 od 31.560 osoba ima IQ 160 i više 1 od 652.600 osoba ima IQ 170 i više 1 od 2.000.000 osoba ima IQ 180 i više

  39. Koliko ima darovitih ? Kontinuum natprosječnih sposobnosti: bistro (bright) + 1 SD, sposobno(able) + 2 SD vrlo sposobno (very able) + 3 SD visoko sposobno (highly able) + 4 SD Darovito/ talentirano (gifted/ talented) + 4 SD i više

  40. ? P I T A NJ E ? Koje metode koristimo u istraživanju darovitih sukladno njihovom malom broju u općoj populaciji ?

  41. Glavne karakteristike različitih shvaćanja nadarenosti Čudina-Obradović, 1990.

  42. Glavne karakteristike različitih shvaćanja nadarenosti Čudina-Obradović, 1990.

  43. Literatura • Cvetković-Lay J. (1995): Ja hoću i mogu više, Priručnik za odgoj darovite djece od 3 do 8 godina, Alinea i Centar «Bistrić», Zagreb. • Cvetković-Lay J., Sekulić – Majurec A. (1998): Darovito je, što ću s njim?, Priručnik za odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi, Alinea i Centar «Bistrić», Zagreb. • Cvetković-Lay, J. (2002): Darovito je, što ću sa sobom?, Priručnik za obitelj, vrtić i školu, Alinea i Centar «Bistrić», Zagreb. • Čudina- Obradović M. (1990): Nadarenost, razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje, Školska knjiga, Zagreb. • George, D. (2003): Obrazovanje darovitih, kako identificirati i obrazovati darovite učenike,Educa d.o.o., Zagreb. • Reader (1995): Center for the study of Giftednes, Nijmegen, Netherland. • Winner, E. (2005): Darovita djeca: Mitovi i stvarnost,Ostvarenje d.o.o.,Zagreb.

  44. Darovitost – jedan primjerUma: 5,6 godina NAZIV IZUMA: KEMISLAV BUĆKURIŠ OPIS IZUMA: • Radi se o stroju koji bi «da je u normalnom stanju, kemijske elemente iz periodnog sustava[1] spajao u kemijske spojeve koji su nam neophodni. • Na primjer, ako ti pri ruci nije voda, on bi na umjetan način kisik i vodik spojio u H2O, davao željezo našoj krvi, jod bez kojeg je nemoguć normalan rast, stvarao sapune i mirise,od kalcija napravio mlijeko, kad si u podzemnoj garaži, doda ti kisika.

  45. KEMISLAV BUĆKURIŠ • No stroj se pokvario i nastala je zbrka i bućkuriš. Sada on klor spaja s elementima iz zraka i kroz cijev izlazi otrovan zeleni plin, od previše joda mali punoglavac se preko noći pretvorio u žabu, Kemislav je pritom neprirodno crven jer su mu se od previše željeza namnožila krvna zrnca, a fosfor koji je u vrlo malim količinama potreban da bi naši mišići funkcionirali, sad je izazvao vatromet jer ga je previše a jako je zapaljiv element.

  46. KEMISLAV BUĆKURIŠ • Pojedini kemijski elementi na malim karticama ubacuju se u «kotao» a očekivane spojeve, odnosno, u ovom slučaju neželjene reakcije i spojeve vidimo: • a) kroz cijev – otrovni zeleni plin nastao od klora; • b) kao plastičnu žuto-crvenu vješalicu koja baca iskre vatrometa; • c) crvenilo na tijelu Kemislava B. zbog nagomilanih eritrocita, problem željeza. • Stroj ima i lice - oči u obliku dvije molekule kisika tj. O2 –O2; nos u obliku simbola za element sumpor S izokrenut vodoravno, usta u obliku simbola za klor, CL. • [1] PERIODNI SUSTAV ELEMENATA – Umina definicija:

  47. Kemislav Bućkuriš

  48. Definicija periodnog sustava: Uma 5,6 g • Tablica na kojoj su prikazani kemijski elementi, oni iz prirode i umjetno stvoreni, zajedno sa relativnom atomskom masom. • Boja na tablici nam govori, jesu li metali, nemetali ili prijelazni metali. • Periodni sustav složio je Mendeljejev; neka imena su nastala prema najznačajnijim znanstvenicima npr. Einsteinij i Mendeljevij. • Meni je smiješan naziv elementa «prase-odi-imij». (Prase, odi mi kupiti kruh!, na to me podsjeća!)

  49. Definicija periodnog sustava: Uma 5,6 g • Najotrovniji kemijski elementi su arsen i radij, ali i klor može biti smrtonosan u određenim kombinacijama. • Skoro sam rekla da je otrovan CO2 - ali on je spoj, a ne element. • Moj Kopernik (mala žuta vrana, moja plišana igračka, vrlo pametan, kemičar i detektiv po zanimanju) nikamo ne ide bez periodnog sustava, a kad ga pokušavaju podmititi, uvijek mu njega poklanjaju, jer toga mu nikad dosta.

  50. Uma na predavanju Sekciji kemičara u V gimnaziji

More Related