Pokazivači

1. Pokazivači *

2. Pokazivači: pointers primjer int *pok; //pokazivač int N=5; //varijabla pok=&N; //usmjeravanje format tip_podatka *identifikator; usmjeravanje pokazivača na N pokazivač varijabla N adresa N int N ---------------------- 5 pok=&N; pok int*pok; int N=5; deklaracija pokazivača na int deklaracija i definicija varijable *

3. Pokazivači: pointers Pokazivač je objekt koji pokazuje na drugi objekt. Pokazivač sadrži memorijsku adresu objekta na koji pokazuje: int *pok; //pokazivač na int int N=5; //varijabla pok=&N; //usmjeravanje na N Operator * operator dereferenciranja ili indirekcije (dereferencing, indirection operator) - izravno pridruživanje vrijednosti objekta pokazivaču. Operator & operator adrese (address-of operator) *

4. int*pok; int a=8; pok=&a; cout<<“a= “<<a<<endl; cout<<“*pok= “<<*pok<<endl; cout<<“pok= “<<pok<<endl; *pok+=1; a=*pok-1; int b=4; pok=&b; //pokazivač na int //usmjeravanje pokazivača na a //ispisuje 8 //... i opet 8 //ispisuje memorijsku adresu//varijable a //isto što i a+=1; a=9 //isto kao a=a-1; a=8 //preusmjeravanje pokazivača Pokazivači: primjeri *

5. Pokazivači tipa void int n = 5; //cjelobrojna varijabla nint*pokn = &n; //njezin pokazivač float x = 10.27; //realna varijabla xfloat*pokx = &x; //njezin pokazivač pokx = pokn; //pogreškapokx = &n; //pogreška (varijable nisu istog tipa) void*nesvrstan; //pokazuje na neodređeni tip, tj.//na općenitu memorijsku lokaciju nesvrstan = &n; //usmjeravanje na varijablu n nesvrstan = pokx; //preusmjeravanje na varijablu x *nesvrstan = x; //pogreška: void se ne može//dereferencirati (ne može mu se //izravno pridružiti vrijednost *

6. Nul-pokazivači: NULL-pointers int*x = 0; ili int*x = NULL; Nul-pokazivač ne pokazuje nikuda; vrijednost pokazivača nije postavljena! Čemu služi pokazivač koji ne pokazuje nikuda? *

7. Pokazivači i polja float x[5]; float a = x[2]; isto je što i float a = *(x+2); !!! Identifikator polja bez indeksa ima značenje pokazivača na prvi element !!! int b[ ] = {10,20,30}; cout<<b<<endl; //ispisuje adresu b[0] cout <<(b+1)<<endl; //adresa člana b[1] cout<<&(b[1])<<endl; //isto, adresa b[1] Razlika Identifikator polja je sinonim za pokazivač na prvi element, no sam pokazivač nije nigdje alociran (nije mu dodijeljena memorija). *

8. Izračunavanje dana: rješenje s pokazivačima • #include<iostream>usingnamespace std; • int main() { • //inicijalizacija i deklaracija • int Dat[3]; • int Mjes[]={31,28,31,30,31,30,31,31,30,31,30}; • int j=1; • //ponavljanje • cout<<"Izracunavanje dana: rjesenje s pokazivacima" • <<endl<<endl; • while (j==1) { • //unosenje datuma • cout<<"Unos datuma(dan,mjesec,godina): "; • for(int i=0;(i<=2);i++) • cin>>*(Dat+i); • cout<<endl; • //prestupna godina? • if ((*(Dat+2))%4==0) • *(Mjes+1)=29; • else • *(Mjes+1)=28; *

9. //inicijalizacija sume dana • intSuma=*Dat; • //izracunavanje • for(inti=0;i<=(*(Dat+1)-2);i++) • Suma+=(*(Mjes+i)); • //ispis • cout <<"Od 01.01. do " • <<*Dat<<"."<<*(Dat+1) • <<"."<<*(Dat+2)<<"."<<" proslo je " • <<Suma<<" dana."<<endl; • //indikacija kraja • cout<<"Za nastavak <1>, za prekid <0>: "; • cin>>j; • cout<<endl; • } • system("pause"); • return0; • } *

10. Alokacija memorijskog prostora *

11. Operatori new i delete dinamički objekt, pohranjuje se u programsku hrpu (heap) float*pok; pok=new float(); *pok=10.234; ili Float*pok=new float(10.234=*); delete pok; float Broj; float *pokBroj=&Broj; *pokBroj=10.234; automatski objekt, pohranjuje se u programski stog (stack) Pitanje:treba li nam uopćevarijabla? Dinamičke objekte valja vlastoručno uništiti!!!! *

12. Vezana lista • Vezana lista je dinamička struktura podataka koja predstavlja niz elemenata. • Razlike između liste i polja: • U polju se elementima pristupa izravno, preko indeksa, dok se elementima vezane liste pristupa slijedno • Polju mora broj elemenata biti zadan prije korištenja polja dok se broj elemenata vezane liste dinamički mijenja

13. Vezana lista vrijednost an a1 a2 a3 zaglavlje posljednji element liste sadrži NULL-pokazivač pokazivač na sljedeći element

14. Vezana lista vrijednost • Na početak liste se stavlja "prazan" element, koji se naziva zaglavlje vezane liste (header) • Zaglavlje služi za lakše manipuliranje praznom listom te za lakše umetanje novih elemenata i brisanje postojećih. an a1 a2 a3 zaglavlje posljednji element liste sadrži NULL-pokazivač pokazivač na sljedeći element

15. Vezana lista • Napravimo stog pomoću vezane liste. • Sjetimo se! U stogu element koji je posljednji ušao u stog, prvi iz stoga izlazi.

16. Vezana lista • Napravimo program koji će učitavati riječ i izokretati je naopako.

17. Vezana lista učitaj niz čitaj slovo po slovo i stavljaj svako novo slovo na početak liste briši element po element iz liste i ispisuj ga na zaslon

18. Vezana lista Upisi rijec: alen

19. Vezana lista Upisi rijec: alen a

20. Vezana lista Upisi rijec: alen l a

21. Vezana lista Upisi rijec: alen e l a

22. Vezana lista Upisi rijec: alen n e l a

23. Vezana lista Upisi rijec: alen e l a n

24. Vezana lista Upisi rijec: alen l a ne

25. Vezana lista Upisi rijec: alen a nel

26. Vezana lista Upisi rijec: alen nela

27. Vezana lista Definicija liste #include<iostream> usingnamespace std; struct list { char vrijednost; list *sljedeci; }; typedef list *lista; typedef list element;

28. Vezana lista Punjenje liste void Punjenje(char c[],lista l){ int i=0; element *e; while (c[i] != '\0') { e=new element(); e->vrijednost=c[i]; e->sljedeci=l->sljedeci; l->sljedeci=e; i++; } }

29. Vezana lista Pražnjenje liste i ispis slova void Praznjenje(char c[],lista l){ element *e; while (l->sljedeci !=NULL) { e=l->sljedeci; l->sljedeci=l->sljedeci->sljedeci; cout << e->vrijednost; delete e; } cout << endl; }

30. Vezana lista Glavni program int main() { lista l; element *e; char c[100]; e=new element(); e->sljedeci=NULL; l=e; cout << "Upisite rijec: "; cin.getline(c,sizeof(c)); Punjenje(c,l); Praznjenje(c,l); system("pause"); return 0; }

31. Dinamička alokacija: polja Primjer s konačnim brojem elemenata int*sati=newint[5]; ... delete[]sati; sati[0]: podaci sati[1]: podaci sati[2]: podaci sati[3]: podaci sati[4]: podaci sati-------------adresa 10 adresa 10

32. Dinamička alokacija: polja Primjer s konačnim brojem elemenata int*sati=newint[5]; ... delete[]sati; podaci podaci podaci podaci podaci adresa 10 *

33. Dinamička alokacija: polja Prvo izvođenje: Koliko elemenata? 5 Primjer s varijabilnim brojem elemenata cout<<“Koliko elemenata?“<<endl; int n; cin>>n; int*polje=newint[n]; ... delete[]polje; polje[0]: podaci polje[1]: podaci polje[2]: podaci polje[3]: podaci polje[4]: podaci polje-------------20 adresa 20

34. Dinamička alokacija: polja Prvo izvođenje: Koliko elemenata? 5 Primjer s varijabilnim brojem elemenata cout<<“Koliko elemenata?“<<endl; int n; cin>>n; int* polje=newint[n]; ... delete[]polje; Drugo izvođenje: Koliko elemenata? 3 podaci podaci podaci podaci podaci adresa 20 polje-------------55 polje[0]: podaci polje[1]: podaci polje[2]: podaci adresa 55

35. Dinamička alokacija: polja Prvo izvođenje: Koliko elemenata? 5 Primjer s varijabilnim brojem elemenata cout<<“Koliko elemenata?“<<endl; int n; cin>>n; int* polje=newint[n]; ... delete[]polje; Drugo izvođenje: Koliko elemenata? 3 podaci podaci podaci podaci podaci adresa 20 podaci podaci podaci adresa 55 *

36. Dinamička alokacija: višedimenzionalna polja Višedimenzionalna polja memoriraju se linearno int(*a)[5]=new int[2][5]; float(*b)[5]=new float[n][5]; Osim prve, sve dimenzije moraju biti poznate. Okrugla zagrada ima viši prioritet od znaka za pokazivač delete[]a; //brisanje: oslobađanje memorijskog delete[]b; //prostora dinamičkih objekata *

37. Dinamička alokacija: višedimenzionalna polja primjer float(*a)[5]=new float[2][5]; a[0][0]: a[0][1]: a[0][2]: a[0][3]: a[0][4]: a-------------100 adresa 100 adresa 102 adresa 104 adresa 106 adresa 108 a[1][0]: a[1][1]: a[1][2]: a[1][3]: a[1][4]: adresa 110 adresa 112 adresa 114 adresa 116 adresa 118 Adresa a[1][2] == adresa a[1][1] + 2 byte-a == adresa a[0][0] + 14 byte-ova *

38. Varijabilni argumenti funckije *

39. Varijabilni argumenti funkcije • Rekli smo da se na povratku iz funkcije vraćaju vrijednosti koje su imali prije pokretanja funkcije. • Kako napraviti funkciju kojoj se mijenjaju argumenti? • Pomoću pokazivača

40. Varijabilni argumenti funkcije #include<iostream> using namespace std; void funkcija(int a,int b,int *c) { *c=a+b; } int main() { int a,b,c=0; cin >> a >> b; funkcija(a,b,&c); cout << c << endl; system("pause"); return 0; } *

41. Pokazivači na pokazivače *

42. Zadatak: dinamičko polje proizvoljnog broja redaka i stupaca (1) Provedite postupak dinamičke alokacije memorijskog pro- stora za dvodimenzionalno polje tipa int proizvoljnog broja redaka i proizvoljnog broja stupaca u svakom pojedinom ret- ku. Pridružite članovima polja vrijednosti.(2) Prvi podatak u retku neka bude podatak o broju članova za taj redak.(3) Ispišite vrijednosti članova polja.(4) Nakon upotrebe, dealocirajte memorijski prostor. (5) Ponovite postupak proizvoljan broj puta. Napomena: primjer je opisan u “Borland C++ 4.5 Programmer’s Guide”, 1994. *

43. Problem (1) Dvodimenzionalno dinamičko polje može imati varijabilan broj redaka, ali broj stupaca mora biti poznat. (2) Zadatak traži polje dimenzija n*m, tj. polje u kojem unapri- jed ništa nije poznato. Kako to riješiti? (1) Deklariranjem pokazivača na jednodimenzionalno polje po- kazivača. Svaki član polja pokazivača će pokazivati na poče- tak jednog retka. (3) Deklariranjem retka dimenzije [stupaca+1] pri čemu prvi stu- pac sadržava informaciju o stvarnom broju članova s podaci- ma. *

44. Ključni momenti dinamičke alokacije Deklaracija pokazivača na pokazivačint**A; Alokacija prostora za polje pokazivača A=newint*[redaka]; Alokacija prostora za članove jednog retka A[i]=newint[stupaca+1]; *

45. početak alokacija(ponavljanje) učitavanje: n //broj redaka ponavljanje(i=0;j<n;j++) //formiranje reda učitavanje: m //broj stupaca u A[i][0]=m 1.element reda ponavljanje(j=1;j<=m;j++) //postavljanje A[i][j]=i*10+j+10 vrijednosti od kraj_ponavljanja 2. elementa kraj_ponavljanja ispis ponavljanje(i=0;i<n;i++) //ispis reda ponavljanje(j=1;j<=A[i][0];j++)//stupaca u redu ispis: A[i][j] kraj_ponavljanja kraj_ponavljanja dealokacija ponavljanje(i=0;i<n;i++) //redak brisanje: A[i] kraj_ponavljanja brisanje: []A //cijelo polje kraj Pseudokôd *

46. Polje proizvoljnog broja redaka i stupaca: program #include<iostream> usingnamespace std; int main() { int Kraj=1; while(Kraj==1) { //alokacija prostora int**A; int i,j,n,m; //unos n redaka//alokacija polja pokazivaca od (n) clanova cout<<"Broj redaka: "; cin>>n; A=new int*[n]; //unos broja stupaca//alokacija polja od (n*m+1) clanova for(i=0;i<n;i++) { cout<<"Broj clanova u "<<(i+1)<<". retku: "; cin>>m; A[i]=new int[m+1]; A[i][0]=m; //pridruzivanje vrijednosti for(j=1;j<=m;j++) A[i][j]=i*10+j+10; } *

47. //ispis cout<<"Ispis clanova polja: "<<endl; for(i=0;i<n;i++) { cout<<endl; for(j=0;j<=A[i][0];j++) cout<<"["<<i<<"]["<<j<<"]="<<A[i][j]<<endl; } //dealokacija for(i=0;i<n;i++) delete[]A[i]; delete[]A; cout<<"Za nastavak <1>, za kraj <0>: "; cin>>Kraj; }//while return 0; } *