240 likes | 585 Views
Hijerarhijski model podataka. Ana Gregurević Željka Kraljić Ana Cenkovčan. počinje se razvijati i primjenjivati oko 1960 . g razvijen najprije za velika i srednja računala , pojavom mikroračunala uspješno se primjenjivao i na njima
E N D
Hijerarhijski model podataka • Ana Gregurević • Željka Kraljić • Ana Cenkovčan
počinje se razvijati i primjenjivati oko 1960. g razvijen najprije za velika i srednja računala, pojavom mikroračunala uspješno se primjenjivao i na njima ubrzo je zamijenjen relacijskim modelom podataka danas se slabo koristi Uvod
organizira polja ili slogove (podatke) u čvorove Čvorovi prikazuju skupine podataka povezane odgovarajućim vezama, a nalik su obiteljskom stablu. Hijerarhijski model razlikuje dva tipa slogova: - slog roditelj - slog dijete. Opće karakteristike
Opće karakteristike • Slogovi roditelji “nadređeni” slogovima djeci • Temeljno pravilo: • Svaki slog dijete može imati samo jedan slog roditelj • “Korijen” (root)
Hijerarhijski model podataka prikazuje se skupom hijerarhijskih dijagrama strukture podataka Takvi dijagrami imaju oblik stabla s ishodištem čvorom-korijenom gdje ne postoje kružni putovi pa se njima može prikazati hijerarhijski odnos među slogovima i to veze tipa: 1:1 – svaki roditelj ima samo jedan slog dijete 1:M - svaki roditelj može imati više slogova djece Memoriranje i pronalaženje slogova polazi od osnovnog sloga i kreće se prema dolje Opće karakteristike
jednostavnost i brzina memoriranja i pronalaženja podataka Odnos M:N ne može se izravno prikazati u hijerarhijskom modelu Brisanje svih slogova dijete kada se obriše slog roditelj Značajan stupanj redundancije podataka Prednosti i nedostaci
Algoritam pretraživanja Upit: Koji studenti slušaju predavanje NLA? 1. Pristupiti stablu čiji je korijen student 2. Pronaći sljedećeg studenta 3. Pronaći među njegovim slogovima slog dijete Predavanje s naslovom NLA 4. Ako se pronađe takvo predavanje prikazati studenta 5. Vratiti se na korak 2.
HSAM (Hierarchical Sequential Access Method) - direktna metoda pristupa, cijela baza je predstavljena kontinuirano, kao na magnetskoj traci HISAM (Hierarchical Indexed Sequential Access Method) – indeksna metoda, dopušta indeksni pristup do osnovnih slogova stabla i sekvencijalni pristup do slogova djece Osnovne strukture pohrane podataka
Ternarna veza 1,1 1,M 1,M
Transformacija dijagrama entiteti-veze u hijerarhijske dijagrame 1,1 1,M 0,M 1,1
IMS (Information management system) definiran 1968. godine pod imenom Information Control System (ICS) godine je 1969. preimenovan u Information Management System proizvela ga je tvrtka IBM za potrebu stvaranja automatiziranog sustava koji bi upravljao velikim računima za materijale koji su potrebni za izradu svemirske letjelice stvaranjem ovog sustava započinje revolucija u sustavima za upravljanje bazama podataka IMS sustav koristi hijerarhijski model da bi se organizirala kolekcija zapisa u vezi tipa jedan-prema-više (1:M) Primjena hijerarhijskog modela podataka
Primjer – IMS-a: baza podataka o korisnicima može imati korijenski segment sa poljima poput telefon, ime, godina itd. segmenti djeca se mogu dodati ispod drugog segmenta npr. segment narudžba možemo dodati ispod svakog korisnika te će označavati svaku narudžbu koju je korisnik zatražio od poslovnog subjekta Primjena hijerarhijskog modela podataka
Danas je hijerarhijski model podataka rijedak ili bolje rečeno stvar prošlosti, ali je ostala njegova glavna prednost u brzini pohranjivanja i pronalaženja podataka. Zaključak
Mladen Varga: “Baze podataka”, Društvo za razvoj informacijske pismenosti, Zagreb, 1994. (str.163. –167.) http://hr.wikipedia.org/wiki/Hijerarhijski_model_podataka http://sh.wikipedia.org/wiki/Baza_podataka www.svemo.ba/ef/.../4_HIJERARHIJSKI_MODEL_PODAT.DOC Literatura
“Courage is what it takes to stand up and speak; courage is also what it takes to sit down and listen.” Winston Churchill Hvala na pozornosti